Professional development and training of preschool teachers
Abstract
The aim of this paper is to point out the importance of professional development and training of preschool teachers. It derives from the view that the time in which we live brings a number of changes and challenges for all the employees in education, including preschool teachers. In order to provide an adequate response to new needs, a system of professional development and compulsory professional training is established, which is based on important program and legal documents. These documents point to the need for permanent education of educators in different fields in order to achieve higher level of quality of work with preschool aged children. The education of preschool teachers is facing many challenges, because undergraduate education can not be enough throughout entire career of preschool teacher. For this reason it is very important to develop a system of professional training, as well as concrete steps that contribute to the improvement of compulsory professional development.
References
Arsenijević, J., Andevski, M. (2012). Novi mediji kao pravac razvoja kompetencija zaposlenih u predškolskom obrazovanju Kultura. 135: 28-48. Doi: 10.5937/kultura1235028A.
Beara, M., Okanović, P. (2010). Spremnost na profesionalni razvoj nastavnika: Kako je izmeriti? Andragoške studije, 1, 47-60.
Dockett, S., Einarsdóttir, J. (2017). Continuity and Change as Children Start School. In: Ballam N., Perry B., Garpelin A. (eds) Pedagogies of Educational Transitions. International Perspectives on Early Childhood Education and Development, vol 16. Springer, Cham
Grandić, R., Stipić, M. (2011). Profesionalni razvoj nastavnika – put do kvalitetnog obrazovanja. Pedagoška stvarnost, 55, 3-4, 198-209.
Jevtić, B. (2009). Kako postići uspeh u inkluzivnom obrazovanju netipične dece u predškolskoj ustanovi. U Jednakost šansi kao rezultat integracije u obrazovanju, (ur) Ivanović, J., Vodopivec, L., Hrvatić, N. (33-42). Novi Sad Subotica: Univerzitet u Novom Sadu, Učiteljski fakultet.
Јоргић, Д. (2011). Интерактивно стручно усавршавање наставника. Бања Лука: Филозофски факултет.
Krnjaja, Ž. (2010). Proces profesionalnog razvoja iz ekološke paradigme. Andragoške studije, 2, 149-167.
Mamutović, A. (2018). Računarske igare u vaspitno-obrazovnom radu predškolskih ustanova. Godišnjak za pedagogiju, 3(2), 91-102.
Maskit, D., Firstater, E. (2016). Preschool Teachers’ Perspectives on Teaching as a Profession and Pedagogical Change. Journal of Research in Childhood Education, 30(2), 200-210.
Ministarstvo prosvete Republike Srbije (2018). Pravilnik o standardima kompetencija vaspitača i njihovog profesionalnog razvoja. [on-line]. Доступно преко: http://zuov.gov.rs/wp-content/uploads/2018/10 [18.03.2019]
Nedimović, T., Božin, A., Milić, S. N. (2014). Procena značajnosti kompetencija za profesiju vaspitača studenata - budućih vaspitača u Srbiji i Rumuniji. Istraživanja u pedagogiji, 4(1), 108-120.
Osnove programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja (2018). [on-line]. Доступно преко: http://www.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2018/09/OSNOVE-PROGRAMA-.pdf [18.03.2019]
Pavlović, D., Mihajlov-Prokopović, A. (2015). Attitudes of teachers to the application of computers in preschools. Rethinking education by leveraging the eLearning pillar of the Digital Agenda for Europe. 1, 211-283.
Pavlović-Breneselović, D. (2014). Kompetencije ili kompetentnost: različiti diskursi profesionalizma vaspitača. Vaspitanje i obrazovanje, 34(2), 57-68.
Pavlović-Breneselović, D., Krnjanja, Ž. (2012). Perspektiva vaspitača o profesionalnom usavršavanju sa stanovišta sistemske koncepcije profesionalnog razvoja. Andragoške studije, 1, 145-162.
Педагошки лексикон (1996). Београд: Завод за уџбенике и наставна средства.
Правилник о сталном стручном усавршавању и напредовању у звања наставника васпитача и стручних сарадника (2017). Службени гласник РС, бр. 81/2017.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).