KVALITET SOCIJALNE KOMPETENTNOSTI UČENIKA SA LAKOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU
Sažetak
Poslednjih decenija fenomen socijalne kompetencije, naročito kod osoba s intelektualnom ometenošću, privlači pažnju brojnih istraživača. Usporen razvoj i ograničenja u socijalizaciji ovih osoba predstavljaju jednu od bazičnih karakteristika stanja intelektualne ometenosti. Cilj istraživanja jeste utvrđivanje razlika između učenika s lakom intelektualnom ometenošću i učenika tipičnog razvoja u odnosu na postignuća koja odražavaju nivo razvijenosti njihove socijalne kompetencije. Uzorkom je obuhvaćeno 50 učenika sa lakom intelektualnom ometenošću koji su činili eksperimentalnu grupu i 50 učenika tipičnog razvoja, koji su činili kontrolnu grupu. Obuhvaćeni su ispitanici oba pola, kalendarskog uzrasta od sedam do dvanaest godina (AS꞊9,80, SD꞊1,34). U istraživanju je korišćena Skala socijalnog ponašanja u školi (School Social Behavior Scale, Second Edition, Merrell, 2002). Rezultati su pokazali da učenici tipičnog razvoja ostvaruju statistički značajno viši opšti skor na Skali socijalne kompetencije (p꞊0,000), kao i na subskalama Odnosi sa vršnjacima, Upravljanje sopstvenim ponašanjem i Akademsko ponašanje (p꞊0,000). Većina (66%) učenika s lakom intelektualnom ometenošću ima prosečno razvijenu socijalnu kompetenciju, dok se većina (56%) učenika tipičnog razvoja grupiše u kategoriji visoko funkcionalnog ponašanja. Statistička značajnost odnosa pola i socijalne kompetencije utvrđena je samo u odnosu na veštine Upravljanja sopstvenim ponašanjem (p꞊0,047), a u kontrolnoj grupi i u odnosu na ukupan skor na Skali (p꞊0,045), kao i na veštine u oblasti Akademskog ponašanja (p꞊0,026). Devojčice su bile bolje od dečaka u obe grupe. U odnosu na uzrast detektovana je statistički značajna razlika samo na subskali Odnosi sa vršnjacima (p꞊0,029). Stariji ispitanici u ekperimentalnoj grupi bili su bolji u interpersonalnim odnosima od mlađih. Između ispitanika tipičnog razvoja različitih uzrasnih grupa nije utvrđena statistički značajna razlika u postignućima. Dobijeni rezultati potvrđuju važnost ove problematike u populaciji osoba sa intelektualnom ometenošću i nameću potrebu za daljim proučavanjem, kao i pružanjem podrške od najranijeg doba i primenu odgovarajućih programa intervencije.
Ključne reči: socijalna kompetencija, učenici, laka intelektualna ometenost, školsko okruženje
Reference
Abdi, B. (2010). Gender differences in social skills, problem behaviours and academic competence of Iranian kindergarden children based on their parent and teacher ratings. Procedia – Social and Behavior Sciences, 5, 1175-1179. doi:10.1016/j.sbspro.2010.07.256.
Ágota, S. (2014). Social integration of children with mild intellectual disabilities in the primary school. Procedia ‒ Social and Behavioral Sciences, 116, 1855-860. doi: 10.1016/j.sbspro.2014.01.483
Banković, S., & Đorđević, M. (2014). Samoprocena nivoa aktivnosti, socijalizacije i akademskog postignuća kod adolescenata sa lakom intelektualnom ometenošću i adolescenata tipičnog razvoja. U M. Japundža-Milisavljević (Ur.), Problemi u adaptivnom funkcionisanju osoba sa intelektualnom ometenošću (str. 105-123). Beograd: Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Baurain, C., & Nader-Grosbois, N. (2013). Theory of mind, socio-emotional problem-solving socio-emotional regulation in children with intellectual disability and in typically developing children. Journal of Autism and Developmental Disorders, 43(5), 1080-1097. doi: 10.1007/s10803-012-1651-4.
Brojčin, B., Banković, B., & Japundža-Milisavljević (2011). Socijalne veštine dece i mladih sa intelektualnom ometenošću. Nastava i vaspitanje, 60(3), 419-429.
Brojčin, B., Glumbić, N., & Đorđević, M. (2014). Usvojenost teorije uma kod dece i adolescenata s lakom intelektualnom ometenošću. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 13(1), 11-34, doi: 10.5937/specedreh13-5428
Buha-Đurović, N., & Gligorović, M. (2009). Problemi u ponašanju kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. U D. Radovanović (Ur.), Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji (str. 145-160). Beograd: FASPER, CIDD.
Carlson, S. M., & Moses, L. J. (2001). Individual differences in inhibitory control and children's theory of mind. Child Development, 72(4), 1032-1053. doi:10.1111/1467-8624.00333
Carter, W. E., & Hughes, C. (2005). Increasing social interaction among adolescents with intellectual disabilities and their general education peers: Effective interventions. Research and Practice for Persons with Severe Disabilities, 30(4), 179-193. doi:10.2511/rpsd.30.4.179
Đorđević, M., & Dučić, B. (2009). Socijalno ponašanje učenika sa intelektulnom ometenošću. U D. Radovanović (Ur.), Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji (str. 161-170). Beograd: Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Diamond, K. E., Huang, H.H., & Steed, E. A. (2011). The development of social competence in children with disabilities. In P. K. Smith & C. H. Hart (Eds.), The Wiley-Blackwell handbooks of childhood social development, Second Edition (pp. 627-645). Malden: Blackwell Publishing Ltd.
DiPrete, T. A., & Jennings, J. L. (2012). Social and behavioral skills and the gender gap in early educational achievement. Social Science Research, 41(1), 1-15. doi:10.1016/j.ssresearch.2011.09.001
Dennis, T. A., Brotman, L. M., Huang, K. Y., & Gouley, K. K. (2007). Effortful control, social competence, and adjustment problems in children at risk for psychopathology. Journal of Clinical Child and Adolescent Psychology, 36(3), 442-454. doi:10.1080/15374410701448513
Dučić, B., & Kaljača, S. (2015). Odnos nivoa usvojenosti socijalnih veština i školskog uspeha kod učenika sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 14(3), 285-302. doi:10.5937%2Fspecedreh14-9154
Dučić, B., & Kaljača, S. (2011). Normativna uverenja o agresivnom ponašanju kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. Beogradska defektološka škola, 17(2), 281-296.
Eisenhower, A. S., Baker, B. L., & Blacher, J. (2007). Early student–teacher relationships of children with and without intellectual disability: Contributions of behavioral, social, and self-regulatory competence. Journal of School Psychology, 45(4), 363‒383. doi:10.1016%2Fj.jsp.2006.10.002
Etel, E., & Yagmurlu, B. (2015). Social competence, theory of mind and executive function in institution-reared Turkish children. International Journal of Behavioral Development, 39, 519-529. doi: 10.1177/0165025414556095
Fernandez-Rio, J., Cecchini, J. A., Méndez-Gimenez, A., Mendez-Alonso, D., & Prieto, J. A. (2017). Self-regulation, cooperative learning, and academic self-efficacy: Interactions to prevent school failure. Frontiers in psychology, 8(22). https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyg.2017.00022/full
Floyd, K. K., Hester, P., Griffin, H. C., Golden, J., & Canter, L. L. S. (2008). Reactive attachment disorder: challenges for early identification and intervention within the schools. International Journal of Special Education, 23(2), 47-55.
Freeman, S. F. N., & Alkin, M. C. (2000). Academic and Social Attainments of Children with Mental Retardation in General Education and Special Education Settings. Remedial and Special Education, 21(1), 3-26. doi:10.1177/074193250002100102
Frostad, P., & Pijl, S. J. (2007). Does being friendly help in making friends? The relation between the social position and social skills of pupils with special needs in mainstream education. European Journal of Special Needs Education, 22(1), 15-30. doi: 10.1080/08856250601082224
Gagić, S., & Japundža-Milisavljević, M. (2014). Socijalni problemi kod dece sa lakom intelektualnom ometenošcu. U B. Brojčin (Ur.), Problemi u ponašanju kod dece i mladih sa intelektualnom ometenošću (str. 67–85). Beograd: Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Garrote, A. (2017). Relationship between the social participation and social skills of pupils with an intellectual disability: A study in inclusive classrooms. Frontline Learning Research, 5(1), 1-15. doi.10.14786/flr.v5i1.266
Gligorović, M., & Buha, N. (2013). Inhibitorna kontrola kao činilac problema u ponašanju kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 12(2), 149-162. doi:10.5937/specedreh12-4053
Guralnick, M. J. (1986). The peer relations of young handicapped and nonhandicapped children. In: P. Strain, G. Michael, & W. Hill (Eds.), Children's social behavior: Development, assessment, and modification (pp. 93-140). Orlando: Academic Press, INC.
Guralnick, M. J., Connor, R. T., Hammond, M., Gottman, J. M., & Kinnish, K. (1996). Immediate effects of mainstreamed settings on the social interactions and social integration of preschool children. American Journal on Mental Retardation, 100(4), 359-377.
Guralnick, M. J. (1999). Family and child influences on the peer–related social competence of young children with developmental delays. Developmental Disabilities Research Reviews, 5(1), 21-29. doi:10.1002/(sici)1098-2779(1999)5:1<21::aid-mrdd3>3.0.co;2-o
Gvozdenović, P. (2017). Odnos različitih modela školovanja, socijalne kompetencije i antisocijalnog ponašanja učenika sa intelektualnom ometenošću. Master rad. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Heiman, T., & Margalit, M. (1998). Loneliness, depression and social skills among students with mild mental retardation in different educational settings. Journal of Special Education, 32(3), 154-164. doi:10.1177/002246699803200302
Heiman, T. (2001). Depressive mood in students with mild intellectual disability: students’ reports and teachers’ evaluations. Journal of Intellectual Disability Research, 45(6), 526-534. doi.10.1046/j.1365-2788.2001.00363.x
Jones, D. E., Greenberg, M., & Crowley, M. (2015). Early Social-Emotional Functioning and Public Health: The Relationship between Kindergarten Social Competence and Future Wellness. American journal of public health, 105(11), 2283-2290. doi:10.2105/ajph.2015.302630
Lane, K. L., Wehby, J. H., & Cooley, C. (2006). Teacher expectations of students' classroom behavior across the grade span: Which social skills are necessary for success? Exceptional Children, 72(2), 153-167. doi:10.1177/001440290607200202
Kaljača, S., & Japundža-Milisavljević, M. (2013). Život u zajednici osoba sa intelektualnom ometenošću. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Kaljača, S., Cvijetić, M., & Dučić, B. (2014). Participacija osoba sa intelektualnom ometenošću u rekreativnim i socijalnim aktivnostima. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 13(2), 173-193. doi: 10.5937/specedreh13-6495
Kaljača, S., & Dapčević, D. (2011). Socijalna kompetencija učenika sa umerenom intelektualnom ometenošću. Beogradska defektološka škola, 17(3), 537-547.
Kaljača, S., & Dučić, B. (2011). Socijalna kompetencija učenika sa lakom intelektualnom ometenošću u školskom okruženju. U N. Glumbić, V. Vučinić (Ur.) Specijalna edukacija i rehabilitacija danas (str. 236-242). Beograd: Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehablitaciju.
Kaljača, S., & Dučić, B. (2016). Odnos veštine samoregulacije i školskog uspeha kod učenika sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 15(1), 23-42. doi.10.5937%2Fspecedreh15-9530
Karra, A. (2013). Social Skills of Children with Intellectual Disability attending home based program and children attending regular special school. Comparative study. International Journal of Humanities and Social Science Intention, 2(8), 59-63.
King, M., Shields, N., Imms, C., Black, M., & Ardern, C. (2013). Participation of children with intellectual disability compared with typically developing children. Research in developmental disabilities, 34(5), 1854-1862. doi.10.1016/j.ridd.2013.02.029
Korucu, I., Selcuk, B., & Harma, M. (2017). Self-regulation: relations with theory of mind and social behaviour. Infant and Child Development, 26(3), 1-23. doi: 10.1002/icd.1988
Kranežić, V., & Bašić, J. (2008). Socijalna kompetencija i ponašanje dece predškolske dobi kao osnova prevencijskim programima – razlike po spolu. Kriminologija i socijalna integracija, 16(2), 1-14.
Kumar, I., Singh, A. R., & Akhtar, S. (2009). Social development of children with mental retardation. Industrial psychiatry journal, 18(1), 56-59. doi: 10.4103/0972-6748.57862
Kuranchie, A., & Addо, H. (2015). Review of the relevance of social competence to child’s development: Lessons drawn. Academic Journal of Interdisciplinary Studies, 4(2), 449-454. doi:10.5901/ajis.2015.v4n2p449
Leffert, J. S., & Siperstein, G. N. (1996). Assessment of social–cognitive processes in children with mental retardation. American Journal on Mental Retardation, 100(5), 441-455.
Magelinskaitė-Legkauskienė, Š., Legkauskas, V., & Kepalaitė, A. (2018). Teacher perceptions of student social competence and school adjustment in elementary school. Cogent Psychology, 5(1), 1-15. doi:10.1080/23311908.2017.1421406
Markuš, M. (2010). Socijalna kompetencija – jedna od ključnih kompetencija, Napredak, 151 (3-4), 432-444.
McClelland, M. M., Morrison, F. J., & Holmes, D. L. (2000). Children at risk for early academic problems: The role of learning-related social skills. Early childhood research quarterly, 15(3), 307-329. doi:10.1016/s0885-2006(00)00069-7
McIntyre, L. L., Blacher, J., & Baker, B. L. (2006). The transition to school: Adaptation in young children with and without intellectual disability. Journal of Intellectual Disability Research, 50(5), 349-361. doi:10.1111/j.1365-2788.2006.00783.x
Merrell, K.W. (2002). School Social Behavior Scales: User’s Quide. Eugene, OR: Assessment-Intervention Resource.
Merrell, K. W., Merz, J. M., Johnson, E. R., & Ring, E. N. (1992). Social competence of students with mild handicaps and low achievement: A comparative study. School Psychology Review, 21(1), 125-137.
Nader-Grosbois, N. (2014). Self-perception, self-regulation and metacognition in adolescents with intellectual disability. Research in Developmental Disabilities, 35(6), 1334-1348. doi:10.1016/j.ridd.2014.03.033
Nikolić, M., & Vantić-Tanjić, M. (2010). Socijalna kompetencija učenika usporenog kognitivnog razvoja u redovnim uslovima školovanja. U Kovačević, J., Vučinić, V. (ur.), Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman, deo I (str. 487-497). Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Pearl, R., Farmer, T. W., Van Acker, R., Rodkin, P. C., Bost, K. K., Coe, M., & Henley, W. (1998). The social integration of students with mild disabilities in general education classrooms: Peer group membership and peer-assessed social behavior. The Elementary School Journal, 99(2), 167-185. doi:10.1086/461921
Pianta, R. C., & Stuhlman, M. W. (2004). Teacher-child relationships and children’s success in the first years of school. School Psychology Review, 33(3), 444-458.
Pečjak, S., Puklek Levpušček, M., Valenčič, Z. M., Kalin, J., & Peklaj, C. (2009). Students' social behaviour in relation to their academic achievement in primary and secondary school: Teacher’s Perspective. Psihologijske teme, 18(1), 55-74.
Petrović, J. (2006). Emocionalna i socijalna kompetencija: karakteristike i međusobni odnos. Magistraski rad. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Petrović, J., i Zotović, M. (2007). Prihvaćenost u grupi vršnjaka i emocionalna kompetencija dece preadolescentnog uzrasta. Psihologija, 40(3), 431-445.
Pursell‚ G. R. (2002). The effects of childhood social competence on young adults interpersonal competence in dyadic and family relations: an exploratory analysis. M.A. Thesis. USA, Virginia: University of Richmond. Retrieved from: https://scholarship.richmond.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=https://www.google.rs/&httpsredir=1&article=1839&context=masters-theses
Raimundo, R., Carapito, E., Pereira, A. I., Marques-Pinto, A., Lima, L., & Ribeiro, T. (2012). School social behavior scales (SSBS-2): An adaptation study of the Portuguese version of the social competence scale. Spanish Journal of Psychology, 15, 1473-1484. doi:10.5209/rev_SJOP.2012.v15.n3.39431
Rajska, D. (2009). Prediction of social competence and social integration on children with or at risk for intellectual disability. Thesis. Ontario: Department of Psychology - Qeen’s University Kingston.
Raver, C. C., & Zigler, E. F. (1997). Social competence: An untapped dimension in evaluating head start's success. Early Childhood Research Quarterly, 12(4), 363-385.
Romer, N., Ravitch, N. K., Tom, K., Merrell, K. W., & Wesley, K. L. (2011). Gender differences in positive social–emotional functioning. Psychology in the Schools, 48(10), 958-970. doi:10.1016/S0885-2006(97)90017-X
Schmidt, M. (2000). Social integration of students with learning disabilities. Developmental Disabilities Bulletin, 28(2), 19-26.
Smogorzewska, J., Szumski, G., & Grygiel, P. (2018). Same or different? Theory of mind among children with and without disabilities. PloS one, 13(10), doi:10.1371/journal.pone.0202553
Solish, A., Perry, A., & Minnes, P. (2010). Participation of children with and without disabilities in social, recreational and leisure activities. Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities, 23(3), 226-236. doi:10.1111/j.1468-3148.2009.00525.x
Spasenović, V. (2003). Vršnjačka prihvaćenost/odbačenost i školsko postignuće. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 35, 267-288.
Sukhodolsky, D. G., & Butter, E.M. (2007). Social functioning in children with intellectual disabilities. In: J. W. Jocobson, J. A. Mulick, J. Rojahn, (Ed.) Handbook of Intellectual on Developmental Disabilities (pp. 601-618). New York: Springer.
Umb-Carlsson O., & Sonnander, K. (2006). Living conditions of adults with intellectual disabilities from a gender perspective. Journal of Intellectual Disability Research, 50(5), 326-334. doi:10.1111/j.1365-2788.2005.00779.x
Vahedi, S., Farrokhi, F., & Farajian, F. (2012). Social competence and behavior problems in preschool children. Iranian journal of psychiatry, 7(3), 126-134. doi:10.1007/978-1-4757-9035-1_1
Van Nieuwenhuijzen, M., Orobio de Castro, B., Van Aken, M. A. G., & Matthys, W. (2009). Impulse control and aggressive response generation as predictors of aggressive behaviour in children with mild intellectual disabilities and borderline intelligence. Journal of Intellectual Disability Research, 53(3), 233-242. doi:10.1111/j.1365-2788.2008.01112.x
Vieillevoye, S., & Nader-Grosbois, N. (2008). Self-regulation during pretend play in children with intellectual disability and in normally developing children. Research in developmental disabilities, 29(3), 256-272. doi:10.1016/j.ridd.2007.05.003
Wiener, J., & Tardif C. Y. (2004). Social and emotional functioning of children with learning disabilities: Does special education placement make a difference? Learning Disabilities Research and Practice, 19, 20-32. doi:10.1111/j.1540-5826.2004.00086.x
Zion, E., & Jenvey, V. B. (2006). Temperament and social behavior at home and school among typically developing children and children with an intellectually disability. Journal of Intellectual Disability Research, 50(6), 445-456. doi:10.1111/j.1365-2788.2006.00790.x
Zsolani, A, & Kasik, L. (2014). Functioning of social skill from middle childhood to early adolescence in Hungary. The International Journal of Emotional Education, 6(2), 54-68.
Žunić-Pavlović, V., Kovačević-Lepojević, M., & Pavlović M. (2009). Procena socijalnog funkcionisanja učenika u školskoj sredini. Nastava i vaspitanje, 58(3), 399-420.
Žunić-Pavlović, V., & Kovačević-Lepojević, M. (2014). Eksternalizovani problemi u ponašanju dece i adolescenata sa intelektualnom ometenošću. U B. Brojčin (Ur.), Problemi u ponašanju kod dece i mladih sa intelektualnom ometenošću (str. 7-29). Beograd: Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.