Reception of Belic's learning on word formation in slavic languages
Abstract
This paper brings into daylight some relevant facts from word formation, which was one of the central disciplines in Serbian language in the past. This, primarily, show Belic's works which, in Slavic world, are accepted as the foundation for this discipline. Therefore, prominent Russian from the end of twentieth century return to the theoretical perspectives of A. Belic, in derivatology, so word formation of his time count as the central discipline. Modeled on Belic's theoretical reviews in derivation, many works by eminent experts in Russian, Czech, and Bulgarian language have appeared.
References
Babić, S. (1986). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku: nacrt za gramatiku. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti : Globus. ISBN 86-407-0025-7
Belić, A. (1901). Zur Entwicklungsgeschichte der slavischen Deminutiv-und Amplificativsuffixe. Breitkopf & Härtel.
Belić, A. (1949). Savremeni srpskohrvatski književni jezik. Deo 2: nauka o građenju reči. Beograd: Naučna knjiga.
Belić, A. (1951). Oko našeg književnog jezika: članci, ogledi i popularna predavanja. Beograd: Srpska književna zadruga.
Bošković, R. (1936). Razvitak sufiksa u južnoslovenskoj jezičkoj zajednici. Biblioteka Južn. Fil, 6, 1-154.
Вендина, Т. И., & Толстой, Н. И. (1990). Дифференциация славянских языков по данным словообразования. Москва : Наука. ISBN 5-02-011013-2
Вендина, T. И. (1989). Опыт разработки модели сопоставительного описания словообразовательных систем русского и сербскохорватского языков. Зборник Матице српске за филологију и лингвистику, 32(2), стр. 99-107. Issn 0352-5724
Дмитренко С.Н. (1970). Грамматика современного русского литературного языка. Москва : Наука.
Dokulil, M. (1962). Tvoreni slov v ceštine. I. Teorie odvozováni slov. Praha: CAV, pp. 263.
Земская, Е. А. (1973). Современный русский язык и словообразование. Москва: Просвещение, 24, 304.
Зенков, Г. С. (1969). О некоторых задачах учения о словообразовании. Вопросы филологии, 70–79.
Ivić, M. (1960). Obeležavanje imeničkog roda u srpskohrvatskom književnom jeziku. Naš jezik, 10(7), 194-211.
Maretić, T. (1963). Gramatika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. Zagreb: Matica Hrvatska. COBISS.SR-ID 143209223
Maretić, T. (1931). Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, Zagreb: Obnova. COBISS.SR-ID 148282119
Markov, B. (1981). Imenice sa značenjem lica ženskog pola u srpskohrvatskom jeziku. Naučni sastanak slavista u Vukove dane, 7, 177-187. COBISS.SR-ID 523269988
Matijašević, J. (1970). Sufiks -ka u ruskom jeziku i njegovi ekvivalenti u srpskohrvatskom. Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini, Priština : Filozofski fakultet, 525 – 564. COBISS.SR-ID 252178439
Matijašević, J. (1970). Neki ruski tvorbeni tipovi i njihovi srpskohrvatski ekvivalenti. Živi jezici, 12/13, 15 – 23. COBISS.SR-ID 255279111
Matijašević, J.(1986). Iz problematike imenica tipa nomina agentis. Južnoslovenski filolog, 42, 115 – 128. ISSN 0350-185X COBISS.SR-ID 25969932
Молочко Г. А. (1984). Современный русский язык : словообразование, Минск : Вышэйшая школа COBISS.SR-ID 1544444394
Ristić, O. (1970). Leksičko – semantičke odlike tvorbe imenica u nekih srpskih i hrvatskih romantičarskih pesnika. Južnoslovenski filolog, 28, 1-2, 219-320.
Nikolić, S. (1967). Nomina agentis u staroslovenskom jeziku. Južnoslovenski filolog, 27(1/2), 1-84. ISSN 0350-185X
Stevanović, M. (1975). Savremeni srpskohrvatski jezik. Beograd: Naučna knjiga.
Терзић, Б. (1990). Названия лиц с суффиксами -ец//-ац в русском и сербохорватском языках. Zbornik Matice srpske za slavistiku, (39), 113–123.
Тешановић, Д. (2003). Творбене категорије и поткатегорије у језику Бранка Ћопића. Бања Лука: Филозофски факултет.
Симеон, Р. (1969). Енциклопедијски рјечник лингвистичких назива. Матица хрватска, том П-Ж (II), Загреб.
Stanojčić, Ž. (1996). Morfologija, sintaksa i frazeologija. Srpski jezik na kraju veka,(ur. M. Radovanović) Institut za srpski jezik SANU–Službeni glasnik, Beograd, 111, 143.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).