OPIJATSKA ZAVISNOST U REPUBLICI SRPSKOJ: KARAKTERISTIKE I ETIOLOGIJA
Sažetak
Opijatska zavisnost predstavlja značajan socijalni i zdravstveni problem koji se negativno odražava na zdravlje pojedinca i njegovo neposredno socijalno okruženje. Cilj rada jeste da analizira karakteristike opijatskih zavisnika kako bismo utvrdili socijalne i kontekstualne faktore koji leže u osnovi razvoja zavisnosti na našem podneblju. Sve zdravstvene ustanove i terapijske zajednice koje se staraju i pružaju pomoć zavisnicima su dužne popunjavati Obrazac liječenih zavisnika. Analizom su obuhvaćene osobe koje su se javile na liječenje u periodu od 25.11.2010. godine do 21.05.2013. godine u zdravstvene ustanove i udruženja za liječenja bolesti zavisnosti na području Republike Srpske. Najveći broj liječenih zavisnika pripada opijatskom tipu zavisnosti (N=241/91%). Prema polnoj strukturi dominiraju muški zavisnici (88,8%), dok 11,2% opijatskih zavisnika čine žene. Najveći procenat opijatskih zavisnika živi u gradskoj sredini (86,7%), srednjoškolskog su obrazovanja (73,4%), nezaposleni (69,3%) te žive sa primarnom porodicom (70,5%). Dominantan etiološki faktor za razvoj zavisnosti je uticaj društva ili partnera (29%), zatim patologija porodice kao što je raspad porodice ili alkoholizam (19,3%), dok se na trećem mjestu ističe kriva procjena samokontrole (16,8%). Kod 19,1% opijatskih zavisnika delinkventno ponašanje je prethodilo uzimanju bilo kakvih opojnih droga. Dobijeni podaci govore u prilog uticaja socijalne sredine u vidu slabe porodične kontrole te prisustva porodične patologije koja u kombinaciji sa negativnim vršnjačkim modelima ponašanja okreću mlade ka delinkventnoj subkulturi koja determiniše povlačenje u zavisnost.
Ključne riječi: zavisnost, opijati, socijalno-demografske karakteristike, etiologija
Reference
Akers, R., Jensen, G. (2005). Empirical Status of Social Learning Theory of Crime and Deviance: The Past, Present, and Future. Pristupljeno 18.5.2013. na: http://sitemason.vanderbilt.edu/files/l/l3Bguk/Empirical%20Status%20of%20Social%20Learning%20Theory%20of%20Crime%20and%20Deviance.pdf
Bahr, S., Hoffmann, J., Yang, X. (2005). Parental and Peer Influences on the Risk of Adolescent Drug Use. The Journal of Primary Prevention, 26 (6), 529-551.
Barrio, G., Bravo, M.J., Fuente, L., Pulido, J., Sanchez, E. (2011). Assistance to EMCDDA to Analyse Recent European Trends on Heroin Use by Using Existing Indirect indicator Data, Notably Tretmant Demant Data and Other Indicators: Final Tehnical Report. Pristupljeno 17.09.2013. na: http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&ved=0CDoQFjAC&url=http%3A%2F%2Fwww.emcdda.europa.eu%2Freports%2F2012%2Ftdi%2Fheroin-consumption-trends&ei=YTk4UuzpIJKthQe4yIHQDQ&usg=AFQjCNHEXjAvW5sZZSpV6BbpO7J698ed1Q&sig2=7hNL1Cp9EI_XzHI3_ll1AQ
Einstadter, W., Stuart, H. (2006). Criminological theory: an analysis of its underlying assumptions. Oxford: Rowman & Littlefield Publishers, INC.
European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction-EMCDDA (2010). Treatment and Care for Older Drug Users. Luxembourg: Publications Office of the European Union.
European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction-EMCDDA (2012). The State of Drugs Problem in Europe. Luxembourg: Publications Office of the European Union.
Gazdek., D. (2011). Informirani pristanak u liječenju ovisnosti o opijatima. Neobjavljena doktorska disertacija. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski Fakultet.
Hanson, R., G., Venturelli, P., J., Fleckenstein, A., E. (2009). Drugs and Society. Boston-Singapore: Jones and Bartlett Publishers.
Ignjatović, Đ. (2006). Kriminološko nasleđe. Beograd: Službeni glasnik.
Kenney, S., J. (2004). Deviance. The Anomie Perspective. Memorial University of Newfoundland. Pristupljeno 19.05.2013.: http://www.ucs.mun.ca/~skenney/courses/
Mikovsky, M., Skacelova, L., Čablova, L., Vesela, M., Zapletalova, J. (2012). School-based Prevention of Risk Behaviour: Proposed Structure, Scope, and Content of The Basic Preventive Programme. Addictology 3, 212-231.
Milosavljević, B. (2004). Socijalna patologija i društvo. Banja Luka: Filozofski fakultet Banja Luka.
Milosavljević, B., Dušanić, S., Drobac-Stupar, M., Turjačanin, V., Zečević, I. (2005). Problem i potrebe mladih grada Banja Luka. Banja Luka: Društvo psihologa Republike Srpske.
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije (n.d.). Supstituciona terapija zavisnika od opijata metadonom: Nacionalne smernice za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pristupljeno 17.09.2013. na: http://www.hivpodrska.org.rs/docs/publikacije/supstitutivnaTerapija.pdf
Nikolić, D. (2010). Narkomanije. Socijalna misao 3, 61-73.
Niškanović, J., Popović, T., Lakić, B. (2012). Stavovi javnosti prema osobama oboljelim od mentalnih poremećaja. Banja Luka: JZU Institut za javno zdravstvo RS. Pristupljeno 24.5.2013.: http://www.phi.rs.ba/documents/Istrazivanje_stavova_javnosti_prema_osobama_oboljelim_od_mentalnih_poremecaja_2012.pdf
Petrović, S. (2001). Droga i ljudsko ponašanje. Beograd: Partenon.
Savezni zavod za zaštitu i unapređenje zdravlja (1996). Međunarodna klasifikacija bolesti, MKB-10. Beograd: Savremena administracija.
Talimbenkova, V., Nurkhodjajeva, S. (2010). Personality disorders at opioid dependent. Medical and Health Science Journal 2, 100-103.
United Nations Office Drugs and Crime Vienna (2012). World Drug Report. New York: United Nations publication, Sales No. E.12.XI.1
Vasić, G., Mihajlović, G., Rafajlović, M. (2010). Sociodemografska obiležja opijatskih zavisnika-Istraživanje objavljeno u Metadonskom centru psihijatrijske službe Zdravstvenog centra u Valjevu. Socijalna misao 1, 93-106.
Vukadinović, D., Ćirić, Z., Ćirić, M. (2012). Psihijatrijski, pravni i socijalni aspekti tretmana zavisnika od opijata. Socijalna misao 3, 201-223.