Akciona istraživanja u funkciji refleksivne prakse vaspitača
Sažetak
U radu je razmatran značaj akcionih istraživanja za refleksivnu praksu vaspitača. Akciono istraživanje predstavlja specifični metodološko-epistemološki pristup koji polazi od pretpostavke da se stvarnost može saznati u procesu njenog menjanja u realnoj socijalnoj situaciji. Akciona istraživanja zasnovana su na posmatranju, planiranju, akciji i refleksiji. Vaspitač - refleksivni praktičar, stvara promene, posmatra efekte i novu dinamiku promena. Istraživačkim odnosom vaspitača prema praksi, vaspitač kritički preispituje svoje postupke, usmerava se ka refleksivnoj praksi i profesionalno se unapređuje i usavršava.
Reference
Bilač, S. (2015). Refleksivna praksa i kvaliteta nastave, Napredak, 156(4) 447-460.
Bjelanović-Dijanić, Ž. (2011). Akcijsko istraživanje – znanstveno utemeljeno uvođenje inovacija u nastavi matematike. Zbornik radova Sedmog stručno-metodičkog skupa Metodika nastave matematike u osnovnoj i srednjoj školi: Inovacije u nastavi matematike, 50–69. http://free-bj.htnet.hr/zbjelanovic/radovi/akcijsko_istrazivanje_Pula.pdf
Bognar, B. (2006). Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, 8(1(11)), 209–228.
Larrivee, B. (2008). Development of a tool to assess teachers’ level of reflective practice. Reflective Practice, 9(3), 341–360. https://doi.org/10.1080/14623940802207451
Lewin, K. (1946). Action Research and Minority Problems. Journal of Social Issues, 2(4), 34–46. https://doi.org/10.1111/j.1540-4560.1946.tb02295.x
Schön, D. (1983). The Reflective Practitioner. New York: Basic Books.
Банђур, В., Максимовић, Ј. (2011). Настанак и историјски развој акционих истраживања. Педагогија, 66(4), 579–588.
Банђур, В., & Максимовић, Ј. (2012). Улога акционих истраживања у унапређивању васпитно-образовне праксе. Настава и васпитање, 61(1), 22–32.
Дедај, М. (2016). Акциона истраживања у функцији професионалног развоја васпитача, Педагошка стварност, 61(1), 38-46.
Каранац, Р., Папић, Ж., Јашић., С. (2010). Професионални развој наставника у функцији унапређивања квалитета образовно васпитног процеса, Наша школа, 7, 88-97.
Кундачина, М., Банђур, В. (2004). Akciono istraživanje u školi : nastavnici kao istraživači. Ужице: Учитељски факултет .
Максимовић, Ј. (2010). Елементи и поступати акционих истраживаља у педагогији. Радови Филозофског факултета, 12, књига 2, 189-198. Филозофски факултет Универзитета у Источном Сарајеву, Пале.
Максимовић, Ј. (2012). Акциона истраживања у педагошкој теорији и пракси. Ниш: Филозофски факултет
Максимовић, Ј. (2012). Матрица планирања акционих истраживања. Норма, 17 (2), 231-246.
Максимовић, Ј. и Банђур, В. (2013). Савремена акциона истраживања и методолошко образовање наставника рефлексивног практичара, Теме, 37 (2), 595-610.
Педагошки лексикон (1996), Београд: Завод за уџбенике и наставна средства.
Поповић и сар. (2013). Професионални развој на нивоу школе/вртића приручник за школе/вртиће, Подгорица: Завод за школство Одсјек за континуирани професионални развој.
Радишић, Ј., Буђевац, Н., Јошић, С., Бауцал, А. (2015). Наставник као рефлексивни практичар примери добре праксе, Београд: Министарство просвете, науке и технолошког развоја Република Србија.
Sva prava zadržana (c) 2020 Marta Dedaj

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).