IMENOVANJE AKTIVNOSTI KOD DECE SA SPECIFIČNIM JEZIČKIM POREMEĆAJEM
Sažetak
S obzirom da su glagoli vrsta punoznačnih reči čija pravilna upotreba kod dece zahteva visok nivo razvijenosti jezičkog procesiranja, očekivano bi bilo da deca sa specifičnim jezičkim poremećajem (SJP) ispoljavaju teškoće prilikom leksičke obrade ove vrste leksema. Međutim, mali je broj istraživanja u literaturi koja su se bavila istraživanjem leksičko-semantičkih sposobnosti na planu glagola kod dece sa SJP, a i rezultati dosadašnjih studija su prilično kontradiktorni.
Cilj ovog istraživanja je da se uporedi obim vokabulara za pojmove koji reprezentuju aktivnosti, kao i da se uporede tipovi grešaka na testu imenovanja aktivnosti dece sa SJP sa decom tipičnog razvoja.
Uzorak je činilo 60 ispitanika sa SJP (5-8 god.) u okviru eksperimentalne grupe, dok je kontrolnu grupu činilo 55 ispitanika tipičnog jezičkog razvoja. Primenjen je test imenovanja različitih aktivnosti prikazanih pomoću slika, a prethodno izabranih na osnovu visoke frekvence glagola u Dečjem frekvencijskom rečniku. Beleženi su tačni i pogrešni odgovori, kao i tipovi grešaka koje su deca pravila. Poređenje između dece sa SJP i dece tipičnog razvoja izvedeno je na broju tačnih odgovora i broju karakterističnih tipova grešaka, dok su greške prilikom imenovanja klasifikovane prema principu koji se koristi primenom Bostonskog testa imenovanja.
Rezultati su pokazali da deca sa SJP daju značajno manji broj tačnih odgovora u poređenju sa decom tipičnog razvoja (p<0,01). Takođe, deca sa SJP prave značajno više semantičkih, asemantičkih, cirkumlokucija i grešaka po tipu omisije (p<0,05). Međutim, analiza distribucije grešaka ukazuje na sličan obrazac kod obe grupe ispitanika.
Zaključeno je da deca sa SJP imaju značajno manji opseg vokabulara za pojmove koji reprezentuju aktivnosti u poređenju sa tipično razvijenim vršnjacima, kao i da ispoljavaju značajno kašnjenje na planu razvoja leksičko-semantičke mreže za ovu vrstu punoznačnih reči. Međutim, deca sa SJP ispoljavaju sličan obrazac na planu leksičko-semantičkog razvoja upotrebe glagola kao i deca tipičnog razvoja.
Ključne reči: imenovanje aktivnosti, leksičko-semantičke sposobnosti, specifični jezički poremećaj.
Reference
Alt, M., Meyers, C., & Alt, P. M. (2013). Using ratings to gain insight into conceptual development. Journal of Speech, Language, and Hearing Research, 56(5), 1650-1661. doi: 10.1044/1092-4388(2013/11-0317)
Bauer, D. J., Goldfield, B. A., & Reznick, J. S. (2002). Alternative approaches to analyzing individual differences in the rate of early vocabulary development. Applied Psycholinguistics, 23, 313-335. doi: 10.1017/S0142716402003016
Biro, M. (1997). REVISK − Revidirana skala za merenje inteligencije dece po principima Wechslera. Beograd: Društvo Psihologa Srbije.
Black, M., & Chiat, S. (2003). Noun–verb dissociations: A multi-faceted phenomenon. Journal of Neurolinguistics, 16(2), 231-250. doi: 10.1016/S0911-6044(02)00017-9
Bock, K., & Levelt, W. (1994). Language production. Grammatical encoding. In M. A. G. (Еd), Handbook of psycholinguistics (pp. 945-984). San Diego: Academic Press.
Brusewitz, K. & Tallberg, I. M. (2010). The Boston Naming Test and Swedish children: Normative Data and response analysis. European Journal of Developmental Psychology, 7(2), 265-280. doi: 10.1080/17405620802234500
Dockrell, J., Messer, D., & George, R. (2001). Patterns of naming objects and actions in children with word-finding difficulties. Language and Cognitive Processes, 16, 261-286. doi: 10.1080/01690960042000030
Dockrell, J. E., & Messer, D. (2007). Language profiles and naming in children with word finding difficulties. Folia Phoniatrica et Logopaedica, 59(6), 318-323. doi: 10.1159/000108338
Dragićević, R. (2007). Leksikologija srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike.
Eyer, J. A., Leonard, L. B., Bedore, L. M., McGregor, K. K., Anderson, B., & Viescas, R. (2002). Fast mapping of verbs by children with specific language impairment. Clinical Linguistics & Phonetics, 16(1), 59-77. doi: 10.1080/02699200110102269
Gentner, D. (2006). Why verbs are hard to learn. In K. Hirsh- Pasek & R. Golinkoff ( Eds.), Action meets word: How children learn verbs (pp. 544-564). Oxford, United Kingdom: Oxford University Press.
Grimshaw, J. (2000). Locality and extended projection. In P. Coopmans, M. Everaert & J. Grimshaw (Eds.), Lexical Specification and Insertion (pp. 115-134). Philadephia: John Benjamins Publishing Company.
Kambanaros, M., & Grohmann, K. K. (2011). Patterns of naming objects and actions in Cypriot Greek children with SLI and WFDs. In A. Tsangalides (Ed.), Selected papers from the 19th International Symposium on Theoretical and Applied Linguistics, 3-5 April 2009 (pp. 1-9). Thessaloniki: Monochromia.
Kambanaros, M. (2013). Does verb type affect action naming in specific language impairment (SLI)? Evidence from instrumentality and name relation. Journal of Neurolinguistics, 26(1), 160-177. doi: 10.1016/j.jneuroling.2012.07.003
Kaplan, D., Goodglass, H., & Weintraub, S. (1983). The Boston Naming Test. Philadelphia: Lea and Febiger.
Lahey, M., & Edwards, J. (1999). Naming errors of children with specific language impairment. Journal of Speech, Language, and Hearing Research, 42(1), 195-205.doi: 10.1044/jslhr.4201.195
Leonard, L. B., & Schwartz, R. (1985). Early linguisticdevelopment of children with specific language impairment.In K.E.Nelson (Ed.), Children’s language (5), 291-318. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
Leonard, L. B. (2000). Children with specific language impairment (paper edition). Cambridge, Massachusetts: MIT press.
Lukić, V. (1983). Dečji frekvencijski rečnik. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja.
Lutchmaya, S., Baron-Cohen, S., & Raggatt, P. (2002). Foetal testosterone and vocabulary size in 18- to 24-month-old infants. Infant Behavior and Development, 24, 418-424. doi: 10.1016/S0163-6383(02)00087-5
Messer, D., & Dockrell, J. E. (2006). Children’s naming and word-finding difficulties: Descriptions and explanations. Journal of Speech, Language, and Hearing Research, 49(2), 309-324. doi: 10.1044/1092-4388(2006/025)
McGregor, K. K., Oleson, J., Bahnsen, A., & Duff, D. (2013). Children with developmental language impairment have vocabulary deficits characterized by limited breadth and depth. International Journal of Language & Communication Disorders, 48(3), 307-319. doi: 10.1111/1460-6984.12008
Patterson, K., Nestor, P. J., & Rogers, T. T. (2007). Where do you know what you know? The representation of semantic knowledge in the human brain. Nature Reviews Neuroscience, 8(12), 976-987. doi: 10.1038/nrn2277
Radulović, M. M. (2017). Usvajanje srpskog kao maternjeg jezika. Sinteze-časopis za pedagoške nauke, književnost i kulturu, 6(11), 109-122. doi: 10.5937/sinteze6-14132
Rice, M. L., Buhr, J. C., & Nemeth, M. (1990). Fast mapping word-learning abilities of language-delayed preschoolers. Journal of Speech and Hearing Disorders, 55(1), 33-42. doi: 10.1044/jshd.5501.33
Rice, M. L., & Bode, J. V. (1993). GAPS in the verb lexicons of children with specific language impairment. First Language, 13(37), 113-131. doi: 10.1177%2F014272379301303707
Ristivojević-Rajković, N. (2017). Leksičko-semantička analiza glagola sa osnovnim značenjem “udariti” u norveškom i srpskom jeziku: kontrastivna analiza. Filološki fakultet (doktorska disertacija).
Roulstone, S., Loader, S., & Northstone, K. (2002). Descriptive data from the Avon longitudinal study of parents and children. Early Child Developmentand Care, 22, 259-268. doi: 10.1080/03004430212126
Schelletter, C. (2005, July). Lexical skills in English monolingual children: Differences between nouns and verbs. Poster presented at the 10th International Congress for the Study of Child Language, Berlin, Germany.
Sheng, L., & McGregor, K. K. (2010). Object and Action Naming in Children With Specific Language Impairment. Journal of Speech, Language, and Hearing Research, 53, 1704-1719. doi: 10.1044/1092-4388(2010/09-0180)
Thordardottir, E. T., & Weismer, S. E. (2001). High-frequency verbs and verb diversity in the spontaneous speech of school-age children with specific language impairment. International Journal of Language & Communication Disorders, 36(2), 221-244. doi: 10.1080/13682820118239
Thordardottir, E. T., & Namazi, M. (2007). Specific language impairment in French-speaking children: Beyond grammatical morphology. Journal of Speech, Language, and Hearing Research, 50(3), 698-715. doi: 10.1044/1092-4388(2007/049)
Tomasello, M., & Kruger, A. C. (1992). Joint attention on actions: Acquiring verbs in ostensive and non-ostensive contexts. Journal of Child Language, 19(02), 311-333. doi: 10.1017/S0305000900011430
Tomasello, M., & Brooks, P. J. (1999). Early syntactic development: a construction approach. In M. Barrett (Ed.), The development of language (pp. 161-190). Hove, UK: Psychology Press.
Vigliocco, G., Vinson, D. P., Lewis, W., & Garrett, M. F. (2004). Representing the meanings of object and action words: The featural and unitary semantic space hypothesis. Cognitive psychology, 48(4), 422-488. doi: 10.1016/j.cogpsych.2003.09.001
Vinson, D. P., & Vigliocco, G. (2002). A semantic analysis of grammatical class impairments: semantic representations of object nouns, action nouns and action verbs. Journal of Neurolinguistics, 15(3-5), 317-351. doi: 10.1016/S0911-6044(01)00037-9
Vuković, I., & Vuković, M. (2007). Odnos razvijenosti leksikona i socijalne zrelosti kod dece sa razvojnom disfazijom. Beogradska defektološka škola, 2, 111-122.
Vukovic, M., & Stojanovik, V. (2011). Characterising developmental language impairment in Serbian-speaking children: a preliminary investigation. Clinical linguistics & phonetics, 25(3), 187-197. doi: 10.3109/02699206.2010.521611
Vuković, M. (2016). Afaziologija. Beograd: Udruženje logopeda Srbije, Big štampa.
Watkins, R. V., Rice, M. L., & Moltz, C. C. (1993). Verb use by language-impaired and normally developing children. First Language, 13(37), 133-143. doi: 10.1177%2F014272379301303708