IZAZOVI U FARMAKOTERAPIJI PACIJENATA NAKON GASTRIČNOG BAJPASA: PREDVIĐANJE APSORPCIJE ORALNO PRIMENJENIH LEKOVA

  • Sandra Cvijić Univerzitet u Beogradu – Farmaceutski fakultet, Katedra za farmaceutsku tehnologiju i kozmetologiju

Sažetak


Poslednjih godina gojaznost postaje sve veći zdravstveni problem i za pacijente sa morbidnom gojaznošću operacija želuca, odnosno, gastrični bajpas može da predstavlja najbolje rešenje (1). Međutim, određene bolesti ili stanja koja prate gojaznost ostaju i nakon operacije, što za pacijente podrazumeva kontinuiranu farmakoterapiju. U ovakvim slučajevima posebnu pažnju treba obratiti na terapiju oralnim lekovima, jer kod barijatrijskih pacijenata često postoji potreba za podešavanjem vrste, doze, režima doziranja i/ili farmaceutskog oblika leka (2,3). Naime, izmenjeni fiziološki uslovi nakon operacije mogu značajno da utiču na brzinu rastvaranja i apsorpciju oralno primenjenih lekova, u zavisnosti od osobina lekovite supstance i tipa hirurške procedure. Dodatno, trenutne preporuke za oralnu primenu lekova barijatrijskim pacijentima, kao što su usitnjavanje tableta ili otvaranje kapsula (kada je dozvoljeno), uglavnom ne mogu da prevaziđu probleme vezane za lošu apsorpciju lekova, što dovodi do neuspeha terapije. Alternativni pristup u rešavanju ovakvih izazova predstavlja fiziološki zasnovano biofarmaceutsko modelovanje (PBBM), kompjuterski podržana metoda koja dovodi u vezu karakteristike lekovite supstance i farmaceutskog oblika leka sa specifičnim fiziološkim uslovima, te omogućava predviđanje bioperformansi leka kod određenog pacijenta ili u ciljanoj populaciji pacijenata. U ovom izlaganju će biti ilustrovani koncept i primena PBBM modelovanja za specifičnu populaciju pacijenata, sa fokusom na primere koji opisuju odnos između lek-specifičnih i fizioloških parametara koji utiču na ponašanje leka u organizmu. Izabrani primeri pokazuju kako PBBM predviđanja, u kombinaciji sa in vitro određenim karakteristikama lekovite supstance, mogu da se koriste za dobijanje odgovora na klinički značajna pitanja, poput odabira odgovarajuće terapije za barijatrijske pacijente (4,5).

Reference

1. Carlsson LMS, Sjöholm K, Jacobson P, et al. Life expectancy after bariatric surgery in the Swedish obese subjects study. N Engl J Med. 2020;383(16):1535-1543.

2. Guedes BL, Montanha MC, Teixeira JJ, et al. Clinicians' prescribing practices for bariatric surgery patients: is there an issue? J Clin Pharm Ther. 2015;40(1):104-109.

3. Kingma JS, Burgers DMT, Monpellier VM, et al. Oral drug dosing following bariatric surgery: General concepts and specific dosing advice. Br J Clin Pharmacol. 2021;87(12):4560-4576.

4. Porat D, Dukhno O, Vainer E, Cvijić S, Dahan A. Antiallergic treatment of bariatric patients: Potentially hampered solubility/dissolution and bioavailability of loratadine, but not desloratadine, post-bariatric surgery. Mol Pharm. 2022;19(8):2922-2936.

5. Porat D, Dukhno O, Partook-Maccabi M, Vainer E, Cvijić S, Dahan A. Selective COX-2 inhibitors after bariatric surgery: Celecoxib, etoricoxib and etodolac post-bariatric solubility/dissolution and pharmacokinetics. Int J Pharm. 2023;645:123347.

Objavljeno
2023/10/25
Rubrika
Predavanja po pozivu