NASTAVNIČKA PROCENA UČENIČKE MOTIVACIJE I POTENCIJALA ZA UČENJE
Sažetak
Sagledavanje mogućnosti učenika za usvajanje i primenu akademskih znanja i veština je preduslov za individualizaciju nastave i predikciju školskog postignuća. Glavni cilj istraživanja je utvrđivanje povezanosti nastavničke procene učeničke motivacije i potencijala za učenje sa školskim postignućem učenika iz Srpskog jezika i Matematike.
Uzorak je činilo 111 učenika III i IV razreda osnovne škole, oba pola, uzrasta od osam godina do 10 godina i osam meseci. Intelektualne sposobnosti procenjene su primenom Standardnih progresivnih matrica, a za procenu motivacije za učenje i teškoća u učenju korišćena je rejting skala Nastavnička procena motivacije i potencijala za učenje.
Nije utvrđena značajna povezanost rezultata skale sa uzrastom učenika i razredom koji pohađaju, dok su se polne razlike pokazale kao značajne u korist devojčica u oblasti motivacije (p=0,014) i čitanja i pisanja (p=0,039). Inteligencija učenika se pokazala kao značajan činilac nastavničke procene motivacije za učenje (p=0,023) i teškoća u učenju (p=0,004). Distribucija srednjih vednosti ocena iz Srpskog jezika i Matematike značajno korespondira sa rezultatima Nastavničke procene motivacije i potencijala za učenje (p≤0,000).
Sistematizacija podataka o mogućnostima i ograničenjim učenika, zasnovana na nastavničkoj proceni, može značajno da doprinese primeni ekološkog modela procene sposobnosti i veština.
Ključne reči: nastavnička procena, učenička motivacija za učenje, potencijali za učenje, školsko postignuće
Reference
Bergquist, T., & Malec, J. (2002). Neuropsychological Assessment for Treatment Planning and Research. In: P. Eslinger (Ed.), Neuropsychological Interventions: Clinical Research and Practice (pp. 38-58). New York: Guilford.
Christopher, M. E., Miyake, A., Keenan, J. M., Pennington, B., DeFries, J. C., Wadsworth, S. J., … Olson, R. K. (2012). Predicting word reading and comprehension with executive function and speed measures across development: A latent variable analysis. Journal of Experimental Psychology: General, 141(3), 470-488. doi:10.1037/a0027375
Deary, I. J., Strand S., Smith P., & Fernandes C. (2007). Intelligence and educational achievement. Intelligence, 35, 13-21. doi:10.1016/j.intell.2006.02.001
Ekstrom, R. B., & Smith, D. K. (2002). Assessing Individuals with Disabilities in Educational, Employment, and Counseling Settings. Washington, DC: American Psychological Association Press.
Gligorović, M., & Radić Šestić, M. (2011). Odnos između nivoa razvoja sposobnosti neophodnih za uspešno ovladavanje akademskim veštinama i pola kod dece sa specifičnim smetnjama u učenju. Nastava i vaspitanje, 1, 145-156.
Gligorović, M., Radić Šestić, M., Nikolić, S., & Ilić Stošović, D. (2011). Perceptual-motor abilities and prerequisites of academic skills. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 10(3), 405-434.
Gligorović, M. (2013). Klinička procena i tretman teškoća u mentalnom razvoju. Beograd: Univerzitet u Beogradu ‒ Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Gligorović, M. (2015). Procena radnih sposobnosti, sklonosti i veština osoba sa intelektualnom ometenošću. Beograd: Univerzitet u Beogradu ‒ Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Freeman, L., & Miller, A. (2001). Norm-referenced, criterion-referenced, and dynamic assessment: What exactly is the point? Educational Psychology in Practice, 17, 3-16.
Friso-van den Bos, I., van der Ven, S. H. G., Kroesbergen, E. H., & van Luit, J. E. H. (2013). Working memory and mathematics in primary school children: A meta-analysis. Educational Research Review, 10, 29-44. doi:10.1016/j.edurev.2013.05.003
Jitendra, A. K., & Kameenui, E. J. (1993). Dynamic assessment as a compensatory assessment approach: A description and analysis. Remedial and Special Education, 14, 6-17.
Karbach, J., Gottschling, J., Spengler, M., Hegewald, K., & Spinath, F. M. (2013). Parental involvement and general cognitive ability as predictors of domainspecific academic achievement in early adolescence. Learning & Instruction, 2343–2351.
doi:10.1016/j.learninstruc.2012.09.004
Klein-Ezell, C., & Ezell, D. (2005). Use of portfolio assessment with students with cognitive disabilities/mental retardation. Assessment for Effective Intervention, 30, 4, 15-23. doi: 10.1177/073724770503000403
Laidra, K., Pullmann, H., & Allik, J. (2007). Personality and intelligence as predictors of academic achievement: A cross-sectional study from elementary to secondary school. Personality & Individual Differences, 42, 441-451. doi:10.1016/j.paid.2006.08.001
Lyon, G. R., Fletcher, J. M., Fuchs, L. S., & Chhabra, V. (2006). Learning disabilities. In E. J. Mash & R. Barkley (Eds.), Treatment of childhood disorders (3rd ed., pp. 512-594). Hillsdale, NJ: Erlbaum.
Nayfeld, I., Fuccillo, J., & Greenfield, D. B. (2013). Executive functions in early learning: Extending the relationship between executive functions and school readiness to science. Learning and Individual Differences, 26, 81-88. doi:10.1016/j.lindif.2013.04.011
Nikolašević, Ž., Bugarski-Ignjatović, V., Milovanović, I., & Raković, S. (2014). Inteligencija i školsko postignuće u svetlu naslednih i sredinskih činilaca. Primenjena psihologija, 7(3), 381-400.
Pavlović-Babić, D., & Baucal, A. (2013). Podrži me, inspiriši me. PISA 2012 u Srbiji: prvi rezultati. Beograd: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Centar za primenjenu psihologiju.
Raven, J., Raven, J. C., & Court, J. H. (1998). Raven manual: Section 1, general overview, 1998 edition. Oxford, UK: Oxford Psychologists Press Ltd.
Rhode, T. E., & Thompson, L. A. (2007). Predicting academic achievement with cognitive ability. Intelligence, 35(1), 83-92. doi:10.1016/j.intell.2006.05.004
Sattler, J. M. (2008). Assessment of Children. Cognitive Foundations. 5th ed. La Mesa (CA): Jerome M. Sattler, Publisher, Inc.
Schweinhart, L. J., Barnes, H. V., & Weikart, D. P. (1993). Significant benefits: The High/Scope Perry Preschool Study Through Age 27. Ypsilanti, MI: High/Scope Press.
Semrud-Clikeman, M. (2006). Neuropsychological aspects for evaluating LD. Journal of Learning Disabilities, 38, 563-568. doi: 10.1177/00222194050380061301
Spinelli, C. G. (2002). Classroom Assessment for Students with Special Needs in Inclusive Settings. Upper Saddle River, New Jersey: Merrill Prentice-Hall, Inc.
Stringer, A. Y., & Nadolne, M. J. (2000). Neuropsychological Assessment: Contexts for Contemporary Clinical Practice. In G. Groth-Marnat (Ed.), Neuropsychological Assessment in Clinical Practice: A Guide to Test Interpretation and Integration (pp. 26-47). New York: Wiley.
Šarčević, D., & Vasić, A. (2014). Sociodemografski i psihološki korelati školskog uspeha. Primenjena psihologija, 7(3), 401-427.
Tangdhanakanond, K., & Wongwanich, S. (2012). Teacher attitude and needs assessment concerning the use of student portfolio assessment in Thailand’s educational reform process. International Journal of Psychology: A Biopsychosocial Approach, 10, 71-88.
Trogrlić, A., Šarčević, D., & Vasić, A. (2013). Pol, školski uspeh i motivacija za školsko učenje. Pedagoška stvarnost, 59, 332-349.
Westmeyer, H. (2003). On the structure of case formulations. European Journal of Psychological Assessment, 19, 210-216.