Stavovi nastavnika prema zastupljenosti oblika vršnjačkog nasilja i specifičnim karakteristikama žrtava
Sažetak
Uvod: Vršnjačko nasilje je fenomen koji podrazumeva neravnotežu moći između vršnjaka. Odnosi se na situacije kada dolazi do ponovljenih verbalnih i fizičkih napada, socijalnog isključivanja i emocionalnog, psihičkog i seksualnog zlostavljanja jednog učenika od drugog/drugih učenika, pri čemu žrtva ničim nije izazvala takvo ponašanje nasilnika. Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrde stavovi nastavnika prema zastupljenosti pojedinih oblika vršnjačkog nasilja i specifičnim karakteristikama žrtava. Metode: Uzorak je činilo 109 nastavnika iz šest osnovnih i srednjih škola sa teritorije grada Pirota. Kao instrument za prikupljanje podataka korišćena je petostepena skala procene Likertovog tipa, konstruisana za potrebe istraživanja. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju da je verbalno nasilje najčešće primećen oblik nasilja među učenicima osnovnih i srednjih škola u Pirotu. Takođe, na osnovu stavova nastavnika može se zaključiti da određena specifičnost učenika nije nužan razlog da on postane žrtva vršnjačkog nasilja. Zaključak: Verbalno nasilje identifikovano je kao najizraženiji oblik vršnjačkog nasilja, dok se specifičnosti učenika nisu izdvojile kao rizičan faktor individualnog nivoa za vršnjačko nasilje. Zbog težeg otkrivanja pojedinih oblika vršnjačkog nasilja od strane odraslih, kao i zbog mogućnosti da žrtva vršnjačkog nasilja postane bilo koji učenik, u predupređivanju ove pojave veliki značaj ima preventivno delovanje škole, porodice i drugih podsistema značajnih za vaspitanje i obrazovanje dece.
Reference
Alivernini, F., Manganelli, S., Cavicchiolo, E., & Lucidi, F. (2019). Measuring bullying and victimization among immigrant and native primary school students: Evidence from Italy. Journal of Psychoeducational Assessment, 37(2), 226-238. https://doi.org/10.1177/0734282917732890
Bilić, V. (2018). Nove perspektive, izazovi i pristupi nasilju među vršnjacima. Obrazovni izazovi i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Bjelajac, Ž., i Filipović, A. (2021). Specifičnosti digitalnog nasilja i digitalnog kriminala. Pravo – teorija i praksa, 38(4), 16-32. https://doi.org/10.5937/ptp2104016B
Bjelošević, E., Bjelošević, S., & Hadžikapetanović, H. (2020). Peer violence as a problem of the modern society. Psychiatria Danubina, 32(Suppl. 3), 371-377.
Dukan, Ž. (2020). Razlike u oblicima i učestalosti vršnjačkog nasilja između učenika osnovnih i srednjih škola [doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu]. ODRAZ. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:113056
Field, E. (2004). Živjeti bez nasilja: kako pomoći djeci da izađu na kraj sa zadirkivanjem i nasiljem. Naklada Kosinj.
Fridh, M., Köhler, M., Modén, B., Lindström, M., & Rosvall, M. (2017). Subjective health complaints and exposure to peer victimization among disabled and non-disabled adolescents: A population-based study in Sweden. Scandinavian Journal of Public Health, 46(2), 262-271. https://doi.org/10.1177/1403494817705558
Gojković, V., i Vukićević, L. (2011). Vršnjačko nasilje – bullying kod učenika srednjih škola. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 30(1-2), 199-218.
Graham, S., & Juvonen, J. (2014). Bullying in schools: The power of bullies and the plight of victims. Annual Review of Psychology, 65(1), 159-185. https://doi.org/10.1146/annurev-psych-010213-115030
Jiménez, T. I., León, J., Martín-Albo, J., Lombas, A. S., Valdivia-Salas, S., & Estévez, E. (2021). Transactional links between teacher-adolescent support, relatedness and aggression at school: A three-wave longitudinal study. International Journal of Environmental Research and Public Health, 18(2), Article 436. https://doi.org/10.3390/ijerph18020436
Kerovec, M. (2018). Uloga vršnjačkog nasilja u objašnjenju pojavnosti internaliziranih problema kod mlađih adolescenata [diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu]. Dabar. https://repozitorij.erf.unizg.hr/en/islandora/object/erf%3A380/datastream/PDF/view
Kodžopeljić, J., Smederevac, S., i Čolović, P. (2010). Razlike u učestalosti i oblicima nasilnog ponašanja između učenika osnovnih i srednjih škola. Primenjena psihologija, 3(4), 289-305. https://doi.org/10.19090/pp.2010.4.289-305
Kosić-Bibić, N., i Kovačević, J. (2018). Vršnjačko nasilje u školama – nasilje ili stil komunikacije? Hrana u zdravlju i bolesti, 10, 79-85.
Krajnik, V. (2019). Povezanost vršnjačkog nasilja i samopoštovanja kod učenika osnovne škole [diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu]. Dabar. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:709847
López-Castedo, A., Alvarez García, D., Domínguez Alonso, J., & Alvarez Roales, E. (2018). Expressions of school violence in adolescence. Psicothema, 30(4), 395-400.
Malette, N. (2017). Forms of fighting: A micro-social analysis of bullying and in-school violence. Canadian Journal of Education, 40(1), 1-29.
Marković, M. (2015). Uloge u vršnjačkom nasilju i školski uspeh učenika [doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu]. NaRDuS. https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4252
Marković, M. (2017). Prevencija vršnjačkog nasilja u školskoj sredini: Pregled mera i aktivnosti. Nastava i vaspitanje, 56(1), 157-168. https://doi.org/10.5937/nasvas1701157M
Martić, M. (2021). Nasilje u savremenom društvu. Svarog, 23, 127-142. https://doi.org/10.7251/SVR2123129M
Martinović, N. (2022). Percepcija školske klime i vršnjačko nasilje među adolescentima [diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu]. ODRAZ. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:634157
Olweus, D. (1994). Annotation: Bullying at school: Basic facts and effects of a school based intervention program. Child Psychology, Psychiatry and Allied Disciplines, 35(7), 1171-1190. https://doi.org/10.1111/j.1469-7610.1994.tb01229.x
Paul Poteat, V., DiGiovanni, C. D., & Scheer, J. (2013). Predicting homophobic behavior among heterosexual youth: Domain general and sexual orientation – specific factors at the individual and contextual level. Journal of Youth and Adolescence, 42(3), 351-362. https://doi.org/10.1007/s10964-012-9813-4
Perren, S., Forrester-Knauss, C., & Alsaker, F. D. (2012). Self-and other-oriented social skills: Differential associations with children’s mental health and bullying roles. Journal for Educational Research Online, 4(1), 99-123. https://doi.org/10.25656/01:7053
Pistella, J., Baumgartner, E., Laghi, F., Salvati, M., Carone, N., Rosati, F., & Baiocco, R. (2020). Verbal, physical, and relational peer victimization: The role of immigrant status and gender. Psicothema, 32(2), 214-220.
Popadić, D., i Plut, D. (2007). Nasilje u osnovnim školama u Srbiji – oblici i učestalost. Psihologija, 40(2), 309-328. https://doi.org/10.2298/PSI0702309P
Rakić, J. (2015). Pojam i oblici vršnjačkog nasilja. Pravne teme, 3(5), 59-67.
Rigby, K. (2007). Bullying in schools: And what to do about it. ACER Press.
Rose, C. A., Monda-Amaya, L. E., & Espelage, D. L. (2011). Bullying perpetration and victimization in special education: A review of the literature. Remedial and Special Education, 32(2), 114-130. https://doi.org/10.1177/0741932510361247
Salmivalli, C., & Isaacs, J. (2005). Prospective relations among victimization, rejection, friendlessness, and children’s self- and peer-perceptions. Child Development, 76(6), 1161-1171. https://doi.org/10.1111/j.1467-8624.2005.00841.x-i1
Stepanić, L. (2019). Vršnjačko nasilje i preventivni programi. Varaždinski učitelj, 2(2), 67-77.
Velki, T. (2008). Pojavnost nasilja među srednjoškolcima. U V. Kolesarić (Ur.), Zbornik radova sa skupa „Nasilje nad djecom i među djecom” (str. 267-282). Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.
Žic Ralić, A. (2012). Odnos s vršnjacima [Interni materijal, skripta za studente]. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Sva prava zadržana (c) 2022 Specijalna edukacija i rehabilitacija
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 međunarodnom licencom.