KRIVIČNOPRAVNI INSTRUMENTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE NORMA I PRAKSA CRNE GORE

Jelena  Đurišić

doi:10.5937/gakv94-41381

Jelena Đurišić

DOI: https://doi.org/10.5937/gakv94-41381

Ključne reči: životna sredina, krivičnopravna zaštita, ultima ratio, krivično djelo, prevencija, Crna Gora,sud

Sažetak

Crna Gora ustavno je deklarisana kao ekološka država i njeno trajno opredjeljenje jeste održivi razvoj uz očuvanje zdrave životne sredine, biodiverziteta, očuvanje i unapređenje kvaliteta vode, mora, vazduha, zemljišta, prostora, i ostalih prirodnih resursa za generacije koje dolaze. U novije vrijeme oblast vezana za životnu sredinu i njenu zaštitu reguliše se nizom posebnih zakona dok u skladu sa principom da krivično pravo predstavlja ultima ratio u zaštiti određenih društvenih vrijednosti, i njegovim fragmentarnim karakterom, krivičnopravna reakcija u pogledu zaštite životne sredine predstavlja posljednje sredstvo u liniji njene odbrane. U tom smislu, u radu se posebna pažnja posvećuje razmatranju pitanja krivičnopravne zaštite životne sredine shodno rješenjima zastupljenim krivičnim zakonodavstvom Crne Gore.

Krivičnim djelima koja pripadaju navedenoj glavi krivičnopravna zaštita pruža se životnoj sredini odnosno pravu čovjeka na očuvanu životnu sredinu. U tom smislu, kroz odredbe opšteg i posebnog dijela Krivičnog zakonika Crne Gore, izvršena je stručno-kritička analiza određenih krivičnih djela koja pripadaju Glavi krivičnih djela protiv životne srediine i uređenja prostora.

U radu su tretirana i kritički razmatrana i druga važna pitanja u pogledu zaštite i očuvanja životne sredine, kao i značaj koji krivičnopravni instrumenti zaštite imaju na tom planu.

Na samom kraju konstatuje se da iako je Crna Gora još 2010. godine u najvećoj mjeri usaglasila svoje nacionalno krivično zakonodavstvo u ovoj oblasti sa evropskim i međunarodnim standardima i praksom, određeni problemi na polju praktične primjene i dalje postoje, a očekivani rezultati izostaju.

Reference

Ćorović, E.: Krivična dela protiv životne sredine – usaglašavanje sa pravom EU, U: Stanko Bejatović (ur.), Optuženja i drugi krivičnopravni instrumenti državne reakcije na kriminalitet; LIV Savetovanje Srpskog udruženja za krivičnopravnu teoriju i praksu, Zlatibor – Beograd 2014, str., 591 – 608;

Đajić, S.: Međunarodni sporovi o zaštiti životne sredine: normativni i procesni problem, Pravni život 12/2013, 141-158;

Drenovak-Ivanović, M; Đorđević, S.; Važić, S.: Pravni instrumenti ekološke zaštite – građanskopravna i krivičnopravna zaštita; dostupno na: https://www.osce.org/sr/serbia/148291

Etinski, R.; Stanivuković, M., Đajić, S.; Đundić, P.; Tubić, B.: Savremeni trendovi međunarodnopravne zaštite životne sredine; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, Novi Sad 2/2017, str. 265-295;

Mrvić-Petrović, N.; Petrović, Z.: Odgovornost države za ekološke štete; u: Ekologija i pravo; Beograd 2012;

Škulić, M.: Krivičnopravni instrumenti efikasnosti državne reakcije na kriminalitet (norma i praksa); Trinaesta Međunarodna naučno ‐ stručna konferencija; Doboj 2022;

Stojanović, Z.: Komentar Krivičnog zakonika, Podgorica 2010;

Stojanović, Z.: Krivično pravo, Podgorica 2008;

Stojanović, Z.; Shine, R.: Komentar Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela; Podgorica 2007;

Tubić, B.; Radojčić, S.: Aktuelna pitanja i tendencije razvoja zaštite životne sredine u pravu Evropske unije; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 1/2021, str. 185-204;

V. Dimitrijević, M. Paunović, M., Ljudska prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 1996.