Podrška u vaspitanju porodicama u riziku u okviru organizacije civilnog društva – iskustva korisnika udruženja MoSt

Toni Maglica; Ante Grčić; Maja Ljubetić

doi:10.5937/specedreh19-27569

Toni Maglica Univerzitet u Splitu – Filozofski fakultet, Split, Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-0716-0037
Ante Grčić Univerzitet u Splitu – Filozofski fakultet, Split, Hrvatska
Maja Ljubetić Univerzitet u Splitu – Filozofski fakultet, Split, Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-9344-5580

DOI: https://doi.org/10.5937/specedreh19-27569

Ključne reči: civilno društvo, državne institucije, porodica, rizični i zaštitni faktori

Sažetak

Uvod: Pojedine porodice imaju potrebu za dodatnom podrškom u obavljanju zahtevne roditeljske uloge, a naročito porodice u riziku koje nemaju dovoljno kapaciteta da primereno odgovore na potrebe deteta. Na funkcionisanje takvih porodica deluju faktori rizika koji proizlaze iz porodičnog, ali i iz šireg socijalnog okruženja. Ponekad podršku i ulogu zaštitnog faktora preuzimaju organizacije civilnog društva koje intervencije uglavnom zasnivaju na kvalitetnim međusobnim odnosima i potpuno i pravovremeno zadovoljavaju potrebe dece i porodica u riziku. Cilj: Ovo istraživanje imalo je za cilj da se identifikuju i shvate faktori koje porodice u riziku percipiraju kao podršku i pomoć. Metode: Teorijski okvir istraživanja čini Bronfenbrenerov ekološki model ljudskog razvoja. Metodom intervjua prikupljeni su podaci 14 učesnika (majke, očevi i deca), korisnika udruženja MoSt iz Splita. Rezultati: Rezultati dobijeni tematskom analizom daju uvid u: manifestne oblike problema u ponašanju dece u uzorku, pružaoce usluga porodicama u riziku, faktore rizika koji dovode do problema, procenu podrške organizacije civilnog društva i ishode intervencije. Učesnici istraživanja naročito ističu osećaj podrške, koji proizlazi iz doživljenog, percipiranog osećaja prijatnosti, sigurnosti, druželjubivosti, priznatosti i prihvaćenosti, pa čak i osećaj „kao da si u porodici”. I deca i roditelji kao ključne procenjuju vrednosti koje se nalaze u pozadini pružanja podrške, a to su uvažavanje, prijateljstvo, prihvatanje i uljudna, pristojna komunikacija. Zaključak: Pokazalo se da organizacija civilnog društva predstavlja i svojevrsnu „premosnicu”, odnosno da moderira i facilitira između porodice i državnih institucija. Ono što je vidljivo u iskazu učesnika jeste percipirana dostupnost same organizacije, njenih resursa, usluga i ljudi, kao i konkretnost usluga koje se pružaju porodici.

Reference

Ajduković, M. (2014). Kako izvještavati o kvalitativnim istraživanjima? Smjernice za istraživače, mentore i recenzente. Ljetopis socijalnog rada, 21(3), 345-366. https://doi.org/10.3935/ljsr.v21i2.58

Ajduković, M., i Delale, E. A. (2001). Stil odgoja u obitelji kao činitelj rizika i zaštite u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. U J. Bašić, i J. Janković (Ur.), Rizični i zaštitni faktori u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži (str. 171-187). Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju.

Ajduković, M., i Radočaj, T. (2008). Pravo djeteta na život u obitelji: stručna pomoć obiteljima s djecom i nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao proces podrške za uspešno roditeljstvo. Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

Ando, H., Cousins, R., & Young, C. (2014). Achieving saturation in thematic analysis: Development and refinement of a codebook. Comprehensive Psychology, 3(4), 1-7. https://doi.org/10.2466/03.CP.3.4

Arthur, M. W., Hawkins, J. D., Pollard, J., Catalano, R. F., & Baglioni, A. J. Jr. (2002). Measuring risk and protective factors for substance use, delinquency, and other adolescent problem behaviors: The Communities That Care Youth Survey. Evaluation Review, 26(6), 575-601. https://doi.org/10.1177/0193841X0202600601

Bašić, J. (2009). Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Školska knjiga.

Bennett, J. E., & Grimley, L. K. (2001). Parenting in the global community: A cross-cultural international perspective. In M. J. Fine, & S. W. Lee (Eds.), Handbook of diversity in parent education. The changing faces of parenting and parent education (pp. 97-132). Academic Press.

Bežovan, G., i Zrinščak, S. (2007). Civilno društvo u Hrvatskoj. Naklada Jesenski i Turk.

Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga.

Bouillet, D., i Uzelac, S. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Školska knjiga.

Braun, V., & Clarke, V. (2012). Thematic analysis. In H. Cooper, P. M. Camic, D. L. Long, A. T. Panter, D. Rindskopf, & K. J. Sher (Eds.), APA handbook of research methods in psychology, Vol. 2: Research designs: Quantitative, qualitative, neuropsychological, and biological (pp. 57-71). American Psychological Association.

Bronfenbrenner, U. (1989). Ecological systems theory. In R. Vasta (Ed.), Annals of child development: Six theories of child development: Revised reformulations and current issues (Vol. 6, pp. 187-249). JAI Press.

Cohen, L., Manion, L., & Morrsion, K. (2007). Research methods in education (6th ed). Routledge/Taylor & Francis Group.

Creswell, J. W. (2009). Research design: Qualitative, quantitative, and mixed methods approaches (3rd ed.). Sage Publications.

Dryfoos, G. J. (1990). Adolescents at risk: Prevalence and prevention. Oxford University Press.

Ekiert, G., & Foa, R. (2011). Civil society weakness in post-communist Europe: A preliminary assessment. Carlo Alberto Notebooks, 198, 1-45.

Farrington, D. P. (2005). Childhood origins of antisocial behavior. Clinical Psychology and Psychotherapy, 12(3), 177-190. https://psycnet.apa.org/doi/10.1002/cpp.448

Farrington, D. P., Loeber, R., & Ttofi, M. M. (2012). Risk and protective factors for offending. In B. C. Welsh, & D. P. Farrington (Eds.), The Oxford handbook of crime prevention (pp. 46-69). Oxford University Press. https://dx.doi.org/10.1093/oxfordhb/9780195398823.013.0003

Ferić Šlehan, M. (2006). Obitelj u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih: Istarska županija – zajednica usmjerena na obitelj [Neobjavljena doktorska disertacija]. Sveučilište u Zagrebu.

Ferić, M., Maurović, I., & Žižak, A. (2016). Izazovi istraživanja otpornosti obitelji. Kriminologija & socijalna integracija, 24(1), 3-25. https://doi.org/10.31299/ksi.24.1.1

Glaser, B. G., & Strauss, A. L. (1967). The discovery of grounded theory: Strategies for qualitative research. Aldine.

Glonti, K., & Hren, D. (2018). Editors’ perspectives on the peer-review process in biomedical journals: Protocol for a qualitative study. BMJ open, 8(10), Article e020568. http://dx.doi.org/10.1136/bmjopen-2017-020568

Jacob, S. A., & Furgerson, S. P. (2012). Writing interview protocols and conducting interviews: Tips for students new to the field of qualitative research. The Qualitative Report, 17(42), 1-10. https://nsuworks.nova.edu/tqr/vol17/iss42/3?utm_source=nsuworks.nova.edu%2Ftqr%2Fvol17%2Fiss42%2F3&utm_medium=PDF&utm_campaign=PDFCoverPages

Joffe, H. (2012). Thematic analysis. In D. Harper, & A. Thompson (Eds.), Qualitative research methods in mental health and psychotherapy: A guide for students and practitioners (pp. 209-223). Wiley-Blackwell.

Kelly, P. (2000). The dangerousness of youth-at-risk: The possibilities of surveillance and intervention in uncertain times. Journal of Adolescence, 23(4), 463-476. https://doi.org/10.1006/jado.2000.0331

Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu: Roditelji, vršnjaci, učitelji – kontekst razvoja djeteta. Naklada Slap.

Koller-Trbović, N., Mirosavljević, A., i Ratkajec Gašević, G. (2019). Podrška škole djeci s teškoćama u ponašanju i učenju iz perspektive roditelja i djece. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 55(2), 53-69.

Longo, I. (2010). Roditeljstvo se može učiti. Alinea, d.o.o.

Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Mali profesor.

Ljubetić, M. (2012). Nosi li dobre roditelje roda?! Profil.

Ljubetić, M. (2014). Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i zajednice. ELEMENT, d.o.o.

Maglica, T. (2017). Obilježja roditeljstva i odnos roditelja prema kockanju kao prediktori kockanja muške djece [doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu]. Digital Repository. https://repozitorij.erf.unizg.hr/en/islandora/object/erf%3A502/datastream/PDF/view

Maguire, M., & Delahunt, B. (2017). Doing a thematic analysis: A practical, step-by-step guide for learning and teaching scholars. The All Ireland Journal of Teaching & Learning in Higher Education, 9(3), Article 3351.

Maleš, D., i Kušević, B. (2011). Nova paradigma obiteljskoga odgoja. U D. Maleš (Ur.), Nove paradigme ranoga odgoja (str. 41-67). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju.

McBride, B. A., Dyer, W. J., & Laxman, D. J. (2013). Father involvement and student achievement: Variations based on demographic contexts. Early Child Development and Care, 183(6), 810-826. https://psycnet.apa.org/doi/10.1080/03004430.2012.725275

McDermott, D. (2008). Developing caring relationships among parents, children, schools, and communities. SAGE Publications, Inc.

McWhirter, J. J., McWhirter, B. T., McWhirter, A. M., & McWhirter, E. H. (1993). At-risk youth: A comprehensive response. Thomson Brooks/Cole Publishing Co.

Merton, R. K. (1995). The Thomas theorem and the Matthew effect. Social Forces, 74(2), 379-422. https://doi.org/10.1093/sf/74.2.379

Mikkelsen, G., & Frederiksen, K. (2011) Family-centred care of children in hospital: Aconcept analysis. Journal of Advanced Nursing, 67(5), 1152-1162. https://doi.org/10.1111/j.1365-2648.2010.05574.x

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap.

O’Connell, M. E., Boat, T., & Warner, K. E. (2009). Preventing mental, emotional, and behavioral disorders among young people: Progress and possibilities. National Academies Press.

Obiteljski zakon, Narodne novine br. 103/2015, 98/2019. (2019).

Patton, M. Q. (2002). Qualitative research and evaluation methods (3rd ed.). Sage.

Reić Ercegovac, I. (2010). Subjektivna dobrobit tijekom tranzicije u roditeljstvo [Neobjavljena doktorska disertacija]. Sveučilište u Zagrebu.

Ricijaš, N., Dodig Hundrić, D., Huić, A., i Kranželić, V. (2016). Kockanje mladih u Hrvatskoj – učestalost igranja i zastupljenost problematičnog kockanja. Kriminologija & socijalna integracija, 24(2), 24-47. https://doi.org/10.31299/ksi.24.2.2

Rutter, M. (1999). Resilience concepts and findings: Implications for family therapy. Journal of Family Therapy, 21(2), 119-144. http://dx.doi.org/10.1111/1467-6427.00108

Sandelowski, M. (1995), Sample size in qualitative research. Research in Nursing & Health, 18(2), 179-183. https://doi.org/10.1002/nur.4770180211

Shaffer, D. R. (1996). Developmental psychology: Childhood and adolescence. Brooks/Cole.

Silverstein, L. B., & Auerbach C. L. (1999). Deconstructing the essential father. American Psychologist, 54(6), 397-407. https://doi.org/10.1037/0003-066X.54.6.397

United Nations Human Rights (UNHR). (1989). Convention on the Rights of the Child. https://www.ohchr.org/documents/professionalinterest/crc.pdf

Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine br. 56/1990, 135/1997, 08/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 05/2014. (2014).

Vijeće za djecu (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom. https://www.hrstud.unizg.hr/images/50017826/ETICKI_KODEKS_ISTRAZIVANJA_S_DJECOM.pdf

Walzer, M. (1990). The civil society argument. In C. Mouffe (Ed.), Dimensions of radical democracy: pluralism, citizenship, community (pp. 90-107). Verso.

Wilder, S. (2014). Effects of parental involvement on academic achievement: A meta-synthesis. Educational Review, 66(3), 377-397. http://dx.doi.org/10.1080/00131911.2013.780009