VIKTIMOLOŠKA ANALIZA RIZIKA OD VIKTIMIZACIJE KOD KLIMATSKIH PROMJENA U BOSNI I HERCEGOVINI
Sažetak
Ideja da svako ljudsko biće ima pravo na čisto i zdravo okruženje je zaokupila maštu ljudi širom svijeta. Da li je to slučaj sa ekološkim ljudskim pravima? Povelja Ujedinjenih nacija (1945.), Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948.) i blizanački pakti o ljudskim pravima - Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR) i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR) (oba usvojena 1966. i stupila na snagu 1977. godine) uopšte ne spominji da li biti čovjek uključuje takvo pravo. Socioekonomska i kulturna prava uključuju prava na dostojanstvo, obrazovanje, zdravlje, hranu, vodu, bolovanje, porodično odsustvo i zaposlenje, dok je pravo na zdravu životnu sredinu granica između ovog i nekih drugih prava. Pokušavajući odgovoriti na navedeno pitanje, autori u radu najprije analiziraju značenje prava na zaštitu životne sredine. Posebno se razmatraju rezultati Evropske klimatske konferencije o naučnom doprinosu transformaciji klimatskih promjena na evropskom kontinentu održane 15. i 16. maja 2023. u Varšavi. Uz to, prezentiraju se klimatske promjene i viktimizacija građana, kao i rizici od viktimizacije kod ovih promjena. U nastavku rada posebna pozornost usmjerena je na problematiku odnosa Bosne i Hercegovine i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora. U svrhu postizanja adekvatnog nivoa normiranosti i uređenja, predlažu se hitne mjere prevencije viktimizacije kod klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini kako bi se osiguralo pravo svih građana da žive u sigurnom, čistom, zdravom i održivom okruženju.
Reference
-Chair, A.C. (2015). Task Group on Sustainability and Community Head of Social Policy. New Economics Foundation, Intergenerational equity briefing Review of social determinants of health and the health divide in the WHO European Region. New Delhi: World Health Organization.
-CNA Military Advisory Board, National Security and the Accelerating Risks of Climate Change. Alexandria, VA: CNA Corporation, 2014.
-Darnall, N., Sides, S. (2008). Assessing the Performance of Voluntary Environmental Programs: Does Certification Matter?, Washington, DC: Policy Studies Journal, Vol. 36, no. 1. Dostupno na https:// doi. org/ 10.11 11/j.1541-0072.2007.00255.x.
-Fransen, T., Sato, I., Levin, K., Waskow, D., Rich, D., Ndoko, S., Teng, J. (2019). Enhancing NDCs: A Guide to Strengthening National Climate Plans by 2020. Washington, DC: World Resources Institute.
-Germanwatch (2011). Globaler Klimawandel: Ursachen, Folgen, Handlungsmöglichkeiten, 3rd. revised edition. Bonn: Germanwatch.
-Gomei M., Abdulla A., Schröder C., Yadav S., Sánchez A., Rodríguez D., Abdel Malek D. (2019). Towards 2020: how Mediterranean countries are performing to protect their sea.
-IPCC (2007). Climate Change – Impacts, Adaptation and Vulnerability. New York: Cambridge University Press, Dostupno na http://www.ipcc.wg2.org.
-Jakab, Z. (2021) Review of social determinants and the health divide in the WHO European Region: final report. New Delhi: World Health Organization, Regional Director for Europe.
-Kofler, B., Netzer, N. (eds.) (2012). On the Road to Sustainable Development How to Reconcile Climate Protection and Economic Growth. Bonn: Friedrich-Ebert-Stiftung.
-Lecerf, M., Herr, D., Thomas, T., Elverum, C., Delrieu, E., Picourt, L. (2021). Coastal and marine ecosystems as Nature-based Solutions in new or updated Nationally Determined Contributions, Ocean & Climate Platform, Conservation International, IUCN, GIZ, Rare, The Nature Conservancy, Wetlands International and WWF. Dostupno na https://ocean-climate.org/wp-content/ uploads/ 2021/...
-Marx, A. (2019). Public-Private Partnerships for Sustainable Development: exploring their design and its impact on effectiveness. Leuven: Leuven Centre for Global Governance Studies, University of Leuven.
-May, J.R. (2021). The case for Environmental human Rights: Recognition, implementation, and Outcomes. New York: 42 Cardozo Law Review, 983.
-Moutquin, S. (2021). Anchoring the right to a healthy environment: need for enhanced action by the Council of Europe. Strasbourg: Committee on Social Affairs, Health and Sustainable Development. Draft recommendation adopted by the Committee with a large majority on 9 September.
-Netzer, N., Gouverneur, J. (2011). Saving Tomorrow - Today?, Dialogue on Globalization. Bonn: Friedrich-Ebert-Stiftung.
-Pedersen O. W. (2010). Environmental principles and environmental justice. Massachusetts Avenue Cambridge: Environmental Law Review, Vol. 12, No. 1.
-Review of social determinants and the health divide in the WHO European Region: final report, 2021. New Delhi: World Health Organization.
-Scaling up climate resilient flood risk management in Bosnia and Herzegovina, Ministry of Spatial Planning, Civil Engineering and Ecology, United Nations Development Programme, 2019. Sarajevo: UNDP.
-Simović, M., Ramljak, A. (2006). Viktimologija. Banja Luka: Panevropski univerzitet „Apeiron“.
-Simović, M., Adžajlić-Dedović, A., Simović, M. M., Simović, M. V., Angeleski, M. (2021). Kritička viktimologija o žrtvi, mitu i korupciji. Laktaši - Banja Luka: Grafomark.
-Simović, M., Adžajlić-Dedović, A., Velić, L., Sofradžija, H., Simović, M. M., Humačkić, T., Buljubašić, M., Hunček, S., Madeško, B., Čengić, A. (2021). Viktimologija o žrtvama prirodnih katastrofa i zaštiti životne sredine u Bosni i Hercegovini. Laktaši - Banja Luka: Grafomark.
-Stern, N. (2009). The global deal climate change and the creation of a new era of progress and prosperity, 1st ed. New York: PublicAffairs.
-Traufetter, G. (2010). Was in Cancun beschlossen wurde, in: Spiegel Online (11-12-2010); http://www.spiegel.de/wissenschaft/natur/0,1518, 734120,00.html.
-Wissenschaftlicher Beirat der Bundesregierung Globale Umweltveränderungen (WBGU) (2011). Yukon, Oklahoma: Global Megatrends, Factsheet, No. 3 /2011, dostupno na https://www.wbgu. de/.../hg2011/ pdf/wbgu_jg2011_ZfE.pdf · PDF file.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka.