SOCIJALNA INTERAKCIJA DECE SA OŠTEĆENJEM VIDA: RIZIČNI I ZAŠTITNI FAKTORI
Sažetak
Socijalna interakcija utiče na emocionalni, kognitivni i druge aspekte razvoja svakog deteta. Vizuelni analizator ima važnu ulogu u uspostavljanju i održavanju veza sa drugima. Cilj ovog rada je sagledavanje efekata oštećenja vida, kao i drugih rizičnih i zaštitnih faktora, na socijalnu interakciju i sa njom povezane aspekte psihičkog života slepe i slabovide dece. Većina analiziranih studija oštećenje vida izdvaja kao faktor koji se nepovoljno odražava na socijalni razvoj. U sadejstvu sa nepovoljnim sredinskim faktorima oštećenje vida često negativno utiče na socijalnu interakciju, kao bitan elemenat za razvoj i funkcionisanje u okviru ostalih područja. Tako su motoričke sposobnosti, fizička kondicija, self koncept, emocionalni razvoj snažno povezani sa aktivnošću deteta i učešćem u igrovnim aktivnostima, koje mogu biti ograničene oštećenjem vida i kvalitetom komunikacije sa vršnjacima i značajnim odraslim osobama. Deca sa oštećenjem vida ređe iniciraju i teško održavaju socijalnu interakciju, imaju manje prijatelja, što često dovodi do emocionalnih i bihejvioralnih smetnji. U inkluzivnim obrazovnim uslovima vršnjaci ih ne prihvataju, procene sociometrijskog položaja pokazuju da se češće nalaze u grupi nepopularnih, imaju manje prilika za druženje sa vršnjacima sa oštećenjem vida. Stoga je važno blagovremeno prepoznati potrebe ove dece i obezbediti stručnu podršku i pomoć njima i značajnim osobama iz okruženja. To podrazumeva osmišljavanje uslova i aktivnosti koje omogućavaju da deca sa oštećenjem vida u socijalnoj interakciji nauče da realizuju svoje težnje i potrebe i prepoznaju potrebe drugih, odnosno steknu socijalne veštine i istovremeno vršnjacima pružaju priliku da ih bolje upoznaju i prihvate.
Ključne reči: deca sa oštećenjem vida, socijalna interakcija, inkluzija, socijalne veštine
Reference
Bakhla, A. K., Sinha, V. K., Verma, V., Sarkhel, S. (2011). Prevalence of Psychiatric Morbidity in Visually Impaired Children. Indian Pediatrics, 48 (17), 225-227.
Baus, S. (1999). Commentary: Psychological Aspects of Visual Impairment. The British Journal of visual impairment, 17(1), 41-44.
Bilić, A., Runjić, T. (2009). Integracija i socijalne veštine učenika oštećena vida nižeg školskog uzrasta, u D. Radovanović (ur.) Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji (559-568), Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd.
Celeste, M. (2006). Play behaviors and social interactions of a child who is blind: In theory and practice. Journal of Visual Impairment and Blindness, 100 (2), 75–90.
Celeste, M., Kobal Grum, D. (2010). Social integration of children with visual impairment: A developmental model. Elementary Education Online, 9 (1), 11-22.
Choi, H-J. (2000). Peer-Mediated Social Interaction Skills. International Journal of Disability, Development and Education, 47(1), 107-110.
D'Allura, T. (2002). Enhancing the Social Interaction Skills of Preschoolers with Visual Impairments. Journal of Visual Impairment and Blindness, 96 (8), 576- 584.
Eškirović B. (1996). Hiperkinetičko ponašanje i uspeh u školi slabovide dece osnovnoškolskog uzrasta, Defektološki fakultet, Beograd.
Eškirović B. (2002). Vizuelna efikasnost slabovide dece u nastavi, SD Public, Beograd.
Федоренко Ю. В. (2010). Проблема эмоционального развития детей с амблиопией и косоглазием, Вестник Ставропольского государственного университета, 71, 208-213.
Fraiberg, S. (1977). Insights from the Blind, Basic books, New York.
Gašić-Pavišić, S. (2002). Vršnjačko socijalno ponašanje dece sa smetnjama u razvoju. Nastava i vaspitanje, 5, 452-469.
George, A. L., Duquette, C. (2006). The Psychosocial Experiences of a Student with Low Vision. Journal of Visual Impairment & Blindness, 100 (3), 151-163.
Giangreco, M. F., Edelman, S. W., Broer, S. M., & Doyle, M. B. (2001). Paraprofessional support of students with disabilities: Literature from the past decade. Exceptional Children, 68 (1), 485–498.
Griffin-Shirley, N., Nes, S. L. (2005). Self-Esteem and Empathy in Sighted and Visually Impaired Preadolescents. Journal of Visual Impairment & Blindness, 99 (5), 276-285.
Hodge, S., Barr W., Bowen, L., Leeven, M., Knox, P. (2012). Exploring the role of an emotional support and counselling service for people with visual impairments. The British Journal of Visual Impairment 31(1), 5–19.
Howe, D. (2006). Disabled children, parent-child interaction and attachment. Child and family social work, 11, 95-106.
Jablan, B. & Kovačević, J. (2008). Obrazovanje u redovnim školama I školama za decu ometenu u razvoju: zajedno ili paralelno. Nastava I vaspitanje, LVII (1), 43-55.
Kasomo, D. (2012). Psychological Assessment of Visual Impaired Children in Integrated and Special Schools. Education (1), 35-40. doi: 10.5923/j.edu.20120201.07
Kef, S. (1997). The personal networks and social supports of blind and visually impaired adolescents. Journal of Visual Impairment and Blindness, 91, 236-244.
Kef, S. (2002). Psychosocial Adjustment and the Meaning of Social Support for Visually Impaired Adolescents. Journal of Visual Impairment & Blindness, 95(1), 22-37.
Кожанова Н. С. (2008). Коммуникативная компетентность родителей как важное условие корекции коммуникативной деятельности детей с нарушениями зрения в семье, Специальное образование, №3 (11). http://journals.uspu.ru/spetsialnoe-obrazovanie/s2008/39-3-11-2008.
Kwon, K-A., Elicker, J., Kontos, S. (2011) Social IEP Objectives, Teacher Talk, and Peer Interaction in Inclusive and Segregated Preschool Settings. Early Childhood Education Journal, 39(4), 267-277.
Лобина С. А. (2007). Организация индивидуального сопровождения гиперактивных детей, Ресурсни центар, Новокуйбышевск.
Lootes, G., Devise, I., Sermijn, J. (2003). The Interaction Between Mothers and Their Visually Impaired Infants: An Intersubjective Developmental Perspective. Journal of Visual Impairment & Blindness, 97 (7), 403-417.
Lopez-Gusticia, M. D; Pichardo, M. C; Amezcua, G.A. and Fernandez, E. (2001). The self-concepts of Spanish children and adolescents with low vision and their sighted peers. Journal of visual Impairment and Blindness, 95(3), 150-160.
Marsh, W.H., Hattie. J. (1995). Theoretical Perspectives on the Structure of Self-Concept, in A. B. Bracken (Ed.) Handbook of self-concept, John Wiley&sons INC, New York.
Matejić Đuričić, Z. (2012). Nove konceptualizacije razvoja i vaspitanja. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 11 (2), 267-284.
McGaha C. G., Farran, D. C. (2001). Interaction in an inclusive classroom: The effects of visual status and setting. Journal of Visual Impairment & Blindness, 95(2), 80-94.
Metsiou, K., Papadopoulos K., Agaliotis I. (2011). Adaptive behavior of primary school students with visual impairments: The impact of educational settings. Research in Developmental Disabilities, 32, 2340–2345.
Mlinarević, V., Tomas, S. (2010). Partnerstvo roditelja i odgojitelja čimbenik razvoja socijalne kompetencije djeteta, Magistra ladertina, 5(5), 143-158.
Nikolaraizi, M, & De Reybekiel, N, (2001). A comparative study of children's attitudes toward deaf children, children in wheelchairs, and blind children in Greece and in the UK. European Journal of Special Needs, 6(2), 167-182.
Nyman, S. R., Gosney, M. A. & Victor, C. R. (2010). Emotional well-being in people with sight loss: Lessons from the grey literature. The British Journal of Visual Impairment, 28 (3), 175-203.
Ophir-Cohen, M., Ashkenazy, E., Cohen, A., Tirosh, E. (2005). Emotional Status and Development in Children Who Are Visually Impaired. Journal of Visual Impairment & Blindness, 99(8), 478-485.
Papadopoulos, K., Metsiou, K., Agaliotis, I. (2011). Adaptive behavior of children and adolescents with visual impairments. Research in Developmental Disabilities, 32, 1086–1096.
Petrović, J., Zotović, M. (2007). Prihvaćenost u grupi vršnjaka i emocionalna kompetencija dece preadolescentnog uzrasta. Psihologija, 40(3), 431-445.
Poljan I. (2007). Osobitosti psihosocijalnog i spoznajnog razvoja djece s oštećenjem vida. U Učenik s oštećenjem vida u redovitoj školi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Hrvatski Savez slijepih, Zagreb.
Revuelta, R. S. (2010). Claves para la comprensión de los niños con discapacidad visual grave, Integración. Revista sobre discapacidad visual – Edición digital – N.º 58 – septiembre/diciembre http://www.once.es/new/servicios-especializados-en-discapacidad-visual/publicaciones-sobre-discapacidad-visual/revista-integracion
Robinson, B. L. & Lieberman, L. J. (2004). Effects of visual impairment, gender, and age on self-determination. Journal of visual Impairment and Blindness, 98(6), 349-366.
Roch-Levecq, A. C. (2006). Production of basic emotions by children with congenital blindness: Evidence for the embodiment of theory of mind. British Journal of Developmental Psychology, 24, 507-528.
Rosenblum, P. (1998). Best friendships of adolescents with visual impairments: A descriptive study. Journal of visual Impairment and Blindness, 92(8), 593-608.
Rosenblum, P. (2000). Perceptions of the impact of visual impairment on the lives of adolescents. Journal of visual Impairment and Blindness, 94(7), 434-445.
Sacks, S. Z., Lueck, A. H., Corn, A. L., & Erin, J. N. (2011). Supporting the Social and Emotional Needs of Students with Low Vision to Promote Academic and Social Success, A Position Paper of the Division on Visual Impairments, Council of Exceptional Children, Arlington. www.stemvi.com/.../DVI%20Low%20Vision%20
Schinazi, V. G. (2007). Psychosocial implications of blindness and low-vision, Working papers series, Paper 114 - Feb 07, Centre for Advanced Spatial Analysis University College London.
Scott, I.U., Schein, O.D., Feuer, W.J., Folstein, M.F., & Bandeen-Roche, K. (2001). Emotional distress in patients with retinal disease. American Journal of Ophthalmology, 131(5), 584-589.
Shapiro, D. R., Moffett, A., Eieberman, L, & Dummer, G, M. (2005). Perceived competence of children with visual impairments. Journal of Visual Impairment & Blindness, 99, 15-25.
Шимгаева А. Н. (2007). Феномен тревожности и коррекция нарушений в эмоциональной сфере у слабовидящих подростков, Дефектология, 2, 31-37.
Скоробогатова, Н. В. (2010). Изучение проблемы социальной перцепции у дошкольников с нарушением зрения, Спецаильное образование 1, 84-91.
Spasenović, V. (2003). Vršnjačka prihvaćenost/odbačenost i školsko postignuće. Zbornik instituta za pedagoška istraživanja 35, 267-288.
Špeli, A., Zuliani, Đ. (2011). Uloga empatije u socijalizaciji djece s teškoćama u razrednim sredinama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47(2), 96-108.
Stanimirović, D. I Rajović, V. (2005). Ka socijalno-inkluzivnom pristupu osobama ometenim u razvoju, u D. Branković (ur.) Nauka i obrazovanje (209-218), Filozofski fakultet, Banja Luka.
Stanimirović, D. (2008). Prediktori (ne)uspeha slepih koji su se školovali u svojoj lokalnoj sredini, u D. Radovanović (ur.) U susret inkluziji – dileme u teoriji i praksi (429-440), Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd.
Stanimirović, D., Mijatović, L. I Jablan B. (2012). Društvena podrška obrazovnih ustanova učenicima sa oštećenjem vida I njihovim porodicama. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 11(2), 231-246.
Stanimirović, D. i Mijatović, L. (2012). Obrasci afektivne vezanosti za roditelje i prijatelje kod mladih oštećenog vida, u S. Stoiljković, J. Todorović, G. Đigić (prir.) Ličnost i obrazovno-vaspitni rad (169-179), Filozofski fakultet, Niš.
Stojković, I., Eminović, F., Dimoski, S., Grbović, A. I Nikić, R. (2011). Pojam o sebi slabovidih adolescenata i njihovih vršnjaka neoštećenog vida. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 10 (3), 467-478.
Terpstra, J. E., Tamura, R. (2008). Effective Social Interaction Strategies for Inclusive Settings. Early Childhood Educational Journal, 35, 405–411.
Valon, A. (1990). Psihološko i sociološko proučavanje deteta, u I. Ivić i N. Havelka (ur.) Proces socijalizacije kod dece (1-14), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Wolffe, K. (2000). Focused on: Teaching social skills to visually impaired preschoolers, American Foundation for the Blind, New York.
Wolffe K. (2000a). Focused on: Teaching social skills to visually impaired elementary students, American Foundation for the Blind, New York.
Wolffe, K. (2000b). Focused on: Social Skills for Teens and Young Adults with Visual Impairments, American Foundation for the Blind, New York.
Zebehazy, K., Smith, T. (2011). An Examination of Characteristics Related to the Social Skills of Youths with Visual Impairments. Journal of Visual Impairment & Blindness,105(2), 84-95.
