Kvalitet komunikacije vaspitača sa učenicima u srednjoškolskim domovima
Sažetak
U radu su predstavljeni rezultati empirijskog istraživanja koje je imalo za cilj sagledavanje odnosa učenika prema komunikaciji koju ostaruju sa vaspitačem u srednjoškolskom domu. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 67 ispitanika i to 36 ženskog i 31 muškog pola. Za potrebe ovog istraživanja korišćena je deskriptivna metoda – tehnika anketiranja. Analizirani rezultati istraživanja prikazuju da najveći broj učenika oseća prijatnost i opuštenost u komunikaciji sa vaspitačem. Prema mišljenju učenika, komunikacija u srednjoškolskim domovima se može unaprediti organizacijom radionica na temu verbalne i neverbalne komunikacije, većom posvećenosti vaspitača komunikaciji sa učenicima i posedovanjem više vremena i strpljenja da saslušaju učenike. Rezultati istraživanja prikazuju da učenici smatraju da vaspitači poseduju valjane veštine verbalne i neverbalne komunikacije i da je kod vaspitača zastupljenija demokratska komunikacija od autokratske. Kako bi život i svakodnevno funkcionisanje učenika u domu bilo pozitivno i efikasno, neophodno je da komunikacija na relaciji vaspitač-učenik bude kvalitetna, zdrava i uspešna.
Reference
Akonnubi, O. P., Gbadeyan, C. O., Fashiku. C. O. & Kayode, D. J. (2012). Effective Communication: A Tool for Improvement of Secondary School Management. Journal of Education and Practice. Preuzeto sa https://www.academia.edu/3719153/Effective_Communication_A_Tool_for_Improvement_of_Secondary
Brajša, P. (1994). Pedagoška komunikologija-razgovor, problemi i konflikti u školi. Zagreb: Školske novine.
Ivanek, P., Mikić, B., Karabašić, J. (2012). Razredna klima kao faktor sukoba u komunikaciji između učenika i nastavnika. U: Sportske nauke i zdravlje, 2 (1), 65-74.
Jašin-Mojse, T. (2006). Komunikacija u učionici. Jagodina: Zbornik radova, međunarodna naučna konferencija, Jagodina, Pedagoški fakultet u Jagodini i Filološko-umetnički fakultet u Kragujevcu.
Ješić, D. (2008). Domska pedagogija. Jagodina: Učiteljski fakultet.
Jovanović, M. (2009). O postojećoj komunikaciji u nastavi i o neophodnim promenama. Nastava i vaspitanje, Beograd, 2, str. 201-215.
Koković, D. (1997). Pukotine kulture. Beograd: Prosveta.
Milovanović, R. (2010). Interakcija i komunikacija u vaspitnom radu. Jagodina: Pedagoški fakultet.
Milošević, A. (2009). Stilovi rada savremenog nastavnika. Užice: Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju.
Pejić, R. (2006). Činioci koji otežavaju kvalitet komunikacije u nastavi. Jagodina: Zbornik radova, međunarodna naučna konferencija, Jagodina, Pedagoški fakultet u Jagodini i Filološko-umetnički fakultet u Kragujevcu.
Sarı, M., Ötünç, E. & Erceylan, H. (2007). Liselerde okul yaşam kalitesi, Adana ili örneği, Kuram ve Uygulamada Eğitim Yönetimi. Preuzeto sa https://www.pegem.net/dosyalar/dokuman/3803-20110604111123-5-sari.pdf
Suzić, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek. Banja Luka: TT-centar.
Zrilić, S. (2010). Kvaliteta komunikacije i socijalni odnosi u razredu. Pedagogijska istraživanja, 7 (2), 231-241.
Yesil, R. (2006). Sosyal bilgiler ogretmenlerinin sınıf ici ogretim yeterlikleri. Ahi Evran Universitesi Kırsehir Egitim Fakultesi Dergisi. Preuzeto sa http://kefad.ahievran.edu.tr/InstitutionArchiveFiles/f44778c7-ad4a-e711-80ef-00224d68272d/d1a3a581-af4a-e711-80ef-00224d68272d/Cilt7Sayi2/JKEF_7_2_2006_61_78.pdf
Sva prava zadržana (c) 2020 Nedeljko M. Milanović

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).