BAZIČNE I BIHEVIORISTIČKE KARAKTERISTIKE TURISTA – SLUČAJ CRNOGORSKOG PRIMORJA
Sažetak
Cilj ovog rada je da pruži pregled karakteristika turista koji posjećuju Crnogorsko primorje. Kako bi se ostvario navedeni cilj, radom se apostrofiraju dvije kategorije kroz koje se mogu sagledati karakteristike turista. Prva kategorija se odnosi na bazične karakteristike turista, dok se druga odnosi na biheviorističke karakteristike. Istraživanje je sprovedeno na kvota uzorku od 703 respondenta koji su turistički posjetili šest destinacija Crnogorskog primorja tokom avgusta 2012. godine. Dobijenim rezultatima rada se uočavaju brojne implikacije po predmetnu destinaciju od kojih se najupečatljivije odnose na sledeće: (1) 36,13% respondenata poznaje Crnogorsko primorje kao turističku destinaciju toliko dobro da nisu imali nikakvu potrebu da se informišu o destinaciji prije putovanja; (2) 82,93% respondenata nisu prvi put u predmetnoj turističkoj destinaciji; (3) 36,84% respondenata je donijelo odluku da turistički posjeti Crnogorsko primorje više od tri mjeseca prije polaska na put; (4) 59,89% respondenata ističe da će njihovi izdaci koji se odnose na destinacijski boravak biti veći od onih koje su planirali prije polaska na putovanje.
Ključne riječi: Bazične karakteristike, Biheviorističke karakteristike, Kvota uzorkovanje, Crnogorsko primorje
Reference
Aker, D.A., Kumar, V.A. Dej, DŽ.S. (2008), Marketinško istraživaje, Ekonomski fakultet, Beograd.
Babbie, E.R. (2010). The practice of social research. Belmont, CA: Wadsworth Cengage.
Biederman, P.S., Lai, J., Laitamaki, J.M., Messerli, H.R., Nyheim, P.D. & Plog, S.C. (2008). Travel and tourism: an industry primer. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.
Bhatia, A.K. (2006). The business of tourism: concepts and strategies. New Delhi, IN: Sterling Publishers Private Limited.
Black, K. (2012). Business statistics: for contemporary decision making. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons.
Craig, C.S. & Douglas, S.P. (2005). International marketing research. Chichester, UK: John Wiley & Sons.
Hanić, H. (2004). Istraživanje tržišta i marketing informacioni sistem. Beograd, RS: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Holloway, J.C., Humphreys, C. & Davidson, R. (2009). The business of tourism. Harlow, UK: FT Prentice Hall.
Kolar, T. & Kolar, I. (2008). What respondents really expect from researchers. Evaluation Review, 32(4), 363-391.
Malhotra, N.K. & Birks, D.F. (2007). Marketing research: an applied approach. Harlow, UK: FT Prentice Hall.
McDaniel, C. & Gates, R. (2010). Marketing research with SPSS. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons.
Mihailović, B. (2005). Marketing u turizmu: principi za menadžment. Cetinje, MNE: Obod.
Pearce, D. (1989). Tourist development. Harlow, UK: Longman Scientific & Technical.
Prašnikar, J., Rajkovič, T. & Žabkar, V. (2010). Summer tourist perceptions of service quality. Annals of Tourism Research, 37(4), 1181-1185.
Reece, W.S. (2010). The economics of tourism. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.
Wall, G. & Mathieson, A. (2006). Tourism: change, impacts and opportunities. Harlow, UK: Pearson Education.
Wrenn, B., Stevens, R.E. & Loudon, D.L. (2007). Marketing research: text and cases. Binghamton, NY: Best Business Books.
Zavod za statistiku Crne Gore (2011). Statistički godišnjak 2011. Podgorica, MNE: Autor.
Žabkar, V., Brenčič, M.M. & Dmitrović, T. (2010). Modelling perceived quality, visitor satisfaction and behavioural intentions at the destination level. Tourism Management, 31(4), 537-546.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).