Škola i učenje iz perspektive učenika osnovne škole
Sažetak
Rad se bavi ispitivanjem mišljenja učenika sedmog i osmog razreda o školi, učenju i o njihovom odnosu prema izradi domaćih zadataka. U istraživanju je učestvovalo 286 učenika sedmog i osmog razreda iz četiri osnovne škole na području Srbije. Podaci su prikupljeni tehnikom anketiranja, a obrađeni primenom SPSS softverskog paketa. Od instrumenata je korišćen upitnik, a deskriptivno-analitičkom metodom izvršena je interpretacija rezultata. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici sa odličnim uspehom pokazuju visok stepen odgovornosti kada je reč o redovnom učenju, za razliku od učenika sa dobrim i dovoljnim uspehom. Takođe, odlični učenici u većoj meri percipiraju učenje kao pozitivnu delatnost u odnosu na učenike sa slabijim školskim uspehom. Između varijabli redovno učenje i redovna izrada domaćih zadataka zabeležen je pozitivan stepen korelacije srednje jačine. Nije zanemarljiv procenat ispitivanih učenika koji su naveli da ne rade redovno domaće zadatke, zbog nedostatka motivacije, preopterećenosti i nedovoljno jasnih očekivanja. Školu opisuju kao dobro opremljenu, sigurnu i podsticajnu sredinu sa strogim nastavnicima. Ovo istraživanje doprinosi razumevanju uloge škole iz perspektive samih učenika prema kojima su usmereni celokupni ciljevi školskog učenja.
Reference
Виготски, Л. С. (1983). Мишљење и говор. Нолит.
Давыдов, В. В. (1996). Теория развивающего обучения. ОПЦ „ИНТОР“.
Baker, J. A. (2006). Contributions of teacher–child relationships to positive school adjustment during elementary school. Journal of School Psychology, 44(3), 211–229. https://doi.org/10.1016/j.jsp.2006.02.002
Bergin, C., & Bergin, D. (2009). Attachment in the Classroom. Educational Psychology Review, 21(2), 141–170. https://doi.org/10.1007/s10648-009-9104-0
Boesel, D. (2001). Student Attitudes toward High School and Educational Expectations. Paper Prepared for the Annual Meeting of the American Educational Research Association, 1–42. https://eric.ed.gov/?id=ED450333
Budić, S. (2011). Strukturiranje znanja u nastavi. Filozofski fakultet.
Cooper, H., Lindsay, J. J., Nye, B., & Greathouse, S. (1998). Relationships among attitudes about homework, amount of homework assigned and completed, and student achievement. Journal of Educational Psychology, 90(1), 70–83. https://doi.org/10.1037/0022-0663.90.1.70
Cooper, H., Robinson, J. C., & Patall, E. A. (2006). Does Homework Improve Academic Achievement? A Synthesis of Research, 1987–2003. Review of Educational Research, 76(1), 1–62. https://doi.org/10.3102/00346543076001001
Coutts, P. M. (2004). Meanings of Homework and Implications for Practice. Theory Into Practice, 43(3), 182–188. https://doi.org/10.1207/s15430421tip4303_3
Dumford, A. D., Cogswell, C. A., & Miller, A. L. (2016). The Who, What, and Where of Learning Strategies. Journal of Effective Teaching, 16(1), 72–88.
Gagné, R. M., Briggs, L. J., & Wager, W. W. (1988). Principles of instructional design (3rd ed). Holt, Rinehart, and Winston.
Gardner, H. (1991). Assessment in context: The alternative to standardized testing. У B. R. Gifford & M. C. OʼConnor (Ур.), Changing assessments: Alternative views of aptitude, achievement and instruction (стр. 77–120). Kluwer Academic Publishers.
Gojkov, G., Rajović, R., & Stojanović, A. (2015). NTC learning system and divergent production. Istraživanja u pedagogiji, 5(1), 105–126. https://doi.org/10.17810/2015.09
Hallinan, M. T. (2008). Teacher Influences on Students’ Attachment to School. Sociology of Education, 81(3), 271–283. https://doi.org/10.1177/003804070808100303
Hattie, J., & Yates, G. (2014). Visible learning and the science of how we learn. Routledge, Taylor & Francis Group.
Ivić, I., Pešikan, A., Janković, S., & Kijevčanin, S. (1997). Aktivno učenje: Priručnik za primenu aktivnih metoda nastave/učenja. Institut za psihologiju.
Jimerson, S. R., Campos, E., & Greif, J. L. (2003). Toward an Understanding of Definitions and Measures of School Engagement and Related Terms. The California School Psychologist, 8(1), 7–27. https://doi.org/10.1007/BF03340893
Jovanovic, M. M., & Kovcic, V. S. (2017). Contemporary society challenges of integrative teaching. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 6(11), 39–71. https://doi.org/10.5937/sinteze6-13812
Jovanović, V., & Jerković, I. (2011). Zadovoljstvo školom kod učenika srednjih škola—Povezanost sa školskim uspehom i indikatorima mentalnog zdravlja. Psihologija, 44(3), 211–224. https://doi.org/10.2298/PSI1103211J
Kouzma, N. M., & Kennedy, G. A. (2002). Homework, Stress, and Mood Disturbance in Senior High School Students. Psychological Reports, 91(1), 193–198. https://doi.org/10.2466/pr0.2002.91.1.193
Lalić-Vučetić, N. Z. (2015). Postupci nastavnika u razvijanju motivacije učenika za učenje [Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet]. http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4947
Ličina, B. (1992). Škola po mjeri učenika. У B. Ličina, V. Previšić, & S. Vučak (Ур.), Prema slobodnoj školi (стр. 53–61). Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta.
Luteršek, N., & Backović, A. (2014). Pedagoško-psihološki aspekti nastave. Zavod za školstvo.
Margetić, N. (2016). Problem zaključivanja školskih ocjena na kraju prvog polugodišta. Croation Journal of Education, 18(2), 447–464. https://doi.org/10.15516/cje.v18i2.1660
Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Educa.
Nazor, M. (2001). Povezanost učeničkog straha, težine i zanimljivosti nekih školskih predmeta i ocjena. Život i škola, 47(6), 16–22.
Ormrod, J. E. (2020). Human learning. Pearson.
Ouakrim-Soivio, N. (2016). Basic Education of the Future – Let’s Turn the Trend! Croatian Journal of Education : Hrvatski Časopis Za Odgoj i Obrazovanje, 18(Sp.Ed.1), 133–152. https://doi.org/10.15516/cje.v18i0.2222
Panić, D. S., Lazić, D. D., & Mitrović, L. L. (2017). Pedagoška komunikacija—Ostvarenost i učestalost u razrednoj nastavi. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 6(11), 1–38. https://doi.org/10.5937/sinteze6-14011
Pavlović, B. (2004). Nastava kao otvoren sistem. У S. Milanović-Nahod & N. Šaranović-Božanović (Ур.), Znanje i postignuće (стр. 101–115). Institut za pedagoška istraživanja.
Peko, A., & Varga, R. (2016). Učenička inicijativnost u kontekstu nastave. Croatian Journal of Education : Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 18(3), 727–753. https://doi.org/10.15516/cje.v18i3.1608
Penca Palčić, M. (2008). Vpliv preverjanja in ocenjevanja znanja na učenje. Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 54(19), 125–136.
Perkins, D. (1995). Outsmarting IQ: The Emerging Science of Learnable Intelligence. Free Pres.
Pešikan, A. Ž. (2003). Nastava i razvoj društvenih pojmova kod dece. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Pljakić, G. D. (2019). Pedagogija u društvu učenja. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 15, 39–49. https://doi.org/10.5937/sinteze8-20770
Požar, H. F. (2016). Kompetencije nastavnika u savremenom školstvu. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 5(10), 23–34. https://doi.org/10.5937/sinteze0-11315
Ross, S. E., Niebling, B. C., & Heckert, T. M. (1999). Sources of stress among college students. Social Psychology, 61(5), 841–846.
Sakiz, G., Pape, S. J., & Hoy, A. W. (2012). Does perceived teacher affective support matter for middle school students in mathematics classrooms? Journal of School Psychology, 50(2), 235–255. https://doi.org/10.1016/j.jsp.2011.10.005
Saleh, S. (2014). Malaysian students’ motivation towards physics learning. European Journal of Science and Mathematics Education, 2(4), 223–232.
Šaranović-Božanović, N. (1995). Znanje i saznavanje u nastavi. У Saznavanje i nastava. Institut za pedagoška istraživanja.
Smerdon, B. A. (2002). Students’ Perceptions of Membership in Their High Schools. Sociology of Education, 75(4), 287–305. JSTOR. https://doi.org/10.2307/3090280
Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija. Naklada Slap.
Sučević, V. M., & Kerić, M. (2015). Elementi i indikatori za identifikaciju kvaliteta osnovnog obrazovanja. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 4(7), 19–32. https://doi.org/10.5937/sinteze0-8495
Valenčič-Zuljan, M. (2016). Pupil’s Assessment of Teaching and of Himself as Learner – Relevant Items in the Teacher’s Creation of Effective Learning Environment. Croatian Journal of Education - Hrvatski Časopis Za Odgoj i Obrazovanje, 18(Sp.Ed.1), Article 0. https://doi.org/10.15516/cje.v18i0.2219
Valenčič-Zuljan, M., & Kiswarday, V. (2015). The resilient teacher: The way to reach quality education in contemporary society. У S. Opić, V. Bilić, & M. Jurčić (Ур.), Odgoj u školi (стр. 75–98). Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Valenčič-Zuljan, M., & Marentič-Požarnik, B. (2014). Induction and Early-career Support of Teachers in Europe. European Journal of Education, 49(2), 192–205. https://doi.org/10.1111/ejed.12080
Voelkl, K. E. (2012). School Identification. У S. L. Christenson, A. L. Reschly, & C. Wylie (Ур.), Handbook of Research on Student Engagement (стр. 193–218). Springer US. https://doi.org/10.1007/978-1-4614-2018-7_9
Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Filozofski fakultet u Rijeci.
Wang, M.-T., & Holcombe, R. (2010). Adolescents’ Perceptions of School Environment, Engagement, and Academic Achievement in Middle School: American Educational Research Journal, 47(3), 633–662. https://doi.org/10.3102/0002831209361209
Sva prava zadržana (c) 2020 Ranko Rajović, Spomenka M Budić, Branka N Radulović
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).