Opažanja vaspitača i roditelja o ulozi dece posmatrača u vršnjačkom nasilju
Sažetak
Uvod: Vršnjačko nasilje ostavlja najviše posledica na razvoj deteta koje je žrtva nasilništva, ali isto tako i deca posmatrači mogu imati posledice u oblasti socioemocionalnog razvoja. Interventnim programima u predškolskoj ustanovi koji imaju za cilj prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja, a u čijem su fokusu posmatrači, država treba da pruži snažnu podršku. Cilj: Istraživanje je imalo za cilj da se analiziraju opažanja vaspitača i roditelja o ulozi dece posmatrača u vršnjačkom nasilju. Metode: Uzorak su činili vaspitači zaposleni u predškolskim ustanovama (n = 104) i roditelji čija deca pohađaju vrtiće (n = 84) u više gradova u Srbiji. Za potrebe istraživanja korišćena je prilagođena skala Likertovog tipa kojom se procenjuje uloga dece „posmatrača” u bulingu i mogućnosti razvijanja programa podrške vršnjacima koji su izloženi nasilništvu. Instrument je razvijen na osnovu pilot-istraživanja o ulozi dece posmatrača u bulingu. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su da se opažanja roditelja u vezi sa ulogom dece u vršnjačkom nasilju statistički značajno razlikuju u odnosu na percepcije vaspitača. Roditelji smatraju da deca posmatrači vršnjačkog nasilja nisu dovoljno uključeni u interventne programe prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja u predškolskim ustanovama. Zaključak: Ovi rezultati imaju značajne praktične implikacije, jer ukazuju kako da predškolske ustanove pokrenu programe koji su usmereni na stvaranje pozitivne klime u grupi u kojoj bi deca posmatrači vršnjačkog nasilja bili značajan faktor.
Reference
Ahmed, E. (2005). Pastoral care to regulate school bullying: Shame management among bystanders. Pastoral Care in Education, 23(2), 23-29. https://doi.org/10.1111/j.0264-3944.2005.00328.x
Bilić, V. (2013). Nasilje među vršnjacima: Uloga branitelja žrtava, pomoćnika i pristaša počinitelja nasilja te pasivnih promatrača [Violence among peers: The role of victims’ defenders, perpetrators’ helpers and supporters and bystanders]. Život i škola, 59(30), 193-209.
Bradshaw, C. P., Rodgers, C. R. R., Ghandour, L. A., & Garbarino, J. (2009). Social-cognitive mediators of the association between community violence exposure and aggressive behaviour. School Psychology Quarterly, 24(3), 199-210. https://doi.org/10.1037/a0017362
Buka, S. L., Stichick, T. L., Birdthistle, I., & Earls F. J. (2001). Youth exposure to violence: Prevalence, risks, and consequences. American Journal of Orthopsychiatry, 71(3), 298-310. https://doi.org/10.1037/0002-9432.71.3.298
Cowie, H., & Jennifer, D. (2008). New perspectives on bullying. Open University Press.
Cowie, H., & Olafsson, R. (2000). The role of peer support in helping the victims of bullying in a school with high levels of aggression. School Psychology International, 21(1), 79-95. https://doi.org/10.1177/0143034300211006
Fantuzzo, J., Tighe, E., & Childs, S. (2000). Family Involvement Questionnaire: A multivariate assessment of family participation in early childhood education. Journal of Educational Psychology, 92(2), 367-376. https://doi.org/10.1037/0022-0663.92.2.367
Gašić-Pavišić, S. (2004). Mere i programi za prevenciju nasilja u školi [Measures and programmes for the prevention of school violence]. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 36(1), 168-187.
Glumbić, N., & Žunić Pavlović, V. (2008). Vršnjačko nasilje u predškolskoj ustanovi [Peer violence in a preschool institution]. Pedagogija, 63(2), 205-212.
Hrnčić, J. H., & Marčetić-Radunović, G. N. (2018). Procena resursa dece i mladih u sukobu sa normama zajednice [Assessing of resources of children and youth in conflict with community norms]. Sociološki pregled, 52(3), 985-1019. https://doi.org/10.5937/socpreg52-18933
Jevtić, B. (2017). Indikativni pokazatelji izloženosti vršnjačkom nasilju [Indicators of exposure to peer violence]. Godišnjak Pedagoškog fakulteta u Vranju, 8(1), 153-166. https://doi.org/10.5937/gufv1701153J
Kojić, M., & Markov, Z. (2011). Prosocijalni diskurs i moralnost kao imperativ u prevenciji nasilja u društvu [Prosocial discourse and morality as an imperative in the prevention of violence in society]. Pedagogija, 66(2), 373-384.
Kraljic Babić, K., & Vejmelka, L. (2015). Specifičnosti nasilja među djecom, prevencije i tretmana nasilnog ponašanja u predškolskoj dobi [Specifics of violence among children, prevention and treatment of violent behaviour in preschool age]. Socijalne teme, 1(2), 91-114.
Lindstrom Johnson, S., Waasdrop, T. E., Debnam, K., & Bradshaw, C. P. (2013). The role of bystander perceptions and school climate in influencing victims’ responses to bullying: To retaliate or seek support? Journal of Criminology, Article 780460. https://doi.org/10.1155/2013/780460
Low, S., & Van Ryzin, M. (2014). The moderating effects of school climate on bullying prevention efforts. School Psychology Quarterly, 29(3), 306-319. https://doi.org/10.1037/spq0000073
Maksimović, J., & Mančić, D. (2013). Akcijska istraživanja u funkciji prevencije vršnjačkog nasilja [Action research in the function of prevention of peer violence]. Metodički obzori, 8(17), 59-70. https://doi.org/10.32728/mo.08.1.2013.04
Markov, Z. (2019). Uloga dece posmatrača u prevenciji vršnjačkog nasilja u predškolskim ustanovama iz ugla vaspitača [The role of children observers in the prevention of peer violence in preschool institutions from the point of view of preschool teachers]. In M. Maljković (Ed.), Interdisciplinarni pristup nasilju [Interdisciplinary approach to violence] (pp. 38-49). Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje.
Marković, M. (2014). Učenici kao akteri u prevenciji vršnjačkog nasilja u školi [Students as participants in the prevention of bullying in schools]. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 13(2), 237-253. https://doi.org/10.5937/specedreh13-6396
Marković, M. R. (2017). Prevencija vršnjačkog nasilja u školskoj praksi – pregled mera i aktivnosti [School-based peer violence prevention – an overview of measures and activities]. Nastava i vaspitanje, 66(1), 157-168. https://doi.org/10.5937/nasvas1701157M
Marković, Ž. M., & Trifunović, V. S. (2017). Polne razlike i nasilje među učenicima osnovnoškolskog uzrasta [Sex differences and violence among primary school students]. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 47(1), 63-82. https://doi.org/10.5937/ZRFFP47-12473
Menesini, E., Codecasa, E., Benelli, B., & Cowie, H. (2003). Enhancing children’s responsibility to take action against bullying: Evaluation of a befriending intervention in Italian middle schools. Aggressive Behaviour, 29(1), 10-14. https://doi.org/10.1002/ab.80012
Nishina, A., & Juvonen, J. (2005). Daily reports of witnessing and experiencing peer harassment in middle school. Child Development, 76(2), 435-450. https://doi.org/10.1111/j.1467-8624.2005.00855.x
O’Connell, P., Pepler, D., & Craig, W. (1999). Peer involvement in bullying: Insights and challenges for intervention. Journal of Adolescence, 22(4), 437-452. https://doi.org/10.1006/jado.1999.0238" target="_blank" rel="noopener">https://doi.org/10.1006/jado.1999.0238>
Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi: Što znamo i što možemo učiniti [Violence among children at school: What we know and what we can do]. Školska knjiga.
Opić, S., & Jurčević-Lozančić, A. (2008). Kompetencije učitelja za provedbu pedagoške prevencije poremešaja u ponašanju [Teachers’ competence in conducting the pedagogical prevention of behavioural disorders]. Odgojne znanosti, 10(15), 181-194.
Pavlović, M., & Žunić-Pavlović, V. (2008). Planiranje školskih programa prevencije vršnjačkog nasilja [Planning school programmes for the prevention of peer violence]. Nastava i vaspitanje, 57(3), 318-337.
Pečjak, S., & Pirc, T. (2017). School climate in peer bullying: Observers’ and active participants’ perceptions. Psihološka obzorja, 26, 74-82. https://doi.org/10.20419/2017.26.470
Plut, D., & Popadić, D. (2007). Reagovanje dece i odraslih na školsko nasilje [Reaction of children and adults to violence in school]. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 39(2), 347-366. https://doi.org/10.2298/ZIPI0702347P
Popadić, D. (2009). Nasilje u školama [Violence in schools]. Institut za psihologiju.
Popović-Ćitić, B. (2012). Vezanost za školu kod učenika koji imaju različite uloge u vršnjačkom nasilju [School bonding in students who have different roles in bullying]. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 11(4), 547-564. https://doi.org/10.5937/specedreh11-2773
Porter, J. R., & Smith-Adcock, S. (2011). Children who help victims of bullying: Implications for practice. International Journal for the Advancement of Counseling, 33(3), 196-205. https://doi.org/10.1007/s10447-011-9121-9>
Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju i napredovanju u zvanja nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika [Rulebook on the Continuous Professional Development and Career Promotion of School Teachers, Preschool Teachers and Expert Associates], Službeni glasnik RS [Official Gazette of the Republic of Serbia] br. 109/21. (2021).
Reić Ercegovac, I. (2016). Doživljeno vršnjačko nasilje: Relacije s dobi, spolom, razrednim ozračjem i školskim uspjehom [Experienced peer violence: Relation to age, gender, class climate and school achievement]. Školski vjesnik, 65(2), 251-272.
Rigby, K., & Johnson, B. (2005). Student bystanders in Australian schools. Pastoral Care in Education, 23(2), 10-16. https://doi.org/10.1111/j.0264-3944.2005.00326.x
Sesar, K. (2011). Obilježja vršnjačkog nasilja [Peer violence characteristics]. Ljetopis socijalnog rada, 18(3), 497-526.
Skočajić, M. S. & Stojanović, F. (2019). Mladi i vršnjačko nasilje: Kako od pasivnih posmatrača stvoriti agilne građane? [Youth and peer violence: How to turn passive bystanders into agile citizens?]. Centar za istraživanje javnih politika.
Thompson, D., Arora, T., & Sharp, S. (2002). Bullying: Effective strategies for long-term improvement. Routledge Falmer.
Twemlow, S. W., Fonagy, P., & Sacco, F. C. (2003). Modifying social aggression in schools. Journal of Applied Psychoanalytic Studies, 5(2), 211-222. https://doi.org/10.1023/A:1022995905118>
Vasiljević-Prodanović, D., & Stojković, I. (2011). Praktični aspekti vršnjačke medijacije u školi [Practical aspects of peer mediation in school]. Zbornik Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, 1, 34-41.
Velki, T., & Ozdanovac, K. (2014). Preventivni programi usmjereni na smanjenje vršnjačkog nasilja u osnovnim školama na području Osječko-baranjske županije [Bullying prevention programmes in primary schools in the Osijek-Baranja county]. Školski vjesnik, 63(3), 327-352.
Zrilić, S. (2006). Sudionici u krugu školskog nasilja – nasilnik, žrtva i promatrač [Participants in the circle of school violence – bully, victim and observer]. Magistra Iadertina, 1(1), 49-57.
Žunić-Pavlović, V., & Kovačević-Lepojević, M. (2011). Prevalencija i razvoj poremećaja ponašanja u detinjstvu [Prevalence and development of behavioral disorders in childhood]. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 10(4), 725-742.
Sva prava zadržana (c) 2023 Specijalna edukacija i rehabilitacija
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 međunarodnom licencom.