AKUTNE INTOKSIKACIJE ETIL-ALKOHOLOM ZBRINUTE U URGENTNOM CENTRU KLINIČKOG CENTRA VOJVODINE U PERIODU OD 2013. DO 2015. GODINE - KARAKTERISTIKE I ZNAČAJ

  • Nikolina Marić Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, odsek medicina, VI godina studija.
  • Goran Knezović Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, odsek medicina, VI godina studija.
  • Igor Nosek Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, odsek medicina, VI godina studija.
  • Katarina Radić Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, odsek farmacije, V godina studija.
  • Zorka Drvendžija Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, odsek medicina.
  • Vesna Mijatović Katedra za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju, Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu.
  • Vesna Pajtić Katedra za urgentnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziet u Novom Sadu.
  • Isidora Samojlik Katedra za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju, Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu.

Sažetak


Sažetak

 

Uvod: Akutna trovanja postaju sve značajniji problem za zdravstvene službeširom sveta. Najveći deo intoksikacija predstavljaju akutna trovanja alkoholom. Prekomerna upotreba alkohola predstavlja rizik od trauma i nasilja i čini veliki deo uzroka smrti širom sveta.

Cilj: Cilj istraživanja je ispitati karakteristike i značaj akutnih intoksikacija alkoholom u periodu od 2013. do 2015. godine.

Materijal i metode: Podaci za istraživanje su prikupljeni iz medicinske dokumentacije pacijenata koji su hospitalizovani u Urgentnom centru Kliničkog centra Vojvodine tokom posmatranog perioda sa dijagnozom akutnog trovanja, te rad predstavlja retrospektivnu studiju.

Rezultati: Pod dijagnozom akutne intoksikacije, tokom posmatranog perioda zbrinuto je 3729 pacijenata.  Kod njih 65,90% je dokazano pristustvo etil-alkohola. Od ukupnog broja pacijenata kod njih 56,41% je dokazan samo etil-alkohol, dok je najveći broj korišćenih lekova bio iz grupe psihotropnih lekova (76,82%). Najveći broj pacijenata je bio muškog pola (68,81%), a prosečna starost svih analiziranih je bila 40 (±15) godina. Prosečna koncentracijaalkohola u krvi je bila 1,87‰ (±1,33). Pacijenti sa koncentracijom alkohola u krvi između 1,5-3,00‰  su činili najveći deo ispitivanih (39,84%). Najmanji deo pacijenata (12,72%) je imao koncentracije alkohola u krvi između 0,5-1,5‰.

Zaključak: Intoksikacije alkoholom su česte i u porastu. Ovaj razvoj je problematičan ne samo za urgentne službe, već za društvo u celini. Posebna pažnja bi se trebala usmeriti na istraživanje mera prevencije, edukaciju i usmeravanje sa ciljem smanjenja broja akutnih intoksikacija.

Ključne reči: Alkohol; Akutna intoksikacija; Urgentni Centar; Psihotropni lekovi

Biografije autora

Zorka Drvendžija, Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, odsek medicina.
doktor medicine.
Vesna Mijatović, Katedra za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju, Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu.
doc. dr
Vesna Pajtić, Katedra za urgentnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziet u Novom Sadu.
asist. dr sc. med.
Isidora Samojlik, Katedra za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju, Medicinski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu.
prof. dr

Reference

Joksimović D, Šegrt Z, Vučinić S. Akutna trovanja hemijskim materijama. Centar za kontrolu trovanja, Vojnomedicinska akademija- Beograd: BV Komerc AD- Novi Sad; 2006.

Kretzschmar M. Poisoning with sleep supporting drugs. Z Arztl Fortbild Qualitatssich 2001; 95(1): 45-9.

Godišnjak Nacionalnog centra za kontrolu trovanja za 2013. godinu. Vojnomedicinska Akademija Beograd; 2013.

Kerču Z, Akutna trovanja zbrinuta u Urgentnom centru Kliničkog centra Vojvodine tokom 2014. godine. Novi Sad; 2015.

McGinnis JM, Foege WH. Mortality and morbidity attributable to use of addictive substances in the United States. Proc Assoc Am Physicians. 1999;111(2):109–18.

Shield KD, Gmel G, Patra J, Rehm J.Global burden of injuries attributable to alcohol consumption in 2004: a novel way of calculating the burden of injuries attributable to alcohol consumption. Popul Health Metr.2012;10(1):9.

Kuntsche E, Gmel G. Alcohol consumption in late adolescence and early adulthood – where is the problem? Swiss Med Wkly. 2013;143:w13826.

Global status report on alcohol and health – 2014ed. WHO Library Cataloguing-in Publication Data. Available from:

Management of substance abuse. Alcohol. (WHO). Available from: http://www.who.int/substance_abuse/facts/alcohol/en/

Baumberg B. The global economic burden of alcohol: a review and some suggestions. Drug Alcohol Rev 2006;25:537–51.

Rehm J, Mathers C, Popova S, Thavorncharoensap M, Teerawattananon Y, Patra J. Global burden of disease and injury and economic cost attributable to alcohol use and alcohol-use disorders. Lancet 2009;373:2223-33.

Bitunjac K, & Saraga M. (2009). Alcohol intoxication in pediatric age: ten-year retrospective study. CMJ, 50(2), 151-6.

Bertholet N, Adam A, Faouzi M, Boulat O, Yersin B, Daeppen JB et al. Admissions of patients with alcohol intoxication in the Emergency Department: a growing phenomenon. SMW, 2014, 144.

Medic MG, Merkler M, Gasparovic V. Epidemiology and management of acute intoxications in emergency department. Toxicol Lett 2006; Abstracts 164S: S161-S324.

Sorge M, Weidhase L, Bernhard M, Gries A, Petros S. Self-poisoning in the acute care medicine 2005–2012. Der Anaesthesist, 2015, 64.6: 456-62.

Cengiz M, Baysal Z, Ganidagli S, Altindag A. Characteristics of poisoning cases in adult intensive care unit in Sanliurfa, Turkey. Saudi Med J 2006; 27(4): 497-502.

Singh O, Javeri Y, Juneja D, Gupta M, Singh G, Dang R. Profile and outcome of patients with acute toxicity admitted in intensive care unit: Experiences from a major corporate hospital in urban India. Indian Journal of Anaesthesia 2011; 55(4): 370-4

Čokanović V, Stojanović Marjanović V. Akutna trovanja lečena u Centru za urgentnu medicinu Kliničkog centra „Kragujevac“ tokom 2008. godine. Racionalna terapija 2009; I(2): 7-12.

Greenblatt DJ, Allen MD, Noel BJ, Shader RI. Acute overdosage with benzodiazepine derivatives. Clin Pharmacol Ther 1977; 21: 497-514.

Allely P, Graham W, McDonnell M, Spedding R. Alcohol levels in the emergency department: a worrying trend. Emerg Med J. 2006;23:707–8.

Calle PA, Damen J, De Paepe P, Monsieurs KG, Buylaert WA. A survey on alcohol and illicit drug abuse among emergency department patients. Acta Clin Belg. 2006;61:188–95.

Gmel G, Gaume J, Faouzi M, Kulling JP, Daeppen JB. Who drinks most of the total alcohol in young men – risky single occasion drinking as normative behaviour. Alcohol Alcohol. 2008;43(6):692–7.

Neves P, Neuffer N, Yersin B. Massive alcoholic poisoning in the emergency department: how many, who, what and how? Rev Med Suisse. 2011;7(302):1445–9.

Objavljeno
2016/12/31
Rubrika
Originalni naučni članak