ISPITIVANJE UČESTALOSTI FAMILIJARNE POJAVE I UDRUŽENIH AUTOIMUNIH BOLESTI KOD PACIJENATA SA STEČENOM AUTOIMUNOM MIJASTENIJOM GRAVIS NA TERITORIJI BEOGRADA

Maša B Josipović; Aleksa Lj Jovanović; Jelena Jadžić; Jovan Jovanović; Dragana Lavrnić

doi:10.5937/mp68-13353

Maša B Josipović Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet
Aleksa Lj Jovanović Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet
Jelena Jadžić Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet
Jovan Jovanović Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet
Dragana Lavrnić Klinika za neurologiju, KCS

DOI: https://doi.org/10.5937/mp68-13353

Sažetak

Uvod: Mijastenija gravis (MG) se može javiti udruženo sa drugim autoimunim bolestima (AIB), najčešće sa Hašimoto tireoiditisom, sistemskim lupusom eritematodesom (SLE) i reumatoidnim artritisom (RA). Familijarna pojava (FMG) je retka i javlja se kod 3,5- 4,2% pacijenata sa MG.

Cilj: Cilj istraživanja bio je analiza prisustva FMG, kao i udruženog javljanja MG i drugih AIB u kohorti pacijenata sa MG na teritoriji Beograda i utvrđivanje potencijalnih faktora rizika za nastanak ove bolesti.

Materijal i metode: Ovom studijom su obuhvaćene 453 istorije bolesti pacijenata Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije iz perioda 1992-2014. godine. Sprovedena su tri ispitivanja. U prvom su određivane učestalosti udruženih AIB kod pacijenata sa MG. U drugom su analizirani pacijenti koji su imali udruženu pojavu MG i druge AIB, a kontrolnu grupu su predstavljali pacijenti sa MG bez udružene AIB. U trećem su uključeni pacijenti sa FMG i poređeni sa pacijentima u čijim porodicama nije bilo MG. Analizirane su demografske i kliničke karakteristike obolelih i utvrđivane su razlike između posmatranih i kontrolnih grupa.

Rezultati: Pojavu udruženih AIB je imalo 54 (11,9%) pacijenta, a najčešće su se javljali Hašimoto tireoiditis (4%), SLE (1,3%), RA, polimiozitis i perniciozna anemija (0,9%). Pacijenti sa udruženom pojavom MG i drugih AIB su u odnosu na kontrolnu grupu češće bili ženskog pola, a razlika je bila na granici statističke značajnosti (p=0,056). Oni su češće imali MG kasnog životnog doba (LOMG), blagu formu MG i pozitivna anti-AChR antitela, ali bez statističke značajnosti. FMG je uočena kod 2,2% pacijenata. Oni su češće imali LOMG, bili muškog pola, sa blagom formom bolesti i seropozitivni, ali bez statističke značajnosti u odnosu na kontrolnu grupu.

Zaključak: U kohorti pacijenata iz Beograda, MG je često bila udružena sa drugim AIB, dok je FMG bila relativno retka. Ispitivane kliničke i demografske karakteristike analiziranih grupa se nisu razlikovale u odnosu na kontrolne grupe.

Ključne reči: mijastenija gravis, familijarna pojava bolesti, autoimuna oboljenja

Reference

Gilhus NE, Verschuuren JJ. Myasthenia gravis: subgroup classification and therapeutic strategies. Lancet Neurol 2015; 14(10):1023-36.

Nacu A, Andersen JB, Lisnic V, Owe JF, Gilhus NE. Complicating autoimmune diseases in myasthenia gravis: a review. Autoimmunity 2015; 48(6):362-368.

Hewagama A, Richardson B. The genetics and epigenetics of autoimmune diseases. J Autoimmun 2009; 33(1):3.

Wandstrat A, Wakeland E. The genetics of complex autoimmune diseases: non-MHC susceptibility genes. Nat Immunol 2001; 2(9):802-809.

Cardenas-Roldan J, Rojas-Villarraga A, Anaya JM. How do autoimmune diseases cluster in families? A systematic review and meta-analysis. BMC Med 2013; 11:73.

Foldes FF. Unusual familial occurrence of myasthenia gravis. JAMA 1960; 174(4):418-420.

Szobor A. Myasthenia gravis: familial occurrence. A study of 11000 myasthenia gravis patients. Acta Med Hung 1989; 46(1):13-21.

Salvado M, Canela M, Ponseti JM et al. Study of the prevalence of familial autoimmune myasthenia gravis in a Spanish cohort. Journal of the neurological sciences 2016; 360:110-114.

Thorlacius S, Aarli JA, Riise T, et al. Associated disorders in myasthenia gravis: autoimmune diseases and their relation to thymectomy. Acta neurologica scandinavica 1989; 80:290-295.

Osserman KE, Genkink G. Studies in myasthenia gravis: review of a twenty-year experience in over 1200 patients. Mt Sinai J Med 1971; 38:497-536.

Jaretzki A, Barohn RJ, Ernstoff RM, et al. Myasthenia gravis: recommendations for clinical research standards. Task force of the medical scientific advisory board of the Myasthenia Gravis Foundation of America. Neurology 2000; 55:16-23.

Wang W, Chen YP, Wei DN. The clinical characteristics of early-onset versus late- onset types of myasthenia gravis. Zhonghua Nei Ke Za Zhi 2011; 50(6): 498-8.

Sanchez JL, Uribe CS, Franco AF, Jimenez ME, Arcos-Burgos OM, Palacio LG. Prevalence of myasthenia gravis in Antioquia, Colombia. Rev Neurol 2002; 34(11):1010-2.

Andersen JB, Heldal AT, Engeland A, Gilhus NE. Myasthenia gravis epidemiology in a national cohort; combining multiple disease registries. Acta Neurol Scand Suppl 2014; 198:26-31.

Fang F, Sveinsson O, Thormar G, et al. The autoimmune spectrum of myasthenia gravis: a Swedish population-based study. J Intern Med 2015; 277(5):594-604.

Breiner A, Widdlifield J, Katzberg HD, Barnett C, Bril V, Tu K. Epidemiology of myasthenia gravis in Ontario, Canada. Neuromuscul Disord 2016; 26:41-6.

Poulas K, Tsibri E, Kokola A, et al. Epidemiology of seropositive myasthenia gravis in Greece. J Neurol Neurosurg Psychiatry 2001; 71(3):352-6.

Aragones JM, Altimiras J, Roura P, et al. Prevalence of myasthenia gravis in the Catalan county of Osona. Neurologia 2014.

Quintero OL, Amador-Patarroyo MJ, Montoya-Oritiz G, Rojas Villarraga A, Anaya JM. Autoimmune disease and gender: plausible mechanisms for the female predominance of autoimmunity. J Autoimmun 2012; 38:J109-19.

Le Panse R, Cizeron Clairac G, Cuvelier M, et al. Regulatory and pathogenic mechanisms in human autoimmune myasthenia gravis. Ann N Y Acad Sci 2008; 1132:135-42.

Zivkovic SA, Clemens PR, Lacomis D. Characteristics of late-onset myasthenia gravis. J Neurol 2012; 259:2167-71.

Christinsen P, Jensen BTS, Tsiropolous I, et al. Associated autoimmune diseases in myasthenia gravis. A population-based study. Acta Neurol Scand 1995; 91:192-195.

Mao ZF, Yang LX, Mo XA, et al. Int J Neurosci 2011; 357:2199-2200.

Kanazawa M, Shimohata T, Tanaka K, Nishizawa M. Clinical features of patients with myasthenia gravis associated with autoimmune diseases. Eur J Neurol 2007; 14:1403- 1404.

Jallouli M, Saadoun D, Eymard B, et al. The association of systemic lupus erythematosus and myasthenia gravis: a series of 17 cases, with a special focus on hydroxychloroquine use and a review of the literature. J Neurol 2012; 259:1290-1297.

Sthoeger Z, Neiman A, Elbirt D, et al. High prevalence of systemic lupus erythematosus in 78 myasthenia gravis patients: a clinical and serologic study. Am J Med Sci 2006; 331:4-9.

Blecher TE, Williams ER. Simultaneous myasthenia gravis and pernicious anaemia: A case report with organ antibody studies. Postgrad Med J 1967; 43(496):122-126.

Suzuki S, Utsugisawa K, Yoshikawa H, et al. Autoimmune targets of heart and skeletal muscles in myasthenia gravis. Arch Neurol 2009; 66:1334-1338.

Chang KH, Lyu RK, Ro LS, Wu YR, Chen CM. Coexistence of pernicious anemia and myasthenia gravis – a rare combination of autoimmune diseases in Taiwan. J Formos Med Assoc 2006; 105(11):946-949.

Chen YL, Yeh JH, Chiu HC. Clinical features of myasthenia gravis patients with autoimmune thyroid disease in Taiwan. Acta Neurol Scand 2013; 127(3):170-4.