RAZUMLJIVOST GOVORA KOD LARINGEKTOMIRANIH BOLESNIKA KOJI KORISTE RAZLIČITE OBLIKE GOVORNE KOMUNIKACIJE

Ivana Šehovic; Mirjana Petrović Lazić

doi:10.5937/specedreh15-10482

Ivana Šehovic Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Odeljenje za Logopediju KBC "Zvezdara" ORL Klinika Beograd
Mirjana Petrović Lazić Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju

DOI: https://doi.org/10.5937/specedreh15-10482

Sažetak

Primenom savremenih metoda rehabilitacije nakon totalne laringektomije moguće je uspostavljanje razumljivog i funkcionalnog govora.

Cilj ovog rada je utvrđivanje razlika u razumljivosti govora kod laringektomiranih bolesnika koji koriste različite oblike govorne komunikacije: ezofagealni govor, govor uz pomoć traheoezofagealne vokalne proteze i govor uz pomoć elektronske laringealne proteze.

Istraživanje je izvršeno na uzorku od 125 laringektomiranih bolesnika, starosne dobi od 48 do 85 godina. Za subjektivnu procenu razumljivosti govora korišćen je fonetski izbalansirani tekst. U statističkoj obradi dobijenih podataka korišćene su: mere centralne tendencije, mere varijabilnosti, jednofaktorska analiza varijanse, t-test za nezavisne uzorke i Pirsonov koeficijent korelacije.

Utrvrđene su statistički značajne razlike među ispitivanim grupama u postignućima na Testu razumljivosti govora. Ezofagealni pacijenti su ostvarili najviši prosečan skor (1,13±0,86), dok pacijenti iz grupe koja koristi vokalnu protezu imaju približno ista prosečna postignuća kao oni iz grupe koja koristi elektrolarinks (0,14±0,35; 0,15±0,36; p<0,01). Dobijeni rezultati su pokazali da pacijenti koji koriste traheoezofagealne vokalne proteze ostvaruju bolja postignuća na Testu razumljivosti govora od ezofagealnih i pacijenata koji koriste elektrolarinks.

Ključne reči: razumljivost, ezofagealni govor, traheoezofagealni govor, elektrolarinks

Biografija autora

Ivana Šehovic, Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Odeljenje za Logopediju KBC "Zvezdara" ORL Klinika Beograd

Department of Logopedics,

Mr Ivana Sehovic, asistant

Reference

Attieh, A. Y., Searl, J., Shahaltough, N. H., Wreikat, M. M., & Lundy, D. S. (2008). Voice restoration following total laryngectomy by tracheoesophageal prosthesis: Effect on patients' quality of life and voice handicap in Jordan. Health and Quality of Life Outcomes, 6(1), 26. doi: 10.1186/1477-7525-6-26.

Benazzo, M., Bertino, G., Lanza, L., Occhini, A., & Mira, E. (2001). Voice restoration after circumferential pharyngolaryngectomy with free jejunum repair. European archives of oto-rhino-laryngology, 258(4), 173-176. pmid: 11407448. doi: 10.1007/s004050100324.

Blom, E. D., Singer, M. I., & Hamaker, R. C. (1998). Tracheoesophageal voice restoration following total laryngectomy. San Diego, CA: Singular Publishing Group.

Bocklet, T., Riedhammer, K., Nöth, E., Eysholdt, U., & Haderlein, T. (2012). Automatic intelligibility assessment of speakers after laryngeal cancer by means of acoustic modeling. Journal of Voice, 26(3), 390-397. doi: 10.1016/j.jvoice.2011.04.010.

Bohnenkamp, T. A., Stowell, T., Hesse, J., & Wright, S. (2010). Speech breathing in speakers who use an electrolarynx. Journal of Communication Disorders, 43(3), 199-211. pmid: 20193954. doi: 10.1016/j.jcomdis.2010.01.003.

Cullinan, W. L., Brown, C. S., & Blalock, P. D. (1986). Ratings of intelligibility of esophageal and tracheoesophageal speech. Journal of Communication Disorders, 19(3), 185-195. pmid: 3722432.

D’Alatri, L., Bussu, F., Scarano, E., Paludetti, G., & Marchese, M.R. (2012). Objective and Subjective Assessment of Tracheoesophageal Prosthesis Voice Outcome. Journal of Voice, 26(5), 607-613. doi: 10.1016/j.jvoice.2011.08.013.

De Maddalena, H., Maassen, M., Arold, R., Ptok, M., & Zenner, H.P. (1992). Stimmrehabilitation nach Laryngektomie mit Stimmprothesen. Ergebnisse einer prospektiven Verlaufsuntersuchung. Laryngorhinootologie, 71, 416-422.

Eksteen, E. C., Rieger, J., Nesbitt, M., & Seikaly, H. (2003). Comparison of voice characteristics following three different methods of treatment for laryngeal cancer. Journal of Otolaryngology - Head & Neck Surgery, 32(4), 250-253. pmid: 14587566. doi: 10.2310/7070.2003.41731.

Globlek, D., Stajner-Katusic, S., Musura, M., Horga, D., & Liker, M. (2004). Comparison of alaryngeal voice and speech. Logopedics Phoniatrics Vocology, 29(2), 87-91. pmid: 15260185.

Jassar, P., England, R. J., & Stafford, N. D. (1999). Restoration of voice after laryngectomy. Journal of the Royal Society of Medicine, 92(6), 299-302.

Liu, H., Wan, M., Wang, S., Wang, X., & Lu, C. (2005). Acoustic characteristics of Mandarin esophageal speech. Journal of the Acoustical Society of America, 118(2), 1016-1025.

Max, L., de Bruyn, W., & Steurs, W. (1997). Intelligibility of oesophageal and tracheo-oesophageal speech: Preliminary observations. European Journal of Disorders of Communication, 32(4), 429-440.

McAuliffe, M. J., Ward, E. C., Bassett, L., & Perkins, K. (2000). Functional speech outcomes after laryngectomy and pharyngolaryngectomy. Archives of Otolaryngology - Head and Neck Surgery, 126(6), 705-709. doi: 10.1001/archotol.126.6.705.

McColl, D. A. (2006). Intelligibility of Tracheoesophageal Speech in Noise. Journal of Voice, 20(4), 605-615. doi: http://dx.doi.org/10.1016/j.jvoice.2005.09.005.

Motta, S., Galli, I., & Di Rienzo, L. (2001). Aerodynamic findings in esophageal voice. Archives of Otolaryngology - Head and Neck Surgery, 127(6), 700-704. doi: 10.1001/archotol.127.6.700.

Moukarbel, R. V., Doyle, P. C., Yoo, J. H., Franklin, J. H., Day, A. M. B., & Fung, K. (2011). Voice-related quality of life (V-RQOL) outcomes in laryngectomees. Head Neck, 33(1), 31-36. doi: 10.1002/hed.21409.

Olthoff, А., Mrugalla, S., Laskawi, R., Fröhlich, M., Stuermer, I., Kruse, E., Ambrosch, P., Steiner, W. (2003). Assessment of Irregular Voices After Total and Laser Surgical Partial Laryngectomy. Archives of Otolaryngology - Head and Neck Surgery, 129(9), 994-999. pmid: 12975275.

Petrović-Lazić, M., & Kulić, M. (2014). Biološki aspekti komunikacije kod laringektomiranih bolesnika. Foča: Medicinski fakultet.

Schuller, D.E., Trudeau, M., Bistline, J., & LaFace, K. (1990). Evaluation of voice by patients and close relatives following different laryngeal cancer treatments. Journal of Surgical Oncology, 44(1), 10-14. doi: 10.1002/jso.2930440104.

Singer, S., Wollbruck, D., Dietz, A., Schock, J., Pabst, F., Vogel, H. J., & Meuret, S. (2013). Speech rehabilitation during the first year after total laryngectomy. Otolaryngology - Head and Neck Surgery, 35(11), 1583-1590. doi: 10.1002/hed.23183.

Šešum, М. (2013). Komparativna analiza formantnih struktura glasova sestara i glasova monozigotnih bliznakinja. Beogradska defektološka škola, 19(3), 515-527.

Van As, C. J. (2001). Tracheoesophageal Speech. A Multidimensional Assessment of Voice Quality. Doctoral dissertation. FGw: Amsterdam Center for Language and Communication.

Veselinović, M., Jovanović-Simić, N., Arbutina, T., Petrović-Lazić, M., & Škrbić, R. (2012). Karakteristike traheoezofagusnog glasa i govora laringektomisanih pacijenata posle primarne i sekundarne ugradnje vokalne proteze. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 11(2), 247-263.

Wu, L., Wan, C., Xiao, K., Wang, S., & Wan, M. (2014). Evaluation of a method for vowel-specific voice source control of an electrolarynx using visual information. Speech Communication, 57, 39-49. doi: 10.1016/j.specom.2013.09.006.