ARTIKULACIJA GLASOVA KOD UČENIKA S CEREBRALNOM PARALIZOM I INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU

Aleksandra Đurić-Zdravković; Stefan Ranković; Mirjana Japundža-Milisavljević; Sanja Gagić

doi:10.5937/specedreh16-13247

Aleksandra Đurić-Zdravković Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
Stefan Ranković Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
Mirjana Japundža-Milisavljević Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
Sanja Gagić Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd

DOI: https://doi.org/10.5937/specedreh16-13247

Sažetak

Ne postoji veliki broj studija koje su se bavile analizom kvaliteta izgovora glasova kod učenika s cerebralnom paralizom koji imaju udružen kognitivni deficit. Studije o artikulacionim sposobnostima u okviru cerebralne paralize uglavnom su obuhvatale ispitanike bez kognitivnog deficita.

Cilj rada je da utvrdi kvalitet artikulacije glasova kod učenika s cerebralnom paralizom i udruženom lakom intelektualnom ometenošću, kao i njegovu povezanost sa starošću i polom ispitanika.

Uzorak je činilo 33 ispitanika sa cerebralnom paralizom i udruženom lakom intelektualnom ometenošću, uzrasta od sedam do deset godina i jedanaest meseci (AS=8,91; SD=0,947), oba pola.

U prikupljanju podataka za utvrđivanje kvaliteta artikulacije glasova u srpskom jeziku kod ispitanika je primenjen Trijažni artikulacioni test (Kostić i Vladisavljević, 1983).

Najbolji kvalitet artikulacije ispitanici postižu pri izgovoru glasova iz grupe vokala, a najlošiji pri izgovaranju glasova iz grupe frikativa. Jednofaktorskom analizom varijanse nije utvrđena statistička značajnost između kvaliteta artikulacije glasova srpskog jezika i kalendarskog uzrasta ispitanika (F=1,061, p=0,508). Iako dečaci u ispitivanom uzorku pokazuju veći kvalitet izgovorenih glasova, taj kvalitet se ne nalazi na dovoljnom nivou statističke značajnosti u odnosu na kvalitet izgovora glasova kod devojčica (F=0,746, p=0,727). Nalazi ukazuju na značajne teškoće u artikulaciji glasova kod ovih učenika, koje se manifestuju zaostajanjem od oko tri do sedam godina u odnosu na očekivani kvalitet tipičan za određeni uzrast.

Ključne reči: cerebralna paraliza, izgovor glasova, udruženi kognitivni deficit

Biografije autora

Aleksandra Đurić-Zdravković, Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd

docent

Stefan Ranković, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd

student master studija

Mirjana Japundža-Milisavljević, Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd

vanredni profesor

Sanja Gagić, Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd

asistent

Reference

Bernthal, J. E., Bankson, N. W., & Flipsen Jr, P. (2016). Articulation and phonological disorders: speech sound disorders in children (8th edition). Boston, MA: Pearson.

Cleland, J., Wood, S., Hardcastle, W., Wishart, J., & Timmins, C. (2010). Relationship between speech, oromotor, language and cognitive abilities in children with Down's syndrome. International journal of language & communication disorders, 45(1), 83-95.

Ćordić, A., Bojanin, S. (2011). Opšta defektološka dijagnostika. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Dadgar, H., Hadian, M. R., & Lira, O. A. (2016). Effects of Abnormal Oral Reflexes on Speech Articulation in Persian Speaking Children with Spastic Cerebral Palsy. Iranian Journal of Child Neurology, 10(3), 28-34.

Downey, D., Mraz, R., Knott, J., Knutson, C., Holte, L., & Van Dyke, D. (2002). Diagnosis and evaluation of children who are not talking. Infants & young children, 15(2), 38-48.

Farago, E., & Bolfan-Stošić, N. (2004). Utjecaj cerebralne paralize na akustička obilježja fonacije. Govor, 21(2), 125-133.

Farago, E., Blaži, D., & Vuković-Ogrizek, M. (2016). Artikulacijsko-fonološke sposobnosti dece s cerebralnom paralizom. Hrvatska revija za rehabilitacijska istrazivanja, 52(1), 17-29.

Gordon, A. M., & Browne, K. W. (2016). Beginnings & beyond: Foundations in early childhood education, 10th edition. Andover, UK: Cengage Learning.

Hardman, M. L., Drew, C. J., & Egan, M. W. (2015). Human exceptionality: School, community, and family. Toronto: Nelson Education.

Hustad, K. C., Gorton, K., & Lee, J. (2010). Classification of speech and language profiles in 4-year-old children with cerebral palsy: A prospective preliminary study. Journal of Speech, Language, and Hearing Research, 53(6), 1496-1513.

Hutton, J. L., & Pharoah, P. O. D. (2002). Effects of cognitive, motor, and sensory disabilities on survival in cerebral palsy. Archives of disease in Childhood, 86(2), 84-89.

Jacewicz, E., Fox, R. A., O'Neill, C., & Salmons, J. (2009). Articulation rate across dialect, age, and gender. Language variation and change, 21(2), 233-256.

Kancherla, V., Amendah, D. D., Grosse, S. D., Yeargin-Allsopp, M., & Braun, K. V. N. (2012). Medical expenditures attributable to cerebral palsy and intellectual disability among Medicaid-enrolled children. Research in developmental disabilities, 33(3), 832-840.

Kolman, S. E., Ruzbarsky, J. J., Spiegel, D. A., & Baldwin, K. D. (2016). Salvage options in the cerebral palsy hip: A systematic review. Journal of Pediatric Orthopaedics, 36(6), 645-650.

Kostić, Đ., Vladisavljević, S., Popović, M. (1983). Testovi za ispitivanje govora i jezika. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Maenner, M. J., Blumberg, S. J., Kogan, M. D., Christensen, D., Yeargin-Allsopp, M., & Schieve, L. A. (2016). Prevalence of cerebral palsy and intellectual disability among children identified in two US National Surveys, 2011–2013. Annals of epidemiology, 26(3), 222-226.

Maier, A., Hönig, F., Bocklet, T., Nöth, E., Stelzle, F., Nkenke, E., & Schuster, M. (2009). Automatic detection of articulation disorders in children with cleft lip and palate. The Journal of the Acoustical Society of America, 126(5), 2589-2602.

McCormack, P. F., & Knighton, T. (1996). Gender differences in the speech patterns of two and a half year old children. In P. McCormack, A. Russell (Eds.), Speech science and technology: Sixth Australian International Conference (pp. 337-341). Adelaide: Australian Speech Sciences and Technology Association.

Mihajlović, B., Cvjetićanin, B., Veselinović, M., Škrbić, R., & Mitrović, S. M. (2015). Articulation of speech sounds of Serbian language in children aged six to eight. Medicinski pregled, 68(7-8), 240-244.

Nordberg, A., Miniscalco, C., & Lohmander, A. (2014). Consonant production and overall speech characteristics in school-aged children with cerebral palsy and speech impairment. International journal of speech-language pathology, 16(4), 386-395.

Nordberg, A., Miniscalco, C., Lohmander, A., & Himmelmann, K. (2013). Speech problems affect more than one in two children with cerebral palsy: Swedish population‐based study. Acta paediatrica, 102(2), 161-166.

Park, E. Y., & Kim, W. H. (2014). Meta-analysis of the effect of strengthening interventions in individuals with cerebral palsy. Research in developmental disabilities, 35(2), 239-249.

Pashmdarfard, M., Amini, M., & Mehraban, A. H. (2017). Participation of Iranian Cerebral Palsy Children in life areas: a systematic review. Iranian Journal of Child Neurology, 17(1), 1-12.

Peeters, M., Verhoeven, L., Van Balkom, H., & De Moor, J. (2008). Foundations of phonological awareness in pre‐school children with cerebral palsy: the impact of intellectual disability. Journal of Intellectual Disability Research, 52(1), 68-78.

Pennington, L. (2012). Speech and communication in cerebral palsy. Eastern journal of medicine, 17(4), 171-177.

Pennington, L., Roelant, E., Thompson, V., Robson, S., Steen, N., & Miller, N. (2013). Intensive dysarthria therapy for younger children with cerebral palsy. Developmental Medicine & Child Neurology, 55(5), 464-471.

Pirila, S., van der Meere, J., Pentikainen, T., Ruusu-Niemi, P., Korpela, R., Kilpinen, J., & Nieminen, P. (2007). Language and motor speech skills in children with cerebral palsy. Journal of communication disorders, 40(2), 116-128.

Platt, L. J., Andrews, G., & Howie, P. M. (1980). Dysarthria of adult cerebral palsy: II. Phonemic analysis of articulation errors. Journal of Speech and Hearing Research, 23(1), 41-55.

Sigurdardottir, S., & Vik, T. (2011). Speech, expressive language, and verbal cognition of preschool children with cerebral palsy in Iceland. Developmental Medicine & Child Neurology, 53(1), 74-80.

Subotić, L., Sredojević, D., Bjelaković, I. (2012). Fonetika i fonologija: ortoepska i ortografska norma standardnog srpskog jezika. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet.

Vuković, M. (2015). Diferencijalne karakteristike jezičkih poremećaja kod dece. U: N. Milošević (Ur.), Zbornik radova sa II Kongresa logopeda Srbije Govorno-jezički poremećaji razvojnog doba, 15.-17. maj 2015, (str. 11-35). Beograd: Udruženje logopeda Srbije.

Walker, J. F., & Archibald, L. M. (2006). Articulation rate in preschool children: a 3‐year longitudinal study. International Journal of Language & Communication Disorders, 41(5), 541-565.

Workinger, M. S., & Kent, R. D. (1991). Perceptual analysis of the dysarthrias in children with athetoid and spastic cerebral palsy. In: C. A. Moore, K. M. Yorkston, & D. R. Beukelman (Eds.), Dysarthria and Apraxia of Speech: Perspectives on Management (pp. 109-126). Baltimore, MD: Paul Brookes.