Ortografske kompetencije i fonološka svesnost dece sa razvojnim poremećajem koordinacije

  • Jovana Janjić Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Srbija; Centar za primenjenu edukaciju „Diktat”, Beograd, Srbija
  • Snežana Nikolić Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Srbija
  • Danijela Ilić Stošović Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Srbija
Ključne reči: razvojni poremećaj koordinacije, fonološka svesnost, pravopis, srpski jezik

Sažetak


Uvod: Razvojni poremećaj koordinacije predstavlja poremećaj planiranja i koordinacije složenih pokreta tokom akcije, bez prethodno dijagnostikovane intelektualne ometenosti, neurološkog ili senzornog oštećenja. Iako je relativno čest poremećaj u školskoj populaciji dece, povezanost fonoloških smetnji i pravopisa kod ove dece nije dovoljno istražena. Cilj: Cilj rada bilo je utvrđivanje povezanosti fonološke svesnosti i pravopisnih postignuća kod dece sa razvojnim poremećajem koordinacije u odnosu na decu bez smetnji u koordinaciji. Metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 65 dece trećeg razreda osnovnih škola iz Beograda. Kod 29 dece uočen je razvojni poremećaj koordinacije, dok je 36 dece bilo bez takvih smetnji. Za utvrđivanje razvojnog poremećaja koordinacije korišćen je Upitnik za razvojni poremećaj koordinacije. Fonološka svesnost procenjena je Testom fonološke svesnosti srpskog jezika, a pravopis diktatom. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju značajna ispodprosečna postignuća na proceni fonološke svesnosti i pravopisa kod dece sa razvojnim poremećajem koordinacije. Fonemska supstitucija je najmanje razvijen element fonološke svesnosti. Najveći broj grešaka opaža se na nivou reči usled njihovog nepravilnog rastavljanja, dok je najčešća opažena greška na slogovnom i slovnom nivou supstitucija. Pozitivna korelacija između fonemskih segmenata i postignuća u pravopisu kod dece sa razvojnim poremećajem koordinacije ukazuje na povezanost subleksičkog nivoa i ovladavanja pravopisom. Zaključak: Slabija ovladanost fonološkom svesnošću i pravopisom nesumnjivo dovodi do smetnji u učenju, koje decu sa razvojnim poremećajem koordinacije prate od najranijeg školovanja. Neprepoznate smetnje tu populaciju dece, u manjoj ili većoj meri, ograničavaju tokom obrazovnog procesa. Posledica toga je sveukupno slabije obrazovno postignuće ove populacije dece.

Reference

Afonso, O., & Alvarez, C. J. (2011). Phonological effects in handwriting production: Evidence from the implicit priming paradigm. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, and Cognition, 37(6), 1474-1483. https://doi.org/10.1037/a0024515

Alloway, T. P. (2007). Working memory, reading, and mathematical skills in children with developmental coordination disorder. Journal of Experimental Child Psychology, 96(1), 20-36. https://doi.org/10.1016/j.jecp.2006.07.002

Barnett, A. L., & Prunty, M. (2021). Handwriting difficulties in developmental coordination disorder (DCD). Current Developmental Disorders Reports, 8(1), 6-14. https://doi.org/10.1007/s40474-020-00216-8

Berninger, V. W. (2004). Understanding the "graphia" in developmental dysgraphia: A developmental neuropsychological perspective for disorders in producing written language. In D. Dewey, & D. E. Tupper (Eds.), Developmental motor disorders: A neuropsychological perspective (pp. 328-350). The Guilford Press.

Cairney, J., Hay, J., Mandigo, J., Wade, T., Faught, B. E., & Flouris, A. (2007). Developmental coordination disorder and reported enjoyment of physical education in children. European Physical Education Review, 13(1), 81-98. https://doi.org/10.1177%2F1356336X07072678

Damian, M. F., & Qu, Q. (2013). Is handwriting constrained by phonology? Evidence from Stroop tasks with written responses and Chinese characters. Frontiers in Psychology, 4, Article 765. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2013.00765

Fletcher-Flinn, C., Elmers, H., & Struynell, D. (1997). Visual-perceptual and phonological factors in the acquisition of literacy among children with congenital developmental coordination disorder. Developmental Medicine & Child Neurology, 39(3), 158-166. https://doi.org/10.1111/j.1469-8749.1997.tb07404.x

Ganschow, L., Sparks, R. L., Javorsky, J., Pohlman, J., & Bishop-Marbury, A. (1991). Identifying native language difficulties among foreign language learners in college: A "foreign" language learning disability? Journal of Learning Disabilities, 24(9), 530-541. https://doi.org/10.1177/002221949102400905

Golubović, S. (2006). Razvojni jezički poremećaji. Društvo defektologa Srbije.

Golubović, S. (2011). Disleksija, disgrafija, dispraksija. Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Golubović, S. (2017). Fonološki poremećaji (Treće, izmenjeno i dopunjeno izdanje). Društvo defektologa Srbije.

Golubović, Š., Kalaba, S., & Maksimović, J. (2018). Applicability of the Developmental Coordination Disorder Questionnaire for children in Serbia. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 17(4), 459-476. https://doi.org/10.5937/specedreh17-18381

Golubović, S., Ječmenica, N., Panić, M., i Žikić, V. (2020). Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. Nastava i vaspitanje, 69(2), 213-237. http://dx.doi.org/10.5937/nasvas2002213G

Gomez, A., Piazza, M., Jobert, A., Dehaene-Lambertz, G., & Huron, C. (2017). Numerical abilities of school-age children with Developmental Coordination Disorder (DCD): A behavioral and eye-tracking study. Human Movement Science, 55, 315-326. https://doi.org/10.1016/j.humov.2016.08.008

Harrowell, I., Hollén, L., Lingam, R., & Emond, A. (2018). The impact of developmental coordination disorder on educational achievement in secondary school. Research in Developmental Disabilities, 72, 13-22. https://doi.org/10.1016/j.ridd.2017.10.014

Janjić, J., Nikolić, S., i Ilić Stošović, D. (2019). Fonološke karakteristike maternjeg i stranog jezika kod dece sa razvojnim poremećajem koordinacije. U V. Žunić-Pavlović, A. Grbović, i V. Radovanović (Ur.), Zbornik radova X međunarodnog naučnog skupa „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas” (str. 111-117). Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

John, L. S., Dudley, D., & Cairney, J. (2021). A longitudinal examination of enjoyment of physical education in children with developmental coordination disorder through a physical literacy lens. Prospects, 50(1), 127-139. https://doi.org/10.1007/s11125-020-09469-y

Lingam, R., Golding, J., Jongmans, M. J., Hunt, L. P., Ellis, M., & Emond, A. (2010). The association between developmental coordination disorder and other developmental traits. Pediatrics, 126(5), e1109-e1118. https://doi.org/10.1542/peds.2009-2789

Melby-Lervåg, M., Lyster, S. A. H., & Hulme, C. (2012). Phonological skills and their role in learning to read: A meta-analytic review. Psychological Bulletin, 138(2), 322-352. https://doi.org/10.1037/a0026744

Miceli, G., Benvegnù, B., Capasso, R., & Caramazza, A. (1997). The independence of phonological and orthographic lexical forms: Evidence from aphasia. Cognitive Neuropsychology, 14(1), 35-69. https://doi.org/10.1080/026432997381619

Nišević, S. D. (2016). Bazične akademske veštine dece sa razvojnim poremećajem koordinacije [doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu]. NaRDuS. http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/7847

Prunty, M. M., Barnett, A. L., Wilmut, K., & Plumb, M. S. (2014). An examination of writing pauses in the handwriting of children with Developmental Coordination Disorder. Research in Developmental Disabilities, 35(11), 2894-2905. https://doi.org/10.1016/j.ridd.2014.07.033

Rapp, B., Benzing, L., & Caramazza, A. (1997). The autonomy of lexical orthography. Cognitive Neuropsychology, 14(1), 71-104. https://doi.org/10.1080/026432997381628

Rosenblum, S., & Livneh-Zirinski, M. (2008). Handwriting process and product characteristics of children diagnosed with developmental coordination disorder. Human Movement Science, 27(2), 200-214. https://doi.org/10.1016/j.humov.2008.02.011

Shen, X. R., Damian, M. F., & Stadthagen-Gonzalez, H. (2013). Abstract graphemic representations support preparation of handwritten responses. Journal of Memory and Language, 68(2), 69-84. https://doi.org/10.1016/j.jml.2012.10.003

Subotić, S. (2011). Konstrukcija testa fonološke svijesti na srpskom jeziku. Primenjena psihologija, 4(2), 127-149. https://doi.org/10.19090/pp.2011.2.127-149

Sumner, E., Crane, L., & Hill, E. L. (2021). Examining academic confidence and study support needs for university students with dyslexia and/or developmental coordination disorder. Dyslexia, 27(1), 94-109. https://doi.org/10.1002/dys.1670

Wilson, B. N., Kaplan, B. J., Crawford, S. G., Campbell, A., & Dewey, D. (2000). Reliability and validity of a parent questionnaire on childhood motor skills. American Journal of Occupational Therapy, 54(5), 484-493. https://doi.org/10.5014/ajot.54.5.484

Zwicker, J. G., Missiuna, C., Harris, S. R., & Boyd, L. A. (2012). Developmental coordination disorder: A review and update. European Journal of Paediatric Neurology, 16(6), 573-581. https://doi.org/10.1016/j.ejpn.2012.05.005

Objavljeno
2021/10/27
Rubrika
Originalni naučni članak