PROVERA DISKRIMINATIVNOSTI I POUZDANOSTI FAUX PAS TESTA

  • Ksenija Stanimirov Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, tiflološki smer
  • Bojana Đurić Univerzitet u Ljubljani, Filozofski fakultet
  • Mirjana Đorđević Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju

Sažetak


Teorija uma omogućava da sebe i osobe oko nas shvatamo kao bića koja poseduju mentalni svet, svet želja, potreba, misli, namera i verovanja. Teorija uma je oblik intersubjektivnosti zasnovan na simboličkom mišljenju i govoru.

S obzirom na to da se razvoj teorije uma ne završava u šestoj godini, kreiran je poseban test kojim bi se ta sposobnost procenjivala na starijem uzrastu. Jedan takav test jeste prepoznavanje faux pas priča. Faux pas je napredniji zadatak teorije uma i meri sposobnost uvida u složenija mentalna stanja prisutna u nenamernim uvredama.

Cilj rada je provera pouzdanosti i diskriminativnosti faux pas testa.

Istraživanje je pokazalo da pitanja imaju dobre diskriminativne moći, ali i da treba raditi na kulturološkom usklađivanju.

Ključne reči: faux pas, diskriminativnost, pouzdanost

 

Reference

Banerjee, R., Watling, D., & Caputi, M. (2011). Peer relations and the understanding of faux pas: longitudinal evidence for bidirectional associations. Child Development, 82(6), 1887-1905.

Banerjee, R., & Watling, D. (2005). Children’s understanding of faux pas: associations with peer relations. Hellenic Journal of Psychology: special issue on theory of mind, 2, 27-45.

Baron-Cohen, S. (2001). Theory of mind in normal development and autism. Prisme, 34, 174-183.

Baron-Cohen, S., O’Riordan, M., Stone, V., Jones, R., & Plaisted, K. (1999). A new test of social sensitivity: Detection of faux pas in normal children and children with Asperger syndrome. Journal of Autism and Developmental Disorders, 29(5), 407-418.

Baron-Cohen, S., Leslie, A. M., & Frith, U. (1985). Does the autistic child have a theory of mind? Cognition, 21, 37-46.

Brojčin, B. (2008). Teorija uma. U N. Glumbić (Ur.), Teorija uma dece sa posebnim potrebama. (str. 9-28). Beograd: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Izdavački centar.

Jablan, B., Hanak, N., & Stanimirov, K. (2007). Procena teorije uma kod dece sa oštećenjem vida. Beogradska defektološka škola, 1, 115-124.

Laranjo, J., Beriner, A., Meins, E., & Carlson, S. (2010). Early manifestations of children’s theory of mind: The roles of maternal mind-mindedness and infant security of attachment. Infancy, 15(3), 300-323.

Lee, T.M.C., Ip, A.K.Y., Wang, K., Xi, C., Hu, P., Mak, H.K.F., ... & Chan, C.C.H. (2010). Faux pas deficits in people with medial frontal lesions as related to impaired understanding of a speaker’s mental state. Neuropsychologia, 48(6), 1670-1676. pmid:20156464

Sprung, M. (2010). Clinically relevant measures of children’s theory of mind and knowledge about thinking: Non-standard and advanced measures. Child and Adolescent Mental Health, 15(4), 204-216.

Zalla, T., Sav, A.M., Stopin, A., Ahade, S., & Leboyer, M. (2009). Faux pas detection and intentional action in Asperger syndrome. A replication on a French sample. Journal of Autism and Developmental Disorders, 39(2), 373-82. pmid:18726150. doi:10.1007/s10803-008-0634-y

Яблан, Б., Ханак, Н., & Глумбик, Н. (2011). Особенности понимания проблемных ситуаций детьми с нарушениями зрения. Вопросы психологии, 57(2), 36-45. ISSN 0042-8841.

Objavljeno
2016/02/25
Rubrika
Originalni naučni članak