AUDITIVNA PAŽNJA I PRAKTIČNE ADAPTIVNE VEŠTINE KOD OSOBA SA UMERENOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU
Sažetak
Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da se utvrdi odnos auditivne pažnje i praktičnih adaptivnih veština kod osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću (UIO).
Uzorkom je obuhvaćeno 66 osoba sa UIO, po 33 (50%) osobe muškog i ženskog pola, starosti od 17 do 54 godine (AS=30,89; SD=9,637).
Auditivna pažnja procenjena je zadacima auditivnog raspona (verbalnog i neverbalnog) i održavanja auditivne pažnje, koji pripadaju Protokolu za procenu kognitivnih spospobnosti. Podaci o praktičnim adaptivnim veštinama dobijeni su na osnovu standardizovanog intervjua sa defektolozima, primenom domena Samostalno funkcionisanje i Fizički razvoj Skale adaptivnog funkcionisanja. Rezultati procenjenih domena su grupisani u Faktor lične samostalnosti, koji reprezentuje nivo usvojenosti praktičnih adaptivnih veština.
U odnosu na norme za populaciju osoba sa intelektualnom ometenošću, srednja vrednost standardnih skorova ispitanika sa UIO u oblasti praktičnih veština je iznad proseka. Nije utvrđena statistički značajna povezanost starosti i pola ispitanika sa postignućima u oblasti praktičnih veština.
Rezultati ispitanika sa UIO na zadacima za procenu auditivne pažnje su izrazito neujednačeni. Na zadacima za procenu raspona pažnje, prosečna vrednost dostignutog nivoa/raspona verbalne pažnje je 1,8 (nešto manje od četiri stimulusa u nizu), a raspon neverbalne auditivne pažnje ne dostiže ni prvi nivo (niz od dva stimulusa). Prema postignućima na zadatku održavanja pažnje, ispitanici se grupišu u dve kategorije, od kojih je brojnija (53%) kategorija koju karakteriše potpuni neuspeh u izvršavanju zadatka.
Primenom analize varijanse utvrđeno je da je verbalni raspon pažnje statistički značajan činilac (p=0,033) faktora lične samostalnosti, dok su neverbalni auditivni raspon (p=0,028-0,003) i održavanje auditivne pažnje (p=0,031-0,001) statistički značajni činioci praktičnih veština u svim ispitanim domenima.
Ključne reči: auditivna pažnja, raspon pažnje, održavanje pažnje, umerena intelektualna ometenost
Reference
Buha, N., Gligorović, M. (2012). Pažnja kao faktor adaptivnih veština kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. U M. Gligorović (Ur.), Zbornik radova II naučnog skupa Stremljenja i novine u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji (str. 79-88). Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Davies, D. K., Stock, S. E., & Wehmeyer, M. L. (2002). Enhancing independent time-management skills of individuals with mental retardation using a palmtop personal computer. Mental Retardation, 40(5), 358-365.
De Jong, P. F., & Das-Small, A. (1995). Attention and intelligence: The validity of the Star Counting Test. Journal of Educational Psychology, 87(1), 80-92.
Dehn, M. J. (2008). Working Memory and Academic Learning: Assessment and Intervention. New Jersey: Wiley.
Dube, W. V., & Wilkinson, K. M. (2014). The potential influence of stimulus overselectivity in AAC: Information from eye tracking and behavioral studies of attention with individuals with intellectual disabilities. Augmentative and Alternative Communication, 30(2), 172-185.
Dučić, B. (2017). Samoregulacija kod osoba sa intelektualnom ometenošću. Doktorska disertacija. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Ewen, J. B., & Shapiro, B. K. (2005). Disorders of attention or learning in neurodevelopmental disorders. Seminars in Pediatric Neurology, 12(4), 229-241.
Gligorović, M. (2015). Procena radnih sposobnosti, sklonosti i veština osoba sa intelektualnom ometenošću. Beograd: Univerzitet u Beogradu ‒ Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Gligorović, M., & Buha, N. (2012). Kognitivne sposobnosti osoba sa intelektualnom ometenošću. U M. Gligorović i S. Kaljača (Ur.), Kognitivne i adaptivne sposobnosti dece sa intelektualnom ometenošću (str. 67-91). Beograd: Univerzitet u Beogradu ‒ Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Gligorović, M., & Buha, N. (2013a). Kognitivne sposobnosti i adaptivne veštine kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. U M. Gligorović (Ur.), Novine u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji (str. 99-138). Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Gligorović, M., & Buha, N. (2013b). The influence of family and institutionalized environment on adaptive behaviour of children with mild intellectual disability. Croatian Journal of Education, 15(4), 899-926.
Gligorović, M., & Buha N. (2013c). Selektivna pažnja i inteligencija kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. Beogradska defektološka škola, 19(1), 137-148.
Gligorović, M., Buha, N., Dučić, B., Banković S., Đurić Zdravković, A., & Maćešić-Petrović, D. (2015). Protokol za procenu kognitivnih sposobnosti. U M. Gligorović (Ur.), Protokol za procenu edukativnih potencijala dece sa smetnjama u razvoju (str. 114-225). Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Gomes, H., Molholm, S., Christodoulou, C., Ritter, W., & Cowan, N. (2000). The development of auditory attention in children. Frontiers in Bioscience, 5(1), 108-120.
Guy, J., Rogers, M., & Cornish, K. (2013). Age-related changes in visual and auditory sustained attention in preschool-aged children. Child Neuropsychology, 19(6), 601-614.
Hurford, D. P., Fender, A. C., Boux, J. L., Swigart, C. C., Boydston, P. S., Butts, S. R., ... & Pike, M. E. (2014). Examination of the Effects of Intelligence on the Test of Variables of Attention for Elementary Students. Journal of Attention Disorders, 1-9.
Janeslätt, G., Granlund, M., Kottorp, A., & Almqvist, L. (2010). Patterns of time processing ability in children with and without developmental disabilities. Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities, 23(3), 250-262.
Japundža-Milisavljević, M. (2008). Metodika nastave matematike za decu ometenu u intelektualnom razvoju. Beograd: Univerzitet u Beogradu ‒ Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Kaljača, S. (2002). Socijalna kompetencija dece sa umerenom mentalnom retardacijom lišene roditeljskog staranja. Istraživanja u defektologiji, 1(1), 107-111.
Kaljača, S., & Japundža-Milisavljević, M. (2013). Život u zajednici osoba sa intelektualnom ometenošću. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Lambert, N., Nihira, K., Leland, H. (1993). Adaptive Behavior Scale-School: Examiner’s Manual, second edition. Austin, Texas: Pro-ed.
Liss, M., Harel, B., Fein, D., Allen, D., Dunn, M., Feinstein, C., ... & Rapin, I. (2001). Predictors and correlates of adaptive functioning in children with developmental disorders. Journal of Autism and Developmental Disorders, 31(2), 219-230.
Määttä, T., Tervo-Määttä, T., Taanila, A., Kaski, M., & Iivanainen, M. (2006). Mental health, behaviour and intellectual abilities of people with Down syndrome. Down Syndrome Research and Practice, 11(1), 37-43.
Max, J. E., Lansing, A. E., Koele, S. L., Castillo, C. S., Bokura, H., Schachar, R., ... & Williams, K. E. (2004). Attention deficit hyperactivity disorder in children and adolescents following traumatic brain injury. Developmental Neuropsychology, 25(1-2), 159-177.
Owen, A. L., & Wilson, R. R. (2006). Unlocking the riddle of time in learning disability. Journal of Intellectual Disabilities, 10(1), 9-17.
Papazoglou, A., King, T. Z., Morris, R. D., & Krawiecki, N. (2008). Parent report of attention problems predicts later adaptive functioning in children with brain tumors. Child Neuropsychology, 15(1), 40-52.
Papazoglou, A., King, T. Z., Morris, R. D., Morris, M. K., & Krawiecki, N. S. (2008). Attention mediates radiation's impact on daily living skills in children treated for brain tumors. Pediatric Blood & Cancer, 50(6), 1253-1257.
Pickering, S. (2006). Assessment of working memory in children. In S. Pickering (Ed.), Working Memory and Education (pp. 241-271). Amsterdam: Elsevier.
Price, K. J., Joschko, M., & Kerns, K. (2003). The ecological validity of pediatric neuropsychological tests of attention. The Clinical Neuropsychologist, 17(2), 170-181.
Sarter, M., & Lustig, C. (2009). Attention and learning and memory. In Squire L. R. (Ed.), New Encyclopedia of Neuroscience, Vol. 1. (pp. 639-645), Oxford: Academic Press.
Schweizer, K., & Koch, W. (2003). Perceptual processes and cognitive ability. Intelligence, 31(3), 211-235.
Schweizer, K., & Moosbrugger, H. (2004). Attention and working memory as predictors of intelligence. Intelligence, 32(4), 329-347.
Silverstein, S. M., Menditto, A. A., & Stuve, P. (2001). Shaping attention span: An operant conditioning procedure to improve neurocognition and functioning in schizophrenia. Schizophrenia Bulletin, 27(2), 247-257.
Simonoff, E., Pickles, A., Wood, N., Gringras, P., & Chadwick, O. (2007). ADHD symptoms in children with mild intellectual disability. Journal of the American Academy of Child & Adolescent Psychiatry, 46(5), 591-600.
Stevens C., & Bavelier, D. (2012). The role of selective attention on academic foundations: A cognitive neuroscience perspective. Developmental Cognitive Neuroscience, 2, S30-S48.
Tassé, M. J., Schalock, R. L., Balboni, G., Bersani Jr, H., Borthwick-Duffy, S. A., Spreat, S., ... & Zhang, D. (2012). The construct of adaptive behavior: Its conceptualization, measurement, and use in the field of intellectual disability.American journal on intellectual and developmental disabilities, 117(4), 291-303.
Zhang, D. (2005). Parent practices in facilitating self-determination skills: The influences of culture, socioeconomic status, and children's special education status. Research and Practice for Persons with Severe Disabilities, 30(3), 154-162.
Woolf, S., Woolf, C. M., & Oakland, T. (2010). Adaptive behavior among adults with intellectual disabilities and its relationship to community independence. Intellectual and Developmental Disabilities, 48(3), 209-215.