FAKTORI USPEŠNE KOORDINACIJE POKRETA KOD UČENIKA S LAKOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU
Sažetak
Postoje mnogobrojna istraživanja koja se bave procenom faktora koji određuju kvalitetno izvođenje pokreta, a podrazumevaju koordinaciju i preciznost. Bazični i složeni motorni pokreti su u direktoj zavisnosti od neuropsiholoških sposobnosti. Istraživači koji se bave ovom oblašću upućuju na značajne činioce koji ukazuju na uspešnost u koordinaciji pokreta, ali mali broj radova je pokušao da izdvoji najznačajniju komponentu za izvođenje ovakvih aktivnosti. Osnovni cilj ovog istraživanja je da se utvrdi da li postoji povezanost između prostorne orijentacije, pažnje i verbalnog pamćenja pri koordinaciji pokreta, kao i koja od navedenih funkcija ima najveći uticaj na koorinaciju i preciznost pokreta kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću. Sedamdeset i tri ispitanika starosti 7-12 godina ispitano je Testom lopta-noga-zid za procenu koordinacije i preciznosti pokreta, Testom precrtavanja (Cancellation task) za procenu vigilnosti pažnje, Betr-Krein testom (Beter-Cragin) za procenu prostorne orijentacije i Rej testom (Rey Auditory verbal learning test) za procenu verbalnog pamćenja i forsirane rekognicije. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da najveći doprinos objašnjenju uspeha pri koordinaciji pokreta ima forsirana rekognicija (β=0,269; p=0,046), zatim vigilnost pažnje (β=0,256; p=0,051) i za nijansu niži standardizovan regresioni koeficijent pripada prostornoj orijentaciji (β=0,246; p=0,057). Praktične implikacije odnose se na neophodnost koncipiranja edukativnog treninga koordinacije s ciljem povećanja učeničkog potencijala za izvođenje pokreta.
Ključne reči: pažnja, forsirana rekognicija, prostorna orijentacija, intelektualna ometenost, koordinacija pokreta.
Reference
Al-Ghraibeh, A., & Al-Zahrani, A. (2013). Learning and Thinking Styles Based on Whole Brain Theory in Relation to Sensory-Motor Integration. Research in Neuroscience, 2(1), 1-10.
Alloway, T.P., & Archibald, L. (2008). Working Memory and Learning in Children With Developmental Coordination Disorder and Specific Language Impairment. Journal of Learning Disabilities, 41(3), 251-262. doi:10.1177/0022219408315815
Beter, T., Cragin, W., & Drury, F. (1973). The mentally retarded child and his motor behavior, Springfield, Illinois, USA.
Blaži, D., & Opačak, I. (2011). Teorijski prikaz dečje govorne apraksije i ostalih jezično – govornih poremećaja na temelju diferencijalno – dijagnostičkih parametara. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47(1), 49-63.
Bös, K. & Wohlamnn, R. (1987). Allgemeiner Sportmotorischer Test (AST 6-11) zur Diagnose der konditionellen und koordinativen Leistungsfähigkeit. Lehrhilfen für den Sportunterricht, 36(10), 145-160.
Bös, K. (2000). Allgemeiner Sportmotorischer Test (AST 6-11). Haltung und Bewegung, 20(2), 5-16.
Chen, Y., Tseng, M., Hu, F., & Cermak, S. (2009). Psychosocial adjustment and attention in children with developmental coordination disorder using different motor test. Research in Developmental Disabilities, 30(6), 1367-1377.
Cosper, S. M., Lee, G. P., Peters, S. B., & Bishop, E. (2009). Interactive Metronome training in children with attention deficit and developmental coordination disorders. International Journal of Rehabilitation Research, 32(4), 331-336. pmid:19202457. doi:10.1097/MRR.0b013e328325a8cf
Ericsson, I. (2008). Motor skills, attention and academic achievements. An intervention study in school years 1–3. British Educational Research Journal, 34(3), 301-313.
Giagazoglou, P., Sidiropoulou, M., Mitsiou, M., Arabatzi, F., & Kellis, E. (2015). Can balance trampoline training promote motor coordination and balance performance in children with developmental coordination disorder? Research in Developmental Disabilities, 36, 13-19.
Goulardins, J., Rigoli, D., Piek, J., Hasue, R., Oosterlaan, J., & Oliveira, J. (2015). Attention deficit hyperactivity disorder and developmental coordination disorder: Two separate disorders or do they share a common etiology. Behavioural Brain Research, 292, 484-492.
Iveković, I. (2013). Utjecaj motoričkog planiranja, koordinacije i sukcesivnih sposobnosti na motorički razvoj i društveno ponašanje djece s teškoćama u razvoju. Hrvatski športskomedicinski vjesnik, 28(1), 99-107.
Kaufman, L., & Schilling, D. (2007). Implementation of a Strength Training Program for a 5-Year-Old Child With Poor Body Awareness and Developmental Coordination Disorder. Journal of tne American Psysical Therapy Association, 87(4), 455-67.
Krstić, N. (1997). Priručnik za neuropsihološku procenu dece mlađeg školskog uzrasta. Beograd: Institut za mentalno zdravlje.
Krupnik, V., Nietzold, I., Bartsch, B., & Rasser, B. (2015). The effect of motor–respiratory coordination on the precision of tracking movements: influence of attention, task complexity and training. European Journal of Applied Physiology, 115(12), 2543-2556.
Miler, C., Wood, G., Vine, S., Vickers, J., & Wilson, M. (2015). Quiet eye training facilitates visuomotor coordination in children with developmental coordination disorder. Research in Developmental Disabilities, 40, 31-41.
Niederer, Kriemler, Gut, Hartmann, Schindler, Barral & Puder. (2011). Relationship of aerobic fitness and motor skills with memory and attention in preschoolers (Ballabeina): A cross-sectional and longitudinal study. BMC Pediatrics, 11(34), 2-9.
Ohmura, Y., Gima, H., Watanabe, H., Taga, G., Kuniyoshi, Y. (2016). Developmental changes in intralimb coordination during spontaneous movements of human infants from 2 to 3 months of age. Experimental Brain Research, 1-10.
Pavlović, D. (1999). Dijagnostički testovi u neuropsihologiji. Beograd: ZUNS.
Ratey, J. (2002). A User's Guide to the Brain: Perception, Attention, and the Four Theaters of the Brain. New York: Vintage Books.
Šimić, L., & Šemek, S. (2006). Trening opšte koordinacije u sportskim igrama. Kondicijski trening, 4(1), 25-39.
Smyth, M., & Pendleton, L. (1989). Working memory for movements. The Quarterly Journal of Experimental Psychology Section A: Human Experimental Psychology, 41(2), 235-250.
Watemberg, N., Waiserberg, N., Zuk, L., & Lerman-Sagie, T. (2007). Developmental coordination disorder in children with attention-deficit–hyperactivity disorder and physical therapy intervention. Developmental Medicine & Child Neurology, 49(12), 920-925.
Wilmut, K., Brown, J., & Wann, J. (2007). Attention disengagement in children with Developmental Coordination Disorder. Disability and Rehabilitation, 29(1), 47-55.
Wuang, P., Wang, C., Huang, M., & Su, C. (2008). Profiles and cognitive predictors of motor functions among early school-age children with mild intellectual disabilities. Journal of Intellectual Disability Research, 52(12), 1048-1060.
Wulf, G., Shea, C., & Lewthwaite, R. (2009). Motor skill learning and performance: a review of influential factors. Medical Education, 44(1), 75-84.
Youssefi P., & Youssefi A. (2000). Senzory-motor integration: A perceptual-motor approach for enhancing motor planning in children with special needs. The interdisciplinary council on developmental and learning disorders, 2(1), 537-556.