Odnos između sposobnosti fonemske diskriminacije i artikulacije kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta

  • Marija Bjelić Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Srbija
  • Ljubica Isaković Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
  • Marija Veletić Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
  • Milena Kordić Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Ključne reči: artikulaciono-fonološke sposobnosti, kohlearna implantacija, predškolski uzrast

Sažetak


Uvod: Usvajanje maternjeg jezika ostvaruje se savladavanjem glasovnog sistema, koje počiva na razvoju fonemske diskriminacije i artikulacije. Cilj: Istraživanje je imalo za cilj da ispita odnos između fonemske diskriminacije i artikulacije u periodu intenzivnog govorno-jezičkog razvoja kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrastа. Меtode: Istraživanjem je obuhvaćeno 20 dece sa kohlearnim implantom uzrasta između 36 i 77 meseci. Razvijenost fonemske diskriminacije i artikulacije ispitana je Testom za ispitivanje razlikovanja fonemа i Globalnim artikulacionim testom. Rezultati istraživanja pokazuju da deca koja uspešnije razlikuju foneme imaju statistički značajno bolje rezultate na Globalnom artikulacionom testu, kao i da postoji međusobna povezanost između fonemske diskriminacije i artikulacije ispitanika. Rezultati takođe ukazuju na bolja postignuća u nivou razvijenosti fonemske diskriminacije i artikulacije u grupi dece čije je učešće u auditivnom treningu svakodnevno, u odnosu na decu koja su u auditivni trening uključena dva puta nedeljno. Faktori hronološki, slušni uzrast i dužina auditivnog treninga nisu bili statistički značajno povezani sa artikulaciono-fonološkim sposobnostima ispitanika. Zaključak: Analizom rezultata istraživanja zaključuje se da su sposobnost fonemske diskriminacije i artikulacije kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta međusobno povezane. Faktori hronološki, slušni uzrast i dužina auditivnog treninga nisu utvrđeni kao indikatori koji se dovode u vezu sa artikulaciono fonološkim sposobnostima ispitanika. Učestalost auditivnog treninga utvrđena je kao jedini faktor koji je povezan sa sposobnostima fonemske diskriminacije i artikulacije predškolaca sa kohlearnim implantom.

 

 

Reference

August, F. L., & Frick. V. J. (1964). Auditory Discrimination Ability and Consistency of Articulation of /r/, Journal of Speecf an Hearing Disorders, 29 (1), 76-85. https://doi.org/10.1044/jshd.2901.76
Ching Y. C. T., Zhang W. V., Ibrahim, R., Bardy, F., Rance, G., Bram, V. D., Sharma, M., Chisari, D., & Dillon, H. (2023). Acoustic change complex for assessing speech discrimination in normal-hearing and hearing-impaired infants, Clinical Neurophysiology, 149, 121-132. https://doi.org/10.1016/j.clinph.2023.02.172
Couvee, S., Wauters, L., Verhoeven, L., Knoors, H., & Segers, E. (2022). Predicting Early Literacy: Auditory and Visual Speech Decoding in Deaf and Hard-of-Hearing Children, The Journal of Deaf Studies and Deaf Education, 27(4), 311–323, https://doi.org/10.1093/deafed/enac019
Ćordić, A., ur. (1999). Defektološki leksikon. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Dimić, N. (2002). Metodika artikulacije. Defektološki fakultet, Beograd.
Dimić, N. (2003). Govorno-jezički deficiti kod gluve i nagluve dece: ogledi o jeziku gluvih i nagluvih. Društvo defektologa Srbije i Crne Gore, Beograd.
Dobrota, N. (2017). Artikulaciono-fonološki poremećaji. Beograd, Zavod za psihofizičke poremećaje i govornu patologiju „Cvetko Brajović”.
Đoković, S., i Ostojić, S. (2010). Uticaj oštećenja sluha na formiranje fonemskog sluha. Beogradska defektološka škola, 1-14.
Đurić-Zdravković, A., Ranković, S., Japundža-Milisavljević, M., i Gagić, S. (2017). Artikulacija glasova kod učenika s cerebralnom paralizom i intelektualnom ometenošću, Specijalna edukacija i rehabilitacija, 16(2), 131-147. https://doi.org/10.5937/specedreh16-13247
Galeković, M. (2023). Razumijevanje gramatičkih struktura i mjere fonološke obrade kod predškolske djece, Govor, 40(1), 55-82. https://doi.org/10.22210/govor.2023.40.03
Golubović, S., Đorđievski, I., i Ječmenica, N. (2019). Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta. Exceptional Children: Education and Treatment, 1(1), 9-21.
Hearnshaw, S., Baker, E., & Munro, N. (2018). The speech perception skills of children with and without speech sound disorder. Journal of Communication Disorders, 71, 61–71. https://doi.org/10.1016/j.jcomdis.2017.12.004
Kašić, Z. (2003). Percepcija distinktivnih obeležja u izolovanim jednosložnim rečima kod dece mlađeg školskog uzrasta. Istraživanja u defektologiji, (3), 217-240.
Kolarić, D. i Liker, M. (2023). Lingvalna koartikulacija u zvučnim i bezvučnim postalveolarnim frikativima kod hrvatskih govornika s umjetnom pužnicom, Govor, 40(1), 27-53. https://doi.org/10.22210/govor.2023.40.02
Kostić, Đ. (1980). Govor i slušno oštećeno dete. Kulturni centar, privredna knjiga, Gornji Milanovac.
Kostić, Đ., Vladisavljević, S., i Popović, M. (1983). Testovi za ispitivanje govora i jezika. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Lapko, L. L., & Bankson, W. N. (1975). Relationship between Auditory Discrimination, Articulation Stimulability and Consistency of Misarticulation, Perceptual and Motor Skills, (40), 171-177. https://doi.org/10.2466/pms.1975.40.1.171
Lurija, A. (1983). Neurolingvistika. Nolit, Beograd.
Marn, B. (1994). Fonematski sluh - subkortikala funkcija? Govor, 11(2), 43-50.
Mihajlović, B., Cvjetićanin, B., Veselinović, M., Škrbić, R., i Mitrović, M. S. (2015). Articulation of speech sounds of serbian language in children aged six to eight. Medicinski pregled, 63(7-8), 24-244. https://doi.org/10.2298/MPNS1508240M
Milankov, V., Andjić, I., Vrućinić, J., Simić, Lj., i Stelkić, M. (2021). Relationship between auditory discrimination of Serbian language phonemes and dysgraphia in different forms of written expression, Biomedicinska istraživanja, 12(1), 39-48. https://doi.org/10.5937/bii2101039m
Miletić, B. (1952). Osnovi fonetike srpskog jezika. Znanje, Beograd.
Morgan, A., El-Geidy, S., Amer, A., Abd El-Tawwab, M., & Ismail, E. (2023). Word Recognition in Relation to Phoniatric Evaluation in Aided Hearing-Impaired Children. Egyptian Journal of Ear, Nose, Throat and Allied Sciences, 24(24), 1-6. https://doi.org/10.21608/EJENTAS.2023.188115.1602
Narančić, V. (2001). Analiza artikulacije i fonemskog sluha dece oštećenog sluha, Beogradska defektološka škola, 2(3), 1-8.
Ostojić, S. (2004). Auditivni trening i razvoj govora nagluve dece. Defektološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Centar za izdavačku delatnost CIDD, Beograd.
Punišić, S. (2012). Artikulaciono-akustički i auditivni aspekt odstupanja glasova u patološkom izgovoru. Beograd: Univerzitet u Beogradu Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Schönhuber, M., Czeke, N., Gampe, A., & Grijzenhout, J. (2019). Infant perception of VOT and closure duration contrasts, Journal of Phonetics, 77, 1-21. https://doi.org/10.1016/j.wocn.2019.100916.
Sfakianaki, A., Nicolaidis, K., Okalidou, A., & Vlahavas, G. (2018). Coarticulatory dynamics in Greek disyllables produced by young adults with and without hearing loss. Clinical linguistics & phonetics, 32(12), 1162–1184. https://doi.org/10.1080/02699206.2018.1510987
Simić-Jovanović, N., Duranovič, M., i Babac, S. (2018). Sluh. Foča: Univerzitet u Istočnom Sarajevu Medicinski fakultet Foča.
Stitt, L. C., & Huntington, A. D. (1969). Some relationships among articulation, auditory abilities and certain other variables. Journal of Speech and Hearing Research, (12), 576-593. https://doi.org/10.1044/jshr.1203.576
Stropahl, M., Besser, J., & Launer, S. (2020). Auditory Training Supports Auditory Rehabilitation: A State-of-the-Art Review, Ear and Hearing 41(4), 697-704, https://doi.org/10.1097/AUD.0000000000000806
Subotić, Lj. (2005). Ortoepska i ortografska norma standardnog srpskog jezika.Novi Sad, Filozofski fakultet, Odsek za medijske studije, Beograd.
Subotić, LJ., Sredojević D., i Bjelaković, I. (2012). Fonetika i fonologija: Ortoepska i ortografska norma standardnog srpskog jezika. Filozofski fakultet, Novi Sad.
Vasić, S. (1971). Razvitak artikulacije kod dece na uzrastu od tri do devet godina. Naučna knjiga, Beograd.
Vladisavljević, S. (1997). Govor i jezik - jezik i govor. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
Vuković, I., i Vuković, M. (2009). Artikulaciono-fonološki deficiti kod dece sa razvojnom disfazijom. Beogradska defektološka škola, (2), 49-56.
Vuković, Z. B., i Ćalasan, V. S. (2022). Distinktivna obilježja deficita artikulaciono-fonoloških i leksičko-semantičkih sposobnosti dece sa razvojnim jezičkim poremećajem. Baština, (58), 509-522. https://doi.org/10.5937/bastina32-40132
Vuletić, D. (1987). Govorni poremećaji: izgovor. Školska knjiga Zagreb.
Wong L. L. N., Zhu, S., Chen, Y., Li, X., & Chan W. M. C. (2023) Discrimination of consonants in quiet and in noise in Mandarin-speaking children with normal hearing, PLOS ONE, 18(3), 1-16. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0283198
Wu, Y.J., Hou, X., Peng, C., Oppenheim, M. G., Thierry G., & Zhang, D. (2022). Rapid learning of a phonemic discrimination in the first hours of life. Nature Human Behaviour 6, 1169–1179. https://doi.org/10.1038/s41562-022-01355-1
Yantis, A. P., Millin, P. J., & Shapiro, I. (1966). Speech discrimination in sensori-neural hearing loss:two experiments on the role of intensity, Journal of Speech and Hearing Research, (9), 178-193. https://doi.org/10.1044/jshr.0902.178
Zeqiri, B., & Miloseva, L. (2023). Rehabilitation impact on the articulation of children with cochlear implant, Medicus, 28(2), 216-224.
Objavljeno
2024/11/26
Rubrika
Originalni naučni članak