ZADOVOLJSTVO GOSTIJU NA GASTROENOLOŠKU PONUDU U BEOGRADU

  • Ivana Janković Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno matematički fakulte, Departman za geografiju turizam i hotelijerstvo.
  • Miloš Ćirić Msc
Ključne reči: gastronomija, gastroenologija, hrana, vino, gastroenološka ponuda, zadovoljstvo korisnika

Sažetak


Turizam je jedna od oblasti, koja je u poslednjih nekoliko godina počela u velikoj meri da se razvija, a jedan od glavnih razloga za to predstavlja intenzivan razvoj gastronomije. Bez obzira na to o kom se području govori, razvoj gastronomije i kvalitetna ponuda hrane i pića jedno je od sredstava, kojim se osigurava kvalitet gosta u jednom ugostiteljskom objektu. Posebnu pažnju u gastronomskoj oblasti predstavlja gastroenološka ponuda, odnosno ponuda hrane i vina, koja zahteva posebno vođenje racuna o hrani koja se nalazi na tanjiru i vinu, koje se sa njom poslužuje. U ovom radu biće prikazani rezultati dobijeni nakon sprovedenog istraživanja u nekoliko beogradskih ugostiteljskih objekata sa ciljem da se ispita zadovoljstvo korisnika njihovom gastroenološkom ponudom. Tokom proteklih godina literatura je obogaćena brojnim studijama, koje govore o faktorima, koji utiču na nivo zadovoljstva gastroenoloskim ponudama, a na listi najvažnijih faktora nalaze se pol, starosna dob, obrazovanje, zanimanje, porodični status. Detaljnijim analiziranjem dobijenih rezultata, došlo se do zaključka da su gosti beogradskih ugostiteljskih objekata u velikoj meri zadovoljni gasteoenološkom ponudom, ali mali procenat ispitanika, koji navedenom ponudom nije zadovoljan, dovodi i do povećanja potrebe za poboljšanjem ugostiteljskih usluga, iz kojih se ne sme izostaviti ni gastroenološka ponuda. 

Biografija autora

Ivana Janković, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno matematički fakulte, Departman za geografiju turizam i hotelijerstvo.
Master menadžer u gastronomiji, student doktorskih studija.

Reference

1. Adams, J., Goffe, L., Brown, T., A Lake, A., Summerbell, C., White, M., Wrieden, W., Adamson, A. (2015) Frequency and socio-demographic correlates of eating meals out and take-away meals at home: cross-sectional analysis of the UK national diet and nutrition survey, waves 1-4 (2008-12). International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity, 12(51). Dostupno na: https://doi.org/10.1186/s12966-015-0210-8 [8.4.2020.].
2. Bakan, R., Salopek, D. (2015) Moderni trendovi u prehrani i njihov utjecaj na ugostiteljsku kuhinju. Praktični menadžment, vol. VI, br. 1, str. 105-110.
3. Beckett, F. Lingwood, W. (2005) Cooking with wine. English: Ryland Peters & Small.
4. Cohen, E., Avieli, N. (2004) Food in tourism: Attraction and impediment. Annals of tourism research, 31(4). Pp. 755-778.
5. Dodd, T., Bigotte, V. (1997). Peceptual Differences Among Visitors Groups to wineries. Journal of Travel Research, 35(3), pp. 46-51.
6. Gagić, S., Tešanović, D., Kalenjuk, B. (2014) Unapređenje restoraterskog poslovanja primenom inovacionih strategija. Turističko poslovanje, br. 14, str. 91-99.
7. Gonzalez, A., Curtis, C., Washburn, I., Shirsat, A. (2019) Factors in tourists food decision processes: a US-based case study. Journal of Tourism Analysis, vol. 27, no. 1, pp. 2-19.
8. Hjalager, A.M., Richards, G. (2002) Tourism and Gastronomy. London: Routledge.
9. Ignatov, E., Smith, S. (2006) Segmenting Canadian culinary tourists. Current Issues in Tourism, 9 (3), p. 235.
10. Kalenjuk, B. (2013) Vojvodina kao destinacija gastronomskog turizma. Doktorska disertacija. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu.
11. Kalenjuk, B., Tešanović, D., Škrinjar, M., Đeri, L. (2012) The importance of authentic food in the development of the culinary tourism in Vojvodina. In: 1st Belgrade International Tourism Conference 2012: Contemporary Tourism - Wishes and Opportunities, March 22-24, 2012. Belgrade: College of tourism, pp. 293-300.
12. Khan, M. A., Hackler, L. R. (1981) Evaluation of food selection patterns and preferences. Critical Reviews In Food Science & Nutrition, 15 (2), pp. 129-153.
13. Meler, M., Cerović, Z. (2003) Food marketing in the function of tourist product development. British Food Journal, 105(3), pp. 175-92.
14. Mills, S., Adams, J., Wrieden, W., White, M., Brown, H. (2018) Sociodemographic characteristics and frequency of consuming home cooked meals and meals from out of home sources: cross-sectional analysis of a population-based cohort study. Public Health Nutrition, 21(12), pp. 2255-2266.
15. Nield, K., Kozak, M., LeGrys, G. (2000) The role of food service in tourist satisfaction. International Journal of Hospitality Management, 19(4), pp. 375-384.
16. Ninković, D. (2007). Slaganje hrane i vina. Beograd: Special Press.
17. Pivac, T. (2012) Vinski turizam Vojvodine. Mongografija. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu.
18. Quan, S., Wang, N. (2004) Towards a structural model of the tourist experience: an illustration from food experiences in tourism. Tourism Management, 25(3), pp. 297-305.
19. Rabotić, B. (2013) Gastronomija kao turistička atrakacija. Hotelska kuća – međunarodni zbornik naučnih i strunih radova (31.10-1.1.2013. Zlatibor), str. 473-483. Dostupno na: https://www.academia.edu/8047844/Gastronomija_kao_turisti%C4%8Dka_atrakcija [08.04.2020.].
20. Savić, S., Čekrlija, S., Mitrović, V. (2019) Vino i hrana. Podgorica: Zavod za uxbenike i nastavna sredstva.
21. Tassiopoulos, D. Nuntsu, N., Haydam, N. (2004) Wine tourists in South Africa: A demographic and psychographic study. Journal of Wine Research, 15 (1), pp. 51-63.
22. Tešanović, D. (2011) Gastronomska obrada mesa. Beograd: Visoka hotelijerska škola strukovnih studija.
23. Tešanović, D. (2016) Osnove gastronomije za menadžere. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu.
24. Vukić, M., Portić, M. (2007) Gastronomska ponuda u ruralnom turizmu. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu.
Objavljeno
2021/03/01
Rubrika
Članci