RODITELJSKA PODRŠKA KAO DETERMINANTA SAVLADANOSTI PROGRAMA ISTORIJE KOD UČENIKA S LAKOM INTELEKTUALNOM OMETENOŠĆU

Aleksandra Đurić-Zdravković; Mirjana Japundža-Milisavljević; Sanja Gagić

doi:10.5937/specedreh12-4295

Aleksandra Đurić-Zdravković Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Mirjana Japundža-Milisavljević Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Sanja Gagić Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju

DOI: https://doi.org/10.5937/specedreh12-4295

Sažetak

Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje povezanosti roditeljske podrške sa savladanošću programa nastavnog predmeta Istorija kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 120 ispitanika oba pola, uz poštovanje kriterijuma za njihov izbor: količnik inteligencije učenika od 51 do 69, kalendarski uzrast od 12 do 15 godina i 11 meseci, školski uzrast od V do VIII razreda i odsustvo neuroloških, psihijatrijskih, emocionalnih i višestrukih smetnji.

U istraživanju je korišćna Skala procene roditelјske podrške i Kriterijumski test znanja iz nastavnog predmeta Istorija.

Rezultati pokazuju da su majke ispitanika uklјučenije u školski život svoje dece i da im više pružaju podršku nego očevi. Zaključeno je da majčina uklјučenost u učenički školski život, kao i majčina podrška autonomiji značajno poboljšavaju savladanost sadržaja u oblasti istorije. Statistički značajan uticaj očeve uklјučenosti i očeve podrške autonomiji sa savladavanjem programskih oblasti iz istorije nije utvrđen.

Dobijeno je da svega 7,6 % ukupne varijabilnosti savladanosti programa istorije može da se objasni majčinom uključenošću u školski život deteta, kao i da se 6,1 % varijabilnosti savladanosti programa istorije objašnjava majčinom podrškom autonomije.

Ključne reči: laka intelektualna ometenost, roditeljska podrška, nastavni predmet Istorija

Reference

Agran, M., Blanchard, C., Wehmeyer, M., Hughes, C. (2002). Increasing the Problem-Solving Skills of Students with Developmental Disabilities Participating in General Education. Remedial and Special Education, 23 (5), 279-288.

Baumrind, D. (2005). Patterns of parental authority and adolescent autonomy. In J. Smetana (Ed.) New directions for child development: Changes in parental authority during adolescence (pp. 61-69). A San Francisco: Jossey-Bass.

Bogunović, B., Polovina, N. (2007). Obrazovno-materijalni kontekst porodice i odnos učenika prema školovanju. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 39 (1), 99-114.

De Bruin, A. B. H., & Van Gog, T. (2012). Improving self-monitoring and self-regulation: From cognitive psychology to the Classroom. Learning and Instruction, 22 (4), 245-252.

Đurić-Zdravković, A., Novaković, A. (2013). Formiranje pojmova iz istorije kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću. Beogradska defektološka škola, (1), 161-170.

Gligorović, M., Buha, N. (2011). Adaptivno ponašanje i uspeh u školi kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću. Beogradska defektološka škola, (3), 525-536.

Goldin, T. (2007). Povezanost akademske samoregulacije, učeničke percepcije roditelja i školskog uspjeha. Diplomski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet.

Grolnick, W, S., & Ryan, R. M. (1989). Parent styles associated with children's self-regulation and competence in school. Journal of Educational Psychology, 81 (2), 143-154.

Grolnick, W, S., & Ryan, R. M. (1990). Self-perceptions, motivation and adjustment in children with learning disabilities: A multiple group comparison study. Journal of Learning Disabilities, 23 (3), 177-184.

Grolnick, W. S. (2009). The role of parents in facilitating autonomous self-regulation for education. Theory and Research in Education, 7 (2), 164-173.

Grolnick, W. S., Ryan, R. M., & Deci, E. L. (1991). Inner resources for school performance: Motivational mediators of children's perceptions of their parents. Journal of Educational Psychology, 83 (4), 508-517.

Japundža-Milisavlјević, M. (2003). Vremenska orijentacija dece s lakom mentalnom retardacijom školskog uzrasta. Beogradska defektološka škola, (1-2), 159-163.

Joussemet, M., Koestner, R., Lekes, N., Landry, R. (2005). A longitudinal study of the relationship of maternal autonomy support to children’s adjustment and achievement in school. Journal of Personality, 73 (5), 1215-1235.

Macuka, I. (2008). Uloga dječje percepcije roditeljskoga ponašanja u objašnjenju internaliziranih i eksternaliziranih problema. Društvena istraživanja, 17 (6), 1179-1202.

Marbell, K., Grolnick, W. (2012, April). Correlates of parental control and autonomy support in an interdependent culture: A look at Ghana [14 paragraphs]. Motivation and Emotion [On-line serijska publikacija]. Dostupno na:

Marks, S. U. (2008). Self-Determination For Students with Intellectual Disabilities. Phi Delta Kappan, 90 (1), 55-58.

Marks, S. U. (2011). Special education: More about social justice, less about caring. Phi Delta Kappan, 93 (1), 80.

Matejić-Đuričić, Z. (2012). Nove konceptualizacije razvoja i vaspitanja. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 11 (2), 267-284.

Niemiec, C. P., Lynch, M. F., Vansteenkiste, M., Bernstein, J., Deci, E. L., Ryan, R. M. (2006). The antecedents and consequences of autonomous self-regulation for college: A self-determination theory perspective on socialization. Journal of Adolescence, 29 (5), 761-775.

Opsenica-Kostić, J. (2012). Adolescenti i njihovi roditelji u svetlu PART teorije. Doktorska disertacija, Niš: Univerzitet u Nišu, Filozofski Fakultet.

Opsenica-Kostić, J., Stefanović-Stanojević, T., (2010). Perceptions of Parental Behavior With Regard to Parents‟ Gender and Respondents‟ Age and Gender. Psihologija, 43 (3), 359-37.

Pašalić-Kreso, A. (2004). Koordinate obiteljskog odgoja. Sarajevo: Jež.

Rigby, K., Slee, P.T., & Martin, G. (2007). Implications of inadequate parental bonding and peer victimization of adolescent mental health. Journal of Adolescence, 30 (5), 801-812.

Rikhye, K., Tyrka, A.R., Kelly, M.M., Gagne, Jr.G.G., Mello, A.F., Mello, M.F., Price, L.H., & Carpenter, L.L. (2008). Interplay between childhood maltreatment, parental bonding, and gender effects: Impact on quality of life. Child Abuse & Neglect, 32 (1), 19-34.

Rohner, R., Khaleque, A., Cournoyer, D. E. (2009). Introduction to Parental Acceptance-Rejection Theory, methods, evidence, and implications (revised April 10, 2009), preuzeto 14.11.2012.sa http://www.cspar.uconn.edu/INTRODUCTION%20TO%20PARENTAL%20ACCEPTANCE_09.pdf

Ryan, R. M., & Deci, E. L. (2009). Promoting self-determined school engagement: Motivation, learning, and well-being. In K. R. Wentzel & A. Wigfield (Eds.), Handbook on motivation at school (pp. 171-196). New York: Routledge.

Šefer, J., Lazarević, E., Stevanović, J. (2008). Jezik udžbenika: podsticaj ili prepreka. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 40 (2), 347-368.

Sorić, I., Vulić-Prtorić, A. (2006). Percepcija roditeljskog ponašanja, školska samoefikasnost i kauzalne atribucije u kontekstu samoregulacije učenja. Društvena istraživanja, 15 (4-5),773-797.

Sremić, I., Rijavec, M. (2010). Povezanost percepcije majčinog i očevog roditeljskog ponašanja i školskog uspjeha kod učenika osnovne škole. Odgojne znanosti, 12 (2), 347-360.

Thuneberg, M. (2007). Is a Majority Enough? Psychological Well-Being and its Relation to Academic and Prosocial Motivation, Self-Regulation and Achievement at School. Academic Dissertation, Helsinki: Faculty of Behavioural Sciences at the University of Helsinki.

Todorović, D. (2008). Metodologija psiholoških istraživanja. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Wehmeyer, M. (2005). Self-Determination and Individuals with Severe Disabilities: Re-Examining Meanings and Misinterpretations. Research & Practice for Persons with Severe Disabilities, 30 (3), 113-120.