RESURSNA BAZA KAO OSNOVA RAZVOJA ODRŽIVOG TURIZMA PARKA PRIRODE „PALIĆ”
Sažetak
Park prirode „Palić” poseduje značajne potencijale u smislu resursne baze održivog turizma. Ova resursna baza formira prirodne i društvene motive, koji uz pravilan turistički razvoj mogu doprineti sveukupnoj održivosti. Upravo je resursna baza predmet istraživanja u radu, koja u ovom zaštićenom području može doprineti razvoju održivog turizma. Kako turistički faktori mogu biti komplementarnog karaktera, stvara se uslov za formiranje jedinstvenog turističkog proizvoda. Pravilnom implementacijom ovih faktora u turističku ponudu, promocijom ove destinacije sa prirodnim i društvenim potencijalima, mogu se unaprediti sistemi zaštite, ojačati socio-kulturne vrednosti i ostvariti značajni ekonomski prihodi. Veliki deo prihoda, može se refinansirati u zaštitu i u unapređenje prirodnih i društvenih vrednosti ovog zaštićenog područja. Ovo ujedno čini jedan kružni sistem održivog turističkog razvoja, u kojem se kao važni izdvajaju ekološki, ekonomski, socio-kulturni i institucionalni principi održivosti. U radu je korišćena kvalitativna metodologija. Kvalitativna metodologija je uključila analizu različitih rezultata istraživanja, kao i terensko ispitivanje resursa za razvoj održivog turizma. Rezultati istraživanja mogu pomoći u izradi planskih dokumenata razvoja turizma u ovom i u drugim zaštićenim područjima.
Reference
Anđelković, A., Đeković, V., & Milošević, N. (2014). Quality control of water and sludge in Palić Lake. Šumarstvo, 1-2, 113-129.
Borges de Lima, I., & Green, R.J. (2017). Wildlife Tourism, Environmental Learning and Ethical Encounters, Ecological and Conservation Aspects. Cham: Springer International Publishing.
Buckley, R. (2009). Ecotourism: Principles and Practices. Wallingford, UK: CABI.
Butzmann, E., & Job, H. (2017). Developing a typology of sustainable protected area tourism products. Journal of Sustainable Tourism, 25(12), 1736-1755.
Chávez-Cortés, M., & Maya, J.A.A. (2010). Identifying and structuring values to guide the choice of sustainability indicators for tourism development. Sustainability, 2(9), 3074-3099.
Cottrell, S.P., Vaske, J.J., & Roemer, J.M. (2013). Resident satisfaction with sustainable tourism: The case of Frankenwald Nature Park, Germany. Tourism Management Perspective, 8, 42–48. https://doi.org/10.1016/j.tmp.2013.05.005
Denda, S. (2014). Sustainable development of “Palić” Nature Park – wish or reality. Reciklaža i održivi razvoj, 7, 35-43.
Eagles, P.F.J. (2014). Research priorities in park tourism. Journal of Sustainable Tourism, 22(4), 528-549. doi:10.1080/09669582.2013.785554
Gong, J., Shapovalova, A., Lan, W., & Knight, D.W. (2023). Resident support in China’s new national parks: An extension of the Prism of Sustainability. Current Issues in Tourism, 26(11), 1731–1747. https://doi.org/10.1080/13683500.2021.1890699
Hall, C.M., Gössling, S., & Scott D. (2015). The Routledge Handbook of Tourism and Sustainability. London and New York: Taylor & Francis Group.
Higham, J., & Miller, G. (2018). Transforming societies and transforming tourism: sustainable tourism in times of change. Journal of Sustainable Tourism, 26(1), 1-8.
Holden, A. (2016). Environment and Tourism. London & New York: Routledge.
Job, H., Becken, S., & Lane, B. (2017). Protected areas in a neoliberal world and the role of tourism in supporting conservation and sustainable development: an assessment of strategic planning, zoning, impact monitoring, and tourism management at natural World Heritage Sites. Journal of Sustainable Tourism, 25(12), 1697-1718. doi:10.1080/09669582.2017.1377432
Jones, P., Hillier, D., & Comfort, D. (2014). Sustainability in the global hotel industry. International Journal of Contemporary Hospitality Management, 26(1), 5-17.
Khan, I.U., Khan, S.U., & Khan, S. (2022). Residents’ satisfaction with sustainable tourism: the moderating role of environmental a wareness. Tourism Critiques: Practice and Theory, 3(1), 72-87.
Lazić, L., Pavić, D., Stojanović, V., Tomić, P., Romelić, J., Pivac, T., Košić, K., Besermenji, S., & Kicošev, S. (2008). Zaštićena prirodna dobra i ekoturizam Vojvodine. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo.
Lee, T.H., & Hsieh, H.P. (2016). Indicators of sustainable tourism: A case study from a Taiwan’s wetland. Ecological Indicators, 67, 779-787.
McCool, S.F., Moisey, R.N., & Nickerson, N.P. (2001). What should tourism sustain? The disconnect with industry perceptions of useful indicators. Journal of Travel Research, 40, 124-131.
Nikolić, S. (2006). Turizam u zaštićenim prirodnim dobrima Srbije. Beograd: Zavod za zaštitu prirode Srbije.
Park prirode „Palić“, predlog za stavljanje pod zaštitu kao zaštićenog područja III kategorije, (2021). Novi Sad: Republika Srbija, Autonomna Pokrajina Vojvodina, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.
Petričević, J., Gujaničić, V., Radić, D., Lalević, B., Božić, M., Rudić. Z., & Raičević, V. (2012). The possibility of using macrophytes in Lake Palić sediment remediation. Archives of Bilogical Sciences, 64(4), 1481-1486. http://doi.org/10.2298/ABS1204481P
Queiroz, R.E., Guerreiro, J., & Ventura, M.A. (2014). Demand of the tourists visiting protected areas in small Oceanic islands: the Azores case study (Portugal). Environment, Development and Sustainability, 16(5), 1119–1135.
Raičević, V., Božić, M., Rudić. Ž., Lalević, B., & Kiković, D. (2011). The evolution of the eutrophication of the Palić Lake (Serbia). African Journal of Biotechnology, 10(10), 1736-1744.
Sanchez, M.L., Cabrera, A.T., & Gomez del Pulgar, M.L. (2020). The potential role of cultural ecosystem services in heritage research through a set of indicators. Ecological Indicators, 117, 106670.
Scholtz, М., Kruger, М., & Saayman, М. (2015). Determinants of visitor length of stay at three coastal national parks in South Africa. Journal of Ecotourism, 14(1), 21-47.
Stojanović, T., Trišić, I., Brđanin, E., Štetić, S., Nechita F., & Candrea, A.N. (2024). Natural and sociocultural values of a tourism destination in the function of sustainable tourism development - an example of a protected area. Sustainability, 16(2), 759. http://dx.doi.org/10.3390/su16020759
Stojanović. V. (2023). Turizam i održivi razvoj. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo.
Torres-Delgadoa, A., & Saarinen, J. (2014). Using indicators to assess sustainable tourism development: a review. Tourism Geographies, 16(1), 31-47.
Trišić, I. (2019). Značaj vlažnih staništa za održivi turizam Autonomne Pokrajine Vojvodine. Turističko poslovanje, 23, 29-41.
Trišić, I., Štetić, S., Privitera, D., & Nedelcu, A. (2020). Wine routes in Vojvodina Province (Northern Serbia): A tool for sustainable tourism development. Sustainability, 12(1), 82. https://doi.org/10.3390/su12010082
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, 88/2010 i 91/2010).