Morfometrički parametri proksimalnog okrajka butne kosti i njihov uticaj na zglob kuka

  • Jovan Varda Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
  • Vanja Valčić Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
  • Valentina Blagojević Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Ključne reči: kolodijafizalni ugao, medijalni proksimalni femoralni ugao, lateralni proksimalni femoralni ugao, coxa vara, coxa valga

Sažetak


SAŽETAK

Uvod: Femur je duga kost (ossa longa) koja, svojim udelom u zglobu kuka i kolena, podržava težinu skoro čitavog tela. Ova studija se zasniva na analizi antropometrijski i hirurški značajnih uglova proksimalnog femura, koji takođe predstavljaju klinički značajnu dijagnostičku indikaciju kod oboljenja poput metaboličkih i degenerativnih bolesti kostiju, artritisa, kao i povreda i oboljenja zgloba kuka.

Cilj: Proučavanje morfometrijskih parametara proksimalnog okrajka femura i načina na koji oni uslovljavaju razvojne promene na zglobu kuka.

Materijali i metode: Ova studija preseka obuhvata određivanje četiri parametra, dužinu osovine femura (femoral shaft), kolodijafizalni ugao (collodiaphyseal angleCDA), medijalni proksimalni femoralni ugao (medial proximal femoral angle - MPFA) i lateralni proksimalni femoralni ugao (lateral proximal femoral angle - LPFA), na femurima iz arhivske zbirke Instituta za anatomiju „Niko Miljanić“ Medicinskog fakulteta u Beogradu. Za sva merenja je upotrebljen digitalni goniometar sa preciznošću merenja na drugu decimalu.

Rezultati: Ispitano je 47 femura, među kojim je 25 levih i 22 desna adultna femura nepoznatog pola i starosti budući da se ispitivanim parametrima nisu mogli odrediti ovi podaci. Prosečna dužina osovine femura iznosila je 39,9±2,7 cm, minimalna 34,8 cm, a maksimalna 45,7 cm. Prosečni CDA iznosio je 127,64±4,25 stepeni, minimalni 119,1 stepeni, a maksimalni 137,7 stepeni. Prosečni LPFA iznosio je 87,21±3,07 stepeni, najniže vrednosti 81,6 stepeni, a najviše 93,0 stepeni. Prosečni MPFA iznosio je 86,9±3,73 stepena, minimalni 78,7 stepeni, a maksimalni 94,5 stepeni. Jedina pronađena statistički značajna devijacija je MPFA desnih femura, statistički značajno manji od MPFA levih femura (p=0,016).

Zaključak: Među ispitanim uzorcima 11 femura ima CDA ispod normalne vrednosti (<124°), od kojih se 3 mogu definisati kao coxa vara (CDA<120°). CDA iznad referentne vrednosti (>135°) poseduje samo jedan uzorak i on se može definisati kao coxa valga. Odstupanja od referentnog opsega za LPFA je bilo 11 i svi su bili ispod donje granice (<85°), dok je za MPFA bilo 13, samo sa jednim ispod donje granice (<80°).

 Ključne reči: kolodijafizalni ugao, medijalni proksimalni femoralni ugao, lateralni proksimalni femoralni ugao, coxa vara, coxa valga

Biografija autora

Valentina Blagojević, Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu

prof dr

Reference

1. Toogood PA, Skalak A, Cooperman DR. Proximal femoral anatomy in the normal human population. Clin Orthop Relat Res. 2009;467(4):876–85.
2. Purkait R. Standardizing the Technique of Measurement of the Collo-diaphyseal Angle. Med Sci Law. 1996;36(4):290–4.
3. Burgener FA. Bone and Joint Disorders: Differential Diagnosis in Conventional Radiology. 2nd ed. New York: Thieme; 2006. 404 p.
4. Seo YR, Nha KW, Ha SS. Surgical Technique for Distal Femur Varization Osteotomy. J Korean Orthop Assoc. 2018;53(4):301.
5. Abiodun AA, Ikem, Adeyemi DO, Ofusori DA, Komolafe OA. Collodiaphyseal angle in the diagnosis of coxa vara and coxa valga in adult Nigerans. Int J Med Med Sci. 2018;10(9):100–5.
6. Johari AN, Hampannavar A, Johari RA, Dhawale AA. Coxa vara in postseptic arthritis of the hip in children. J Pediatr Orthop Part B. 2017;26(4):313–9.
7. Resnick D, Niwayama G. Diagnosis of bone and joint disorders. Third edition. Volumes 1-6. W B Saunders. California. 2004.
8. Hsieh H, Wang T, Kuo KN, Huang S. Guided Growth Improves Coxa Valga and Hip Subluxation in Children with Cerebral Palsy. 2019;2568–76.
9. Jeong C, Noh JH. Clinical and Radiological Analysis of Angular Deformity of Lower Extremities. J Korean Fract Soc. 2017 Jul;30(3):156–66.
10. Bian Z, Wang QQ, Guo Y, Fu G, Lyu XM. Analyzing risk factors for recurrence of developmental coxa vara after surgery. J Child Orthop. 2019;13(4):361–70.
11. Rizk AS. Transfixing Kirshner wires for fixation of intertrochanteric valgus osteotomies in management of pediatric coxa vara. J Orthop Traumatol. 2017;18(4):365–78.
12. Trigui M, Pannier S, Finidori G, Padovani JP, Glorion C. Coxa Vara in Chondrodysplasia. J Pediatr Orthop. 2008;28(6):599–606.
13. Kenis V, Melchenko E, Pekkinen M. A new family with epiphyseal chondrodysplasia type Miura. 2020;(July):1–7.
14. Johnson N, Chaudhary H, Kumrah R, Pilania RK, Sharma Y, Sharma A, et al. Syndrome of progressive deforming non-inflammatory arthritis of childhood: two patients of camptodactyly-arthropathy-coxa vara-pericarditis syndrome. Rheumatol Int. 2020.
15. Albtoush OM, Taib AA, Manzalawi KA, Mahafza WS. Camptodactyly-Arthropathy-Coxa Vara-Pericarditis Syndrome with Shoulder Joint Involvement: A Case Report with Literature Review. RoFo Fortschritte auf dem Gebiet der Rontgenstrahlen und der Bildgeb Verfahren. 2018;190(9):856–8.
16. Borgo A, Cossio A, Gallone D, Vittoria F, Carbone M. Orthopaedic challenges for mucopolysaccharidoses. Ital J Pediatr. 2018;44(S2).
17. Coskun I, Rengin B. Is coxa valga a predictor for the severity of knee osteoarthritis ? A cross-sectional study. 2014;
18. Shim JS, Kim HT, Mubarak SJ, Wenger DR. Genu Valgum in Children with Coxa Vara Resulting from Hip Disease. J Pediatr Orthop. 1997;17(2).
Objavljeno
2022/07/08
Rubrika
Originalni naučni članak