Uloga tradicionalnih i savremenih medija u životima dece i mladih
Sažetak
U savremenom društvu mediji predstavljaju sastavni i neizostavni deo života mladih. Mladi se sa medijima upoznaju veoma rano, još na ranom uzrastu u porodičnim uslovima kada stupaju u kontakt sa televizijom, štampom ili sredstvima novih tehnologija koja koriste njihovi roditelji. U ovom periodu za decu su najinteresantniji medijski sadržaji poput dečijeg programa, obrazovnog programa, crtanih filmova, filmova koji su deci zanimljivi, to su pre svega filmovi sa životinjama, onda muzika, bajke, slikovnice i kompjuterske igrice, koje sve više postaju aktuelne. Kako deca odrastaju širi se spektar raznovrsnih medija koje koriste. Na školskom uzrastu još uvek su veoma naklonjeni televiziji i raznovrsnim sadržajima koje ona nudi, a u novije vreme posebnu pažnju mladi posvećuju računarima, tabletima i mobilnim telefonima. U periodu adolescencije povezanost mladih i medija postaje još izraženija, tako da u periodu srednje škole mladi najveći deo svog slobodnog vremena provode uz medije. Poznato je da mediji imaju nesporan uticaj na razvoj ličnosti, tokom čitavog odrastanja, pa time uloga medija i tradicionalnih i savremenih dobija na značenju.
Reference
Арсовић, Б. (2011). Рачунар као дидактичка играчка- употреба рачунара у предшколском васпитно - образовном раду. Зборник радова Учитељског факултета, 13, 325-334.
Богдановић, М. (2013). Деца у свету рачунара. Годишњак учитељског факултета у Врању, 4, 435-446.
Дмитровић, М. (2011). Утицај телевизије, цртаних филмова и компјутерских игрица на пораст насиља код деце. Социјална мисао, 18(3), 45-64.
Зграбљић Ротар, Н., Бауер, Т.А., Ерјавец, К., Криегел, Б., Илшин, В., Кораћ, Н., . . . Кошир, М. (2005). Медијска писменост и цивилно друштво. Сарајево: Медиа центар.
Илишин, В. (2003). Медији у слободном времену дјеце и комуникација о медијским садржајима. Медијска истраживања, 9(2), 9-34. Преузето са https://hrcak.srce.hr/23306
Кастелс, М. (2003). Интернет галаксија - размишљања о Интернету, пословању и друштву. Загреб: Наклада Јесенски и Турк.
Колуцки, Б., & Лемиш, Д. (2013). Комуникација са децом: начела и праксе за подршку, надахнуће, подстицај, образовање и исцељење. Београд: Уницеф.
Korać, N. (2002). From 'out there' to 'in between': Preschoolers' interpretation of televised images. Psihologija, 35(1-2), 25-36. doi:10.2298/psi0201025k
Маклуан, М. (1971). Познавање општила - човекових продужетака. Београд: Просвета.
Миливојевић, С. (2010). Деца у медијском огледалу: представе о деци у информативним медијима у Србији. Београд: Уницеф. Преузето са https://www.unicef.rs/wp-content/uploads/2016/09/FINAL_Deca_u_medijskom_ogledalu1.pdf
Станисављевић-Петровић, З. (2011). Медијско васпитање у вртићу. Култура, 133, 382-397. doi:10.5937/kultura1133382s
Тубић, Т., & Ђорђић, В. (2009). Телевизија и компјутерске игрице- разбибрига или стил живота. Норма, 14(1), 29-38. Преузето са https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0353-7129/2009/0353-71290901029T.pdf
Ђорђевић, М. (2012). Књижевност, филм и телевизија: суживот, антагонизми, утицаји. Синтезе - часопис за педагошке науке, књижевност и културу, 1(2), 45-52. doi:10.5937/Sinteze1202045D
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).