Analiza laboratorijskih, kliničkih i radioloških karakteristika pacijenata sa infektivnim spondilodiscitisom

  • Tea Milinković Medicinski fakultet u Beogradu
Ključne reči: spondilodiscitis, infekcija, pršljenovi, antibiotici, terapija

Sažetak


Uvod: Infektivni spondilodiscitis (IS) je relativno retka bolest koju karakterišu nespecifični simptomi kao što su bol u leđima i febrilnost. Rana dijagnoza je teška i često bolest ne bude odmah prepoznata uprkos dostupnosti radioloških tehnika. IS može imati akutni, subakutni ili hronični tok.

Cilj rada: Cilj studije je analiza laboratorijskih, kliničkih i radioloških karakteristika pacijenata sa infektivnim spondilodiscitisom, i utvrđivanje dijagnostičkih i terapijskih izazova.

Materijal i metode: Retrospektivno su prikupljani podaci pacijenata obolelih od IS i lečenih u Klinici za infektivne i tropske bolesti i Klinici za ortopediju, Univerzitetskog kliničkog centra Srbije. U studiju nisu uključeni pacijenti sa tuberkuloznim IS. Analizirani su laboratorijski, klinički, radiološki i mikrobiološki nalazi, kao i odgovor na antimikrobnu terapiju.

Rezultati: U istraživanje je uključeno 30 pacijenata sa jednakom zastupljenošću oba pola. Najčešći mikrobiološki izolati su bili Escherichia coli (6/19, 31,6%) i Staphylococcus aureus (5/19, 26,3%). U grupi pacijenata čiji su simptomi pre hospitalizacije trajali ≥15 dana prosečne vrednosti broja neutrofila su statistički značajno više u odnosu na grupu pacijenata sa akutnim početkom bolesti.  Trajanje hospitalizacije >4 nedelje je statistički značajno uticalo na nastanak osteoporoze. Lečenje vankomicinom i rifampicinom od početka hospitalizacije je dovelo do statistički značajno kraćeg trajanja hospitalizacije (≤4 nedelje). Hospitalizacija se statistički značajno češće završavala smrtnim ishodom kod pacijenata lečenih empirijskom antibiotskom terapijom, a nepovoljan ishod lečenja je zabeležen kod 6 (20%) pacijenata, i nije bio posledica komplikacije IS.

Zaključak: Dužina hospitalnog lečenja zavisi od kliničkog toka bolesti, intenziteta simptoma, vrste mikrobiološkog izolata, antibiograma i kontrolnih laboratorijskih i radiografskih nalaza.

Ključne reči: spondilodiscitis, infekcija, pršljenovi, antibiotici, terapija.

Reference

1. Márquez SP. Spondylodiscitis. Radiologia. 2016; 58 Suppl 1:50-9.
2. Tali ET. Spinal infections. Eur J Radiol. 2004; 50:120-133.
3. Kulowski J. Pyogenic osteomyelitis of the spine: an analysis and discussion of 102 cases. J Bone Joint Surg. 1936; 18:343-364.
4. Guri JP. Pyogenic osteomyelitis of the spine: differential diagnosis through clinical and roentgenographic observations. J Bone Joint Surg Am. 1946; 28:29-39.
5. Malawski SK and Lukawski S. Pyogenic infection of the spine. Clin Orthop Relat Res. 1991; 272:58-66.
6. Hadjipavlou AG, Mader JT, Necessary JT, and Muffoletto AJ. Hematogenous pyogenic spinal infections and their surgical management. Spine (Phila Pa 1976). 2000; 25:1668-1679.
7. Legrand E, Flipo RM, Guggenbuhl P, Masson C, Maillefert JF et al. Management of nontuberculous infectious discitis. Treatment used in 110 patients admitted to 12 teaching hospitals in France. Joint Bone Spine. 2001; 68:504-509.
8. Sapico FL. Microbiology and antimicrobial therapy of spinal infections. Orthop Clin North Am. 1996; 25:9-13.
9. Rammeh S, Romdhane E, Riahi H, et al. Granulomatous spondylodiscitis: A case series with focus on histopathological features. J Spinal Cord Med. 2021; 44(2):282-287.
10. Bajraktari G, Rexhaj Z, Elezi S, et al. Radial Access for Coronary Angiography Carries Fewer Complications Compared with Femoral Access: A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. J Clin Med. 2021; 10(10):2163.
11. Khanna K, Sabharwal S. Spinal tuberculosis: a comprehensive review for the modern spine surgeon. Spine J. 2019; 19(11):1858–1870.
12. Carragee EJ. Pyogenic vertebral osteomyelitis. J Bone Joint Surg. 1997; 79:874-880.
13. Eren Gok S, Kaptanoglu E, Celikbas A, Ergonul O, Baykam N, Eroglu M, et al. Vertebral osteomyelitis: clinical features and diagnosis. Clin Microbiol Infect. 2014; 20(10):1055-1060.
14. Milosevic B, Cevik M, Urosevic A, Nikolic N, Poluga J, Jovanovic M, et al. Risk factors associated with poor clinical outcome in pyogenic spinal infections: 5-years’ intensive care experience. J Infect Dev Ctries. 2020; 14:36–41.
15. Sato K, Yamada K, Yokosuka K, Yoshida T, Goto M, Matsubara T, et al. Pyogenic Spondylitis: Clinical Features, Diagnosis and Treatment. The Kurume medical journal. 2019; 65(3):83–89.
16. Cheung WY, Luk KD. Pyogenic spondylitis. Int Orthop. 2012; 36(2):397-404.
17. Govender S. Spinal infection. J Bone Joint Surg. 2005; 87B:1454-1458.
18. Skaf GS, Domloj NT, Fehlings MG, Bouclaous CH, Sabbagh AS, Kanafani ZA, et al. Pyogenic spondylodiscitis: an overview. J Infect Public Health. 2010; 3:5-16.
19. Shenoy K, Singla A, Krystal JD, Razi AE, Kim YH, Sharan AD. Discitis in Adults. JBJS Rev. 2018; 6(6):e6.
20. Luo CA, Tsai TT, Lu ML, Hsieh MK, Lai PL, Fu TS, et al. Factors related to post surgical neurologic improvement for cervical spine infection. Biomed J. 2018; 41:306–13.
21. Taylor DG, Buchholz AL, Sure DR, Buell TJ, Nguyen JH, Chen CJ, et al. Presentation and outcomes after medical and surgical treatment versus medical treatment alone of spontaneous infectious spondylodiscitis: a systematic literature review and metaanalysis. Glob Spine J. 2018; 8:49S-58S.
22. Berbari EF, Kanj SS, Kowalski TJ, et al. Infectious Diseases Society of America (IDSA): clinical practice for the diagnosis and therapy of native vertebral osteomyelitis in adults. Clin Infect Dis. 2015; 61:26–46.
23. Jaramillo-de la Torre JJ, Bohinski RJ, and Kuntz C. Vertebral osteomyelitis. Neurosurg Clin N Am. 2006; 17:339-351.
24. Kuklo TR, Potter BK, Bell RS, Moquin RR, Rosner MK. Singlestage treatment of pyogenic spinal infection with titanium mesh cages. J Spinal Disord Tech. 2006; 19:376–82.
25. Shousha M, Boehm H. Surgical treatment of cervical spondylodiscitis: a review of 30 consecutive patients. Spine (Phila Pa 1976). 2012; 37(1):E30-E36.
26. Kwon JW, Hyun SJ, Han SH, Kim KJ, Jahng TA. Pyogenic Vertebral osteomyelitis: Clinical features, diagnosis, and treatment. Korean J. Spine. 2017; 14:27–34.
27. Marchionni E, Marconi L, Ruinato D, Zamparini E, Gasbarrini A, Viale P. Spondylodiscitis: is really all well defined? Eur Rev Med Pharmacol Sci. 2019; 23(2 Suppl):201-209.
28. Lang S, Walter N, Schindler M, et al. The Epidemiology of Spondylodiscitis in Germany: A Descriptive Report of Incidence Rates, Pathogens, In-Hospital Mortality, and Hospital Stays between 2010 and 2020. J Clin Med. 2023; 12(10):3373.
Objavljeno
2025/03/31
Rubrika
Originalni naučni članak