Quality of communication between teachers and students in boarding schools
Abstract
This paper presents the results of an empirical research aimed at understanding students' attitudes toward the communication they have with a teacher in a boarding school. The study was conducted on a sample of 67 subjects, 36 female and 31 male. For the purposes of this research, a descriptive method - a survey technique - was used. The analyzed results of the research show that the majority of students feel comfortable and relaxed in communication with the teacher. According to the students, communication in boarding schools can be improved by organizing workshops on verbal and non-verbal communication, greater commitment of teachers to communication with students and having more time and patience to listen to students. The results of the study show that students believe that teachers possess valid verbal and non-verbal communication skills and that teachers have more democratic communication than autocratic ones. To make the life and daily functioning of the students in the boarding school positive and effective, it is also necessary that the communication on the teacher-student relationship be of a good quality, healthy and successful.
References
Akonnubi, O. P., Gbadeyan, C. O., Fashiku. C. O. & Kayode, D. J. (2012). Effective Communication: A Tool for Improvement of Secondary School Management. Journal of Education and Practice. Preuzeto sa https://www.academia.edu/3719153/Effective_Communication_A_Tool_for_Improvement_of_Secondary
Brajša, P. (1994). Pedagoška komunikologija-razgovor, problemi i konflikti u školi. Zagreb: Školske novine.
Ivanek, P., Mikić, B., Karabašić, J. (2012). Razredna klima kao faktor sukoba u komunikaciji između učenika i nastavnika. U: Sportske nauke i zdravlje, 2 (1), 65-74.
Jašin-Mojse, T. (2006). Komunikacija u učionici. Jagodina: Zbornik radova, međunarodna naučna konferencija, Jagodina, Pedagoški fakultet u Jagodini i Filološko-umetnički fakultet u Kragujevcu.
Ješić, D. (2008). Domska pedagogija. Jagodina: Učiteljski fakultet.
Jovanović, M. (2009). O postojećoj komunikaciji u nastavi i o neophodnim promenama. Nastava i vaspitanje, Beograd, 2, str. 201-215.
Koković, D. (1997). Pukotine kulture. Beograd: Prosveta.
Milovanović, R. (2010). Interakcija i komunikacija u vaspitnom radu. Jagodina: Pedagoški fakultet.
Milošević, A. (2009). Stilovi rada savremenog nastavnika. Užice: Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju.
Pejić, R. (2006). Činioci koji otežavaju kvalitet komunikacije u nastavi. Jagodina: Zbornik radova, međunarodna naučna konferencija, Jagodina, Pedagoški fakultet u Jagodini i Filološko-umetnički fakultet u Kragujevcu.
Sarı, M., Ötünç, E. & Erceylan, H. (2007). Liselerde okul yaşam kalitesi, Adana ili örneği, Kuram ve Uygulamada Eğitim Yönetimi. Preuzeto sa https://www.pegem.net/dosyalar/dokuman/3803-20110604111123-5-sari.pdf
Suzić, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek. Banja Luka: TT-centar.
Zrilić, S. (2010). Kvaliteta komunikacije i socijalni odnosi u razredu. Pedagogijska istraživanja, 7 (2), 231-241.
Yesil, R. (2006). Sosyal bilgiler ogretmenlerinin sınıf ici ogretim yeterlikleri. Ahi Evran Universitesi Kırsehir Egitim Fakultesi Dergisi. Preuzeto sa http://kefad.ahievran.edu.tr/InstitutionArchiveFiles/f44778c7-ad4a-e711-80ef-00224d68272d/d1a3a581-af4a-e711-80ef-00224d68272d/Cilt7Sayi2/JKEF_7_2_2006_61_78.pdf
Copyright (c) 2020 Nedeljko M. Milanović
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).