ODNOS IZMEĐU PARALINGVISTIČKIH SPOSOBNOSTI I SOCIJALNIH VEŠTINA KOD ODRASLIH OSOBA SA LAKOM I UMERENOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU
Sažetak
Facijalna ekspresija i prozodijske akustičke karakteristike udruženo predstavljaju paralingvističke karakteristike komunikacije. Analizom literature, uočavamo da ispitanici sa intelektualnom ometenošću ispoljavaju izražene poteškoće u detekciji emocija u zadacima facijalne i vokalne ekspresije. Međutim, nije nam poznato da postoje podaci o tome kako paralingvističke sposobnosti koreliraju sa socijalnim veštinama kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću. Ovo istraživanje je sprovedeno sa ciljem utvrđivanja odnosa između, sposobnosti paralingvističke produkcije i paralingvističkog razumevanja, sa jedne strane, i socijalnih veština, sa druge.
Uzorkom su obuhvaćene 44 odrasle osobe oba pola sa lakom (N = 22) i umerenom intelektualnom ometenošću (N = 22), uzrasta od 20 do 50 godina (AS = 32,41, SD = 9,36). Za procenu paralingvističkih sposobnosti primenjena je Paralingvistička skala iz Baterije za procenu komunikacije (The Assessment Battery for Communication, ABaCo, Sacco et al., 2008), a za procenu socijalnih veština tri supskale Vinelandove skale adaptivnog ponašanja – nastavnička forma (Sparrow, Cicchetti, & Balla, 2006).
Dobijeni rezultati pokazuju da postignuća na supskali Igra i slobodno vreme pozitivno koreliraju sa sposobnošću razumevanja emocija u komunikaciji (r = 0,486, p < 0,05) kod ispitanika sa lakom intelektualnom ometenošću. Postignuća na supskali Veštine prilagođavanja ostvaruju umerene i pozitivne korelacije sa sposobnošću razumevanja emocija u komunikaciji (r = 0,522, p < 0,05) kod osoba sa lakom intelektualnom ometenošću. Statistički značajne korelacije između ispitivanih varijabli nisu utvrđene u grupi ispitanika sa umerenom intelektualnom ometenošću
Možemo zaključiti da kod odraslih osoba sa lakom intelektualnom ometenošću sposobnost razumevanja emocionalnih paralingvističkih elemenata, u značajnoj meri korelira sa sposobnostima organizacije društvenih aktivnosti i prilagođavanja ponašanja u društvenim interakcijama.
Ključne reči: facijalna ekspresija, prozodija, socijalne veštine
Reference
Abbeduto, L., & Hesketh, L. J. (1997). Pragmatic development in individuals with mental retardation: Learning to use language in social interactions. Mental Retardation and Developmental Disabilities Research Reviews, 3(4), 323–333.
Angeleri, R., Bosco, F., Gabbatore, I., Bara, B., & Sacco, K. (2012). Assessment battery for communication (ABaCo): Normative data. Behavior Research Methods, 44(3), 845–861.
Bosco, F. M., Angeleri, R., Zuffranieri, M., Bara, B. G., & Sacco, K. (2012). Assessment Battery for Communication: Development of two equivalent forms. Journal of Communication Disorders, 45(4), 290–303.
Bryan, T., Burstein, K., & Ergul, C. (2004). The social-emotional side of learning disabilities: A science-based presentation of the state of the art. Learning Disability Quarterly, 27(1), 45–51.
Бројчин, Б. (2007). Прагматска компетенција деце са лаком менталном ретардацијом. Докторска дисертација. Београд: Универзитет у Београду – Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију.
De Bildt, A., Serra, M., Luteijn, E., Kraijer, D., Sytema, S., & Minderaa, R. (2005). Social skills in children with intellectual disabilities with and without autism. Journal of Intellectual Disability Research, 49(5), 317–328.
Đorđević, M., & Dučić, B. (2009). Socijalno ponašanje učenika sa intelektualnom ometenošću. U D. Radovanović (Ur.), Zbornik radova III naučnog skupa „Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“ (str. 161–170). Beograd: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, CIDD.
Đorđević, M., Glumbić, N., & Brojčin, B. (2016). Paralinguistic abilities of adults with intellectual disability. Research in Developmental Disabilities, 48, 211–219.
Ђорђевић, М. (2016). Профил прагматских способности одраслих особа са интелектуалном ометеношћу. Докторска дисертација. Београд: Универзитет у Београду – Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију.
Dusseljee, J. C. E., Rijken, P. M., Cardol, M., Curfs, L. M. G., & Groenewegen, P. P. (2011). Participation in daytime activities among people with mild or moderate intellectual disability. Journal of Intellectual Disability Research, 55(1), 4–18.
Felce, D., & Emerson, E. (2001). Living with support in a home in the community: predictors of behavioral development and household and community activity. Mental Retardation and Developmental Disabilities Research Reviews, 7(2), 75–83.
García-Villamisar, D., Rojahn, J., Zaja, R. H., & Jodra, M. (2010). Facial emotion processing and social adaptation in adults with and without autism spectrum disorder. Research in Autism Spectrum Disorders, 4(4), 755–762.
Gil, S., Aguert, M., Le Bigot, L., Lacroix, A., & Laval, V. (2014). Children’s understanding of others’ emotional states Inferences from extralinguistic or paralinguistic cues? International Journal of Behavioral Development, 38(6), 539–549.
Gligorović, M., & Buha, N. (2013). Kognitivne sposobnosti i adaptivno ponašanje kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. U M. Gligorović (Ur.), Novine u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji (str. 81–115). Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Hartley, S. L., & MacLean Jr, W. E. (2008). Coping strategies of adults with mild intellectual disability for stressful social interactions. Journal of Mental Health Research in Intellectual Disabilities, 1(2), 109–127.
Hartley, S. L., & MacLean Jr, W. E. (2005). Perceptions of stress and coping strategies among adults with mild mental retardation: Insight into psychological adjustment. American Journal on Mental Retardation, 110(4), 285–290.
Kaljača, S., Cvijetić, M., & Dučić, B. (2014). Participacija osoba sa intelektualnom ometenošću u rekreativnim i socijalnim aktivnostima. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 13(2), 173–193.
Kašić, Z., & Ivanović, M. (2011). Speech parameters and sadness. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 10(4), 745–763.
Landis, J. R., & Koch, G. G. (1977). An application of hierarchical kappa-type statistics in the assessment of majority agreement among multiple observers. Biometrics, 33(2), 363–374.
Li-Tsang, C., Yeung, S., Chan, C., & Hui-Chan, C. (2005). Factors affecting people with intellectual disabilities in learning to use computer technology. International Journal of Rehabilitation Research, 28(2), 127–133.
Lindsay, W. R., Allan, R., Parry, C., Macleod, F., Cottrell, J., Overend, H., & Smith, A. H. W. (2004). Anger and aggression in people with intellectual disabilities: Treatment and follow-up of consecutive referrals and a waiting list comparison. Clinical Psychology & Psychotherapy, 11(4), 255–264.
Memisevic, H., & Hadzic, S. (2013). Speech and Language Disorders in Children with Intellectual Disability in Bosnia and Herzegovina. Disability, CBR & Inclusive Development, 24(2), 92–99.
Milanovic-Dobrota, B. Z. (2014). Generičke radne veštine učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 13(4), 379–393.
Moore, D. G. (2001). Reassessing emotion recognition performance in people with mental retardation: A review. American Journal on Mental Retardation, 106(6), 481–502.
Moore, D. G., Hobson, R. P., & Anderson, M. (1995). Person perception: Does it involve IQ-independent perceptual processing? Intelligence, 20(1), 65–86.
Moos, R. H. (2002). Life stressors, social resources, and coping skills in youth: Applications to adolescents with chronic disorders. Journal of Adolescent Health, 30(4), 22–29.
Owen, A., Browning, M., & Jones, R. S. (2001). Emotion recognition in adults with mild-moderate learning disabilities an exploratory study. Journal of Intellectual Disabilities, 5(3), 267–281.
Panić-Cerovski, N. M. (2012). Accompanying nonverbal elements in informal discourse in Serbian public media. Zbornik Matice srpske za slavistiku, 82, 121–140.
Plesa-Skwerer, D., Faja, S., Schofield, C., Verbalis, A., & Tager-Flusberg, H. (2006). Perceiving facial and vocal expressions of emotion in individuals with Williams syndrome. American Journal on Mental Retardation, 111(1), 15–26.
Rot, N. (2004). Znakovi i značenja. Beograd: Plato.
Rojahn, J., Rabold, D. E., & Schneider, F. (1995). Emotion specificity in mental retardation. American Journal on Mental Retardation, 99(5), 477–486.
Sacco, K., Angeleri, R., Bosco, F. M., Colle, L., Mate, D., & Bara, B. G. (2008). Assessment Battery for Communication - ABaCo: A new instrument for the evaluation of pragmatic abilities. Journal of Cognitive Science, 9(2), 111–157.
Simon, E. W., Rosen, M., Grossman, E., & Pratowski, E. (1995). The relationships among facial emotion recognition, social skills, and quality of life. Research in Developmental Disabilities, 16(5), 383–391.
Sparrow, S., Cicchetti, D., & Balla, D. (2006). Vineland Adaptive Behavior Scales – Classroom Edition (2nd ed.). Bloomington: Pearson Assessments.
Traunmüller, H. (1988). Paralinguistic variation and invariance in the characteristic frequencies of vowels. Phonetica, 45(1), 1–29.
Thirion-Marissiaux, A. F., & Nader-Grosbois, N. (2008). Theory of Mind “emotion”, developmental characteristics and social understanding in children and adolescents with intellectual disabilities. Research in Developmental Disabilities, 29(5), 414-430.
Ward, N. (2004). Pragmatic functions of prosodic features in non-lexical utterances. In Speech Prosody 2004, International Conference, Nara, Japan.
Wilson, D., & Wharton, T. (2006). Relevance and prosody. Journal of Pragmatics, 38(10), 1559–1579.
Woodcock, K. A., & Rose, J. (2007). The relationship between the recognition of facial expressions and self‐reported anger in people with intellectual disabilities. Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities, 20(3), 279–284.
Wuang, Y., & Su, C. (2012). Patterns of participation and enjoyment in adolescents with Down syndrome. Research in Developmental Disabilities, 33(3), 841–848.
Zuckerman, M., & Driver, R. (1989). What sounds beautiful is good: the vocal attractiveness stereotype. Journal of Nonverbal Behaviour, 13(2), 67–82.
Zuckerman, M., Hodgins, H., & Miyake, K. (1990). The vocal attractiveness stereotype: Replication and elaboration. Journal of Nonverbal Behavior, 14(2), 97–112.