Culture of leisure time
Abstract
Summary
A man as a social being constantly has to change through the adoption and creation of new achievements of modern civilization. To make it even possible, one must organize your time so that it is a function of its permanent development.
The author's analysis of the relevant literature found that the role of the individual in the leisure time in today's society largely reduced to the role of consumers. It was found that the eminent experts agree with the fact that the need for personal development and achievement through creative expression which iclude active participation in family social, sports and other activities, there is less opportunity for the expression and development. The mass consumer culture loudly promotes consumption of trash and kitsch, which is reflected in the dominance of object value orientation and the true cultural values are becoming lower place. Leisure time as one of the key factors to the development of young people must be a function of personal training to critically evaluate cultural values, but also for their own consumption, participation and creativity in the cultural sphere.
References
Benedict, R. (2005). Patterns of culture; with a foreword by Louise Lamphere and a preface by Margaret Mead [Electronic version]. Boston: Mariner Book. (Orginal work published 1934)
Božilović, N. (2010). Kontekst kulture - kritika primitivnog uma. Filozofija i društvo, br. 21(2), str. 71-95.
Božović, R. (1975). Iskušenje slobodnog vremena. Novi Beograd: Predsedništvo Konferencije Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.
Božović, R. (1991). Kultura potreba. Beograd: Naučna knjiga.
Branković, D. (2009). Kultura i slobodno vreme. U zborniku Naučna i duhovna utemeljenost društvenih reformi (str. 497-508). Banja Luka: Filozofski fakultet.
Grandić, R. i Letić, M. (2009). Životni stilovi slobodnog vremena mladih u Srbiji. Pedagoška stvarnost, br. 55(5-6), str. 468-478. Preuzeto 21.2.2013, sa sajta http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0553-4569/2009/0553-45690906468G.pdf
Krivokapić, N. (2008). Slobodno vreme i masovna potrošačka kultura [Elektronska verzija]. Sociološka luča, br. 2(1), str. 62-79.
Markuze, H. (1989). Čovjek jedne dimenzije. Sarajevo: Svjetlost.
Martinić, T. (1977). Slobodno vrijeme i suvremeno društvo, Zagreb: Informator.
Mikanović, B. (2010). Pedagoški aspekti slobodnog vremena. Radovi, br. 13, str. 163-177.
Moreno, E. (1979). Duh vremena. Beograd: Kultura.
Petrović, J., i Zotović, M. (2010). Isti ili drugačiji - slobodno vreme mladih u Vojvodini i u svetu. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, br. (130), str. 73-88. Preuzeto 18.2.2013, sa sajta http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0352-5732/2010/0352-57321030073P.pdf
Polić, R. (2003). Odgoj i dokolica [Elektronska verzija]. Metodički ogledi, br. 2 (18), str. 25-37.
Poštrak, M. (2007). Kvalitet života u slobodno vreme - doprinos sprečavanju prestupničkog ponašanja mladih. Socijalna misao, br. 14(4), str. 119-138. Preuzeto 20.2.2013, sa sajta http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-401X/2007/0354-401X0704119P.pdf
Stepanović, I., Videnović, M. i Plut, D. (2009). Obrasci ponašanja mladih tokom slobodnog vremena [Elektronska verzija]. Sociologija, br. 51(3), str. 247-261.
Todorović, A. (1978). Metodologija istraživanja slobodnog vremena. Beograd: Savremena administracija.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).