Prehrambene arome i esencije iz apoteke Joanović
Sažetak
Sima T. Joanović kupio je apoteku od Ambrozi Šandora koja se nalazila u zgradi stare opštine u Debeljači. U apoteci su pored veoma razvijene polu-industrijske proizvodnje galenskih, kozmetičkih i parfimerijskih preparata izrađivane i prehrambene arome i esencije što nije bio slučaj sa drugim apotekama. Esencije su izrađivane u galenskoj laboratoriji od 1910 do 1945. godine. Ove prehrambene esencije i arome su prodavane na veliko i malo u prodavnicama robe široke potrošnje kao i pouzećem. Apoteka je naročito bila poznata po proizvodnji esencija za različite vrste ruma, rakija, likera i aroma za bezalkoholna osvežavajuća pića. Od rum esencija naročito su bile poznate esencije za Jamaika, Kingston i Demara rum. Veoma su bile tražene esencije za izradu rakija hladnim postupkom. Esencije za izradu likera bile su traženi artikal, apoteka je proizvodila čitavu paletu različitih esencija. Od aroma za izradu bezalkoholnih osvežavajućih pića apoteka je proizvodila limun, narandžu, jagodu, malinu, kabezu, ananas i dr. Apoteka je štampala i uputstva za izradu prehrambenih proizvoda korišćenjem ovih esencija i aroma koje su deljene potrošačima. Ova uputstva su kao posebna atrakcija izbacivana iz aviona na poznatim velikim vašarima koji se još uvek održavaju u Debeljači.
Reference
Martinek, I. (2016). A torontálvásárhelyi Joanović család és patikája története. Hétnap
Bánáti újság, 1-11.
Savkov, I. (2014). Istorija apotekarstva na tlu današnje Vojvodine. Novi Sad: Matica Srpska.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).
