UČESTALOST FAKTORA RIZIKA ZA NASTANAK OŠTEĆENJA SLUHA KOD PREVREMENO ROĐENE DECE
Sažetak
Svetska zdravstvena organizacija navodi podatak da je incidenca značajnih oštećenja sluha u populaciji novorođene dece 1‒3‰ (WHO, 2012). Međutim, pojedini autori ističu da 2–4 deteta iz jedinica intenzivne neonatalne nege na stotinu novorođene dece ima oštećenje sluha, što je čak 20 puta više. Stoga, oštećenje sluha predstavlja najčešći kongenitalni senzorni deficit koji je moguće registrovati odmah po rođenju. Zajednički komitet za dečji sluh izdvojio je deset najčešćih faktora rizika koji mogu dovesti do urođenog ili rano stečenog oštećenja sluha. Cilj ovog rada bio je da se utvrdi učestalost najčešćih faktora rizika za nastanak oštećenja sluha u populaciji prevremeno rođene dece. Poseban cilj bio je da se proveri da li gestaciona nedelja rođenja utiče na povećanu učestalost riziko fatora. Uzorak u istraživanju činilo je sto pedesetoro prevremeno rođeno dece, hospitalizovanih na Institutu za neonatologiju u Beogradu tokom 2014. i 2015. godine, a podaci su preuzeti iz njihove medicinske dokumentacije. Rezultati upućuju na visoku učestalost faktora rizika za nastanak oštećenja sluha u ovoj populaciji dece. Gestaciona nedelja rođenja bebe pokazuje visoku, statistički značajnu korelaciju sa učestalošću faktora rizika ‒ što je prematuritet raniji broj faktora rizika se povećava, i obrnuto. Visoka učestalost i udruženost faktora rizika dovode do gotovo dvadeset puta veće incidencije urođenih i rano stečenih oštećenja sluha u populaciji prevremeno rođene dece. Ovakvi rezultati upućuju na neophodnost sistematskog audiološkog praćenja do navršenih godinu dana korigovanog uzrasta ove dece.
Ključne reči: oštećenje sluha, faktori rizika, prematuritet, skrining sluha
Reference
American Academy of Pediatrics. (2007). Year 2007 Position Statement: Principles and Guidelines for Early Hearing Detection and Intervention Programs. Pediatrics, 120(4), 898-921. doi:10.1542/peds.2007-2333
Bielecki, I., Horbulewicz, A., & Wolan, T. (2011). Risk factors associated with hearing loss in infants: An analysis of 5282 referred neonates. International Journal of Pediatric Otorhinolaryngology, 75(7), 925-30. pmid:21571377
Coenraad, S., Goedegebure, A., Goudoever, J. B., & Hoeve, L. J. (2010). Risk factors for sensorineural hearing loss in NICU infants compared to normal hearing NICU controls. International Journal of Pediatric Otorhinolaryngology, 74(9), 999-1002. pmid:20554331
Colella-Santos, M. F., Hein, T. A. D., de Souza, G. L., do Amaral, M. I. R., & Casali, R. L. (2014). Newborn hearing screening and early diagnostic in the NICU. BioMed research international.
Declau, F., Boudewyns, A., van den Ende, J., Peeters, A., & van den Heyning, P. (2008). Etiologic and audiologic evaluations after universal neonatal hearing screening: Analysis of 170 referred neonates. Pediatrics, 121(6), 1119-26. pmid:18519481
Erenberg, A., Lemons, J., Sia, C., Trunkel, D., & Ziring, P. (1999). Newborn and infant hearing loss: Detection and intervention.American Academy of Pediatrics. Task Force on Newborn and Infant Hearing, 1998- 1999. Pediatrics, 103(2), 527-30. pmid:9925859. doi:10.1542/peds.103.2.527
Hille, E., van Straaten, H. L. M., & Verkerk, P.H. (2007). Prevalence and independent risk factors for hearing loss in NICU infants. Acta paediatrica, 96(8), 1155-1158.
Meyer, C., Witte, J., Hildmann, A., Hennecke, K.H., Schunck, K.U., Maul, K., & et al., (1999). Neonatal screening for hearing disorders in infants at risk: Incidence, risk factors, and follow-up. Pediatrics, 104(4), 900-904.
Mikić, B., Đoković, S., Sovilj, M., & Pantelić, S. (2005). Otoakustička emisija kod neonatusa, dece i odraslih. U S. Jovičić & M. Sovilj (Ur.), Otoakustička emisija - teorija i praksa. (str. 122-140). Beograd: Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora (IEFPG), i Patra: Svetogrčka organizacija za slušnu i govornu terapiju (P.A.L.O.).
Mikić, B. (2014). Savremeni algoritam za ranu dijagnostiku oštećenja sluha. U J. Karić, S. Ostojić, & M. Radić Šestić (Ur.), Specifičnost oštećenja sluha. (str. 31-44). Beograd: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Nikolić, M., Ostojić, S. (2016). Uticaj faktora rizika na rezultate neonatalnog skrininga sluha. U J. Karić, S. Ostojić, & M. Radić Šestić (Ur.), Specifičnost oštećenja sluha. (str. 23-38). Beograd: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Stevens, J., Sutton, G., Wood, S. (2011). Guidelines for the early audiological assessment and management of babies referred from the newborn hearing screen. Version 3.1. July 2013. Retrieved from (mart, 2016):
http://www.thebsa.org.uk/wp-content/uploads/2014/08/NSSP_NeonateAssess_2014.pdf
Van Dommelen, P., Mohangoo, A. D., Verkerk, P. H., Van Der Ploeg, C. P. B., & Van Straaten, H. L. M. (2010). Risk indicators for hearing loss in infants treated in different neonatal intensive care units. Acta Paediatrica, 99(3), 344-349.
World Health Organisation (2012). WHO global estimates on prevalence of hearing loss: Mortality and Burden of Diseases and Prevention of Blindness and Deafness. Retrieved form (mart, 2016): http://www.who.int/pbd/deafness/WHO_GE_HL.pdf