Gramatički deficiti govornika srpskog jezika sa Brokinom afazijom: Preliminarno ispitivanje
Sažetak
Uvod: Istraživanja jezičkih deficita kod pacijenata s Brokinom afazijom istakla su agramatizam kao glavnu karakteristiku. Kako je priroda ovog jezičkog deficita još uvek nepoznata, jasan je značaj daljeg prikupljanja podataka o agramatizmu shodno specifičnostima jezika u kome se ispoljava. Cilj: U ovom radu nastojali smo da utvrdimo gramatičke deficite kod pacijenata s afazijom koji govore srpski jezik. Metode: Uzorak je činilo 20 ispitanika, starosti od 47 do 70 godina, kod kojih je Bostonskim dijagnostičkim testom za afazije utvrđena Brokina afazija. Gramatički deficiti su analizirani u uzorcima govora dobijenim na osnovu dva zadatka: 1) konverzacija i 2) opis slike. Analizirane su vrste i podvrste reči i njihovi oblici; određivan je ukupan broj i vrste klauza, kao i njihove funkcije u datom diskursu. U obzir je uzeta i argumentska struktura glagola. Takođe, određeni su primarni i sekundarni rečenični konstituenti. Rezultati: Rezultati su pokazali da u govoru pacijenata s Brokinom afazijom dominiraju imenice i punoznačni glagoli. Imenice su najčešće upotrebljene u nominativu, a glagoli u prezentu. Sposobnost upotrebe glagola povezana je sa složenošću njihove argumentske strukture. U govoru dominiraju kratki iskazi, kojima je često teško odrediti puno značenje. Zaključak: Naši podaci pokazuju da skoro svi pacijenti s Brokinom afazijom ispoljavaju gramatičke deficite. Opšti znaci agramatizma slični su znacima opisanim u drugim jezicima. Izdvajamo teškoće u upotrebi klitika kao posebno značajnu karakteristiku agramatizma kod naših ispitanika.
Reference
Bastiaanse, R., Hugen, J., Kos, M., & van Zonneveld, R. (2002). Lexical, morphological, and syntactic aspects of verb production in agrammatic aphasics. Brain and Language, 80(2), 142-159. https://doi.org/10.1006/brln.2001.2585
Bastiaanse, R., & Thompson, C. (2003). Verb and auxiliary movement in agrammatic Broca’s aphasia. Brain and Language, 84(2), 286-305. https://doi.org/10.1016/s0093-934x(02)00553-9
Bates, E. A., Friedersici, A. D., Wulfeck, B. B., & Juarez, L. A. (1988). On the preservation of word order in aphasia: Cross-linguistic evidence. Brain and Language, 33(2), 323-364. https://doi.org/10.1016/0093-934X(88)90072-7
Den Ouden, D. B., & Bastiaanse, R. (2009). The electrophysiological manifestation of Dutch Verb Second violations. Journal of Psycholinguistic Research, 38(3), 201-219. https://doi.org/10.1007/s10936-009-9106-6
Den Ouden, D. B., Fix, S., Parrish, T. B., & Thompson, C. K. (2009). Argument structure effects in action verb naming in static and dynamic conditions. Journal of Neurolinguistics, 22(2), 196-215. https://doi.org/10.1016/j.jneuroling.2008.10.004
Den Ouden, D. B., Malyutina, S., Basilakos, A., Bonilha, L., Gleichgerrcht, E., Yourganov, G., Hillis, A. E., Hickok, G., Rorden, C., & Fridriksson, J. (2019). Cortical and structural-connectivity damage correlated with impaired syntactic processing in aphasia. Human Brain Mapping, 40(7), 2153-2173. https://doi.org/10.1002/hbm.24514
Friedmann, N. (2001). Agrammatism and the psychological reality of the syntactic tree. Journal of Psycholinguistic Research, 30(1), 71-90. https://doi.org/10.1023/A:1005256224207
Friedmann, N. (2005). Degrees of severity and recovery in agrammatism: Climbing up the syntactic tree. Aphasiology, 19(10-11), 1037-1051. https://doi.org/10.1080/02687030544000236
Goodglass, H., & Kaplan, E. (1983). The assessment of aphasia and related disorders. Lea & Febiger.
Greenlee, J. D. W., Oya, H., Kawasaki, H., Volkov, I. O., Severson, A. M., Howard M. A., & Brugge, J. F. (2007). Functional connections within the human inferior frontal gyrus. The Journal of Comparative Neurology, 503(4), 550-559. https://doi.org/10.1002/cne.21405
Kašić, Z., i Borota, V. (2003). Negramatičnost i agramatizam u aktivnom sintaksičkom razvoju. Srpski jezik – studije srpske i slovenske, 8(1-2), 439-455.
Kearns, K. P. (1997). Broca’s aphasia. In L. L. LaPointe (Ed.), Aphasia and related neurogenic language disorders (pp. 1-41). Thieme.
Kegl, J. (1995). Levels of representation and units of access relevant to agrammatism. Brain and Language, 50(2), 151-200. https://doi.org/10.1006/brln.1995.1044
Kim, M., & Thompson, C. K. (2000). Patterns of comprehension and production of nouns and verbs in agrammatism: Implications for lexical organization. Brain and Language, 74(1), 1-25. https://doi.org/10.1006/brln.2000.2315
Lee, M., & Thompson, C. K. (2004). Agrammatic aphasic production and comprehension of unaccusative verbs in sentence contexts. Journal of Neurolinguistics, 17(4), 315-330. https://doi.org/10.1016/S0911-6044(03)00062-9
Levin, B., & Rappaport Hovav, M. (1995). Unaccusativity: At the syntax-lexical semantics interface. MIT Press.
Lindenberg, R., Fangerau, H., & Seitz, R. J. (2007). “Broca’s area” as a collective term? Brain and Language, 102(1), 22-29. https://doi.org/10.1016/j.bandl.2006.11.012
Ruingedijk, E., Kouwenberg, M., & Friedmann, N. (2004). Question production in Dutch agrammatism. Brain and Language, 91(1), 116-117. https://doi.org/10.1016/j.bandl.2004.06.060
Stanojčić, Ž., i Popović, LJ. (1994). Gramatika srpskoga jezika. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Thompson, C. K. (2003). Unaccusative verb production in agrammatic aphasia: The argument structure complexity hypothesis. Journal of Neurolinguistics, 16(2-3), 151-167. https://doi.org/10.1016/S0911-6044(02)00014-3
Thompson, C. K. (2019). Neurocognitive recovery of sentence processing in aphasia. Journal of Speech, Language, and Hearing Research, 62(11), 3947-3972. https://doi.org/10.1044/2019_JSLHR-L-RSNP-19-0219
Thompson, C. K., Lange, K. L., Schneider, S. L., & Shapiro, L. P. (1997). Agrammatic and non-brain-damaged subjects’ verb and verb argument structure production. Aphasiology, 11(4), 473-490. https://doi.org/10.1080/02687039708248485
Vuković, M. (2002). Afaziologija. SD Publik.
Vuković, M. (2016). Afaziologija (Četvrto dopunjeno izdanje). Udruženje logopeda Srbije.
Vuković, M. (2019). Tretman afazija (Treće dopunjeno izdanje). M. Vuković.
Vuković, M., & Stojanovik, V. (2011). Characterizing developmental language impairment in Serbian-speaking children: A preliminary investigation. Clinical Linguistics & Phonetics, 25(3), 187-197. https://doi.org/10.3109/02699206.2010.521611
Sva prava zadržana (c) 2021 Specijalna edukacija i rehabilitacija
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 međunarodnom licencom.