Stavovi sportskih trenera prema gluvoći kao indikator stvaranja inkluzivne klime

  • Jasmina Karić Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Srbija
  • Milena Kordić Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Srbija
Ključne reči: gluvoća, socijalna inkluzija, stavovi, sportski treneri

Sažetak


Uvod: Inkluzivni pristup sportu podrazumeva otvaranje mogućnosti gluvim osobama da na ravnopravan način, zajedno sa populacijom čujućih, učestvuju u sportskim aktivnostima. Rad se bavi stavovima prema gluvoći sportskih trenera, koji predstavljaju bitan faktor u stvaranju inkluzivnog sportskog okruženja. Cilj: Cilj ovog istraživanja je da se utvrde stavovi sportskih trenera prema gluvoći. U okviru zadataka istraživanja stavovi su ispitivani u odnosu na godine starosti, pol, nivo obrazovanja i tip sporta kojim se treneri bave. Metode: Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 39 ispitanika u okviru populacije sportskih trenera. Uzorak su u većem broju činili ispitanici muškog pola (66.7%) starosti od 24 do 60 godina, pri čemu je prosečna starost 30.8 (SD = 7.61). Najveći broj ispitanika ima završen fakultet, osnovne studije (43.6%). Većinu uzorka čine sportski treneri iz grupe ispitanika timskih sportova (82.1%). Kao instrument je korišćena Skala stavova prema gluvoći (Attitudes to Deafness Scale). Rezultati: Rezultati su pokazali da sportski treneri izražavaju neutralnost u stavovima prema gluvoći. Godine starosti, pol, nivo obrazovanja i tip sporta kojim se bave nisu se pokazali kao značajni faktori kada je reč o stavovima prema gluvoći. Zaključak: Buduća istraživanja mogu se usmeriti na ispitivanja koja će proveriti prisustvo i uticaj zajedničkog kontakta sportskih trenera sa gluvim osobama na njihove stavove prema gluvoći. Dominacija neutralnih i negativnih stavova potencijalno predstavlja prepreku socijalnoj inkluziji gluvih posredstvom sporta i navodi stručnjake koji se bave populacijom gluvih da na adekvatne načine suptilno utiču na promenu stavova sportskih trenera prema gluvoći.

Reference

Ahlborn, L. J., Panek, P. E., & Jungers, M. K. (2008). College students’ perceptions of persons with intellectual disability at three different ages. Research in Developmental Disabilities, 29(1), 61-69. https://doi.org/10.1016/j.ridd.2006.11.001

Antonak, R. F. (1981). Prediction of attitudes toward disabled persons: A multivariate analysis. Journal of General Psychology, 104(1), 119-123. https://doi.org/10.1080/00221309.1981.9921026

Arsić, R. (2020). Sport kod dece sa posebnim osvrtom na gluve učenike u Srbiji. U M. Nikolić, M. Šešum, i I. Veselinović (Ur.), Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornika radova (str. 269-282). Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Cambra, C. (2002). Acceptance of deaf students by hearing students in regular classrooms. American Annals of the Deaf, 147(1), 38-45. https://doi.org/10.1353/aad.2012.0138

Cooper, A., Rose, J., & Mason, O. (2004). Measuring the attitudes of human service professionals toward deafness. American Annals of the Deaf, 148(5), 385-389. https://doi.org/10.1353/aad.2004.0001

Dimoski, S. (2010). Značaj empirijskih istraživanja socijalnih stavova u planiranju društvene brige prema osobama sa ometenošću. U J. Kovačević, i V. Vučinić (Ur.), Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman deo I (str. 395-406). Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Dimoski, S. (2011). Stavovi dece i odraslih prema gluvim osobama. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 10(3), 389-403.

Dragojević, N., Milačić-Vidojević, I., Hanak, N., & Mentus, T. (2010). Upoznaj, pa sudi: stavovi i korelati stavova studenata fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju prema osobama s ometenošću. U J. Kovačević, i V. Vučinić (Ur.), Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman deo I (str. 439-454). Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Emerton, R. G., & Rothman, G. (1978). Attitudes towards deafness: Hearing students at a hearing and deaf college. American Annals of the Deaf, 123(5), 588-593.

Eminović, F. (2020). Sport i osobe sa invaliditetom. Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Eminović, F., Nikić, R., Stojković, I., & Pacić, S. (2009). Attitudes toward inclusion of persons with disabilities in sport activities. Sport Science, 2(1), 72-77.

Furnham, A., & Lane, S. (1984). Actual and perceived attitudes towards deafness. Psychological Medicine, 14(2), 417-423. https://doi.org/10.1017/s0033291700003664

Hanak, N., i Dragojević, N. (2002). Socijalni stavovi prema osobama ometenim u razvoju. Istraživanja u defektologiji, 1, 13-22.

Hewstone, A. (2003). Intergroup contact: Panacea for prejudice? The Psychologist, 16(7), 352-355.

Hewstone, M., & Brown, R. (1986). Contact is not enough: An intergroup perspective on the „contact hypothesis”. In M. E. Hewstone, & R. E. Brown (Eds.), Contact and conflict in intergroup encounters (pp. 1-44). Basil Blackwell.

Hrnjica, S., Rajović, V., Čolin, T., Krstić, K., Kopunović, D., & Zukanović, L. (2007). Inkluzija učenika sa teškoćama u razvoju u redovne osnovne škole, istraživačka studija. Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta i Save the Children UK.

Karić, J. (2004). Stavovi prema uključivanju dece sa posebnim potrebama u redovan sistem obrazovanja. Nastava i vaspitanje, 53(1), 142-146.

Kljajić, D., Dopsaj, M., Eminović, F., i Kasum, G. (2013). Sport u rehabilitaciji osoba sa invaliditetom. Zdravstvena zaštita, 42(3), 58-66. https://doi.org/10.5937/ZZ1303058K

Kluwin, T. N., Stinson, M. S., & Colarossi, G. M. (2002). Social processes and outcomes of in-school contact between deaf and hearing peers. Journal of Deaf Studies and Deaf Education, 7(3), 200-213. https://doi.org/10.1093/deafed/7.3.200

Lauff, J. (2011). Participation rates of developing countries in international disability sport: A summary and the importance of statistics for understanding and planning. Sport in Society, 14(9), 1280-1284. https://doi.org/10.1080/17430437.2011.614784

Matejić-Đuričić, Z., i Đuričić, M. (2007). Socijalni stavovi studenata prema ometenima. U D. Radovanović (Ur.), Nove tendencije u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji (str. 87-106). Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

McManus, J. L., Feyes, K. J., & Saucier, D. A. (2011). Contact and knowledge as predictors of attitudes toward individuals with intellectual disabilities. Journal of Social and Personal Relationships, 28(5), 579-590. https://doi.org/10.1177/0265407510385494

Momčilović, Z., i Momčilović, V. (2013). Fizičko vaspitanje i sport. Univerzitet u Nišu, Učiteljski fakultet u Vranju.

Nemček, D., & Mókušová, O. (2020). Position of sport in subjective quality of life of deaf people with different sport participation level. Physical Culture and Sport, 87(1), 1-8. https://doi.org/10.2478/pcssr-2020-0014

Nikolaraizi, M., & De Reybekiel, N. (2001). A comparative study of children’s attitudes towards deaf children, children in wheelchairs and blind children in Greece and in the UK. European Journal of Special Needs Education, 16(2), 167-182. https://doi.org/10.1080/08856250110041090

Padden, C., & Ramsey, C. (1993). Deaf culture and literacy. American Annals of the Deaf, 138(2), 96-99. https://doi.org/10.1353/aad.2012.0623

Panek, P. E., & Jungers, M. K. (2008). Effects of age, gender, and causality on perceptions of persons with mental retardation. Research in Developmental Disabilitie, 29(2), 125-132. https://doi.org/10.1016/j.ridd.2007.01.002

Pettigrew, T. F. (1998). Intergroup contact theory. Annual Review of Psychology, 49, 65-85. https://doi.org/10.1146/annurev.psych.49.1.65

Pettigrew, T. F., & Tropp, L. R. (2000). Does intergroup contact reduce prejudice: Recent meta-analytic findings. In S. Oskamp (Ed.), Reducing prejudice and discrimination (pp. 93-114). Lawrence Erlbaum Associates Publishers.

Radić-Šestić, M., Milanović-Dobrota, B., i Radovanović, V. (2012). Odnos društva prema osobama sa ometenošću. Sociološki pregled, 46(4), 561-582.

Radoman, V. (1995). Empirijsko istraživanje stavova prema različitim hendikepima, naročito prema gluvoći i prema gluvima. Beogradska defektološka škola, 38(1), 106-113.

Salapura, S. (2018). Efekti adaptiranog karate programa u tretmanu osoba sa smetnjama u razvoju [doktorska disertacija, Univerzitet Edukons]. NaRDuS. https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/9521

Schaillée, H., Theeboom, M., & Van Cauwenberg, J. (2017). Peer- and coach-created motivational climates in youth sport: Implications for positive youth development of disadvantaged girls. Social Inclusion, 5(2), 163-178. https://doi.org/10.17645/si.v5i2.870

Simplican, S. C., Leader, G., Kosciulek, J., & Leahy, M. (2015). Defining social inclusion of people with intellectual and developmental disabilities: An ecological model of social networks and community participation. Research in Developmental Disabilities, 38, 18-29. https://doi.org/10.1016/j.ridd.2014.10.008

Tajfel, H., & Turner, J. C. (1986). The social identity theory of intergroup behavior. In S. Worchel, & W. G. Austin (Eds.), Psychology of intergroup relations (pp. 7-24). Hall Publishers.

Objavljeno
2022/11/07
Rubrika
Originalni naučni članak