PROCENA UTICAJA STAVOVA ŽENA O BENEFITU SKRININGA I MOTIVACIONIH FAKTORA NA NJIHOVO UČEŠĆE U PAPANIKOLAU SKRINING TESTU

  • Vesna Jovanović Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstvena škola, Beograd, Srbija
  • Vesna Pažun Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstvena škola, Beograd, Srbija
  • Vesna Maksimović Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstvena škola, Beograd, Srbija
  • Vesna Vuković Akademija strukovnih studija Beograd, Odsek Visoka zdravstvena škola, Beograd, Srbija
Ključne reči: karcinom grlića materice, Papanikolau test, skrining test, stavovi, motivacija

Sažetak


Uvod/Cilj: U Srbiji karcinom grlića materice (KGM) je drugi vodeći uzrok obolevanja, odmah posle karcinoma dojke. U cilju ranog otkrivanja KGM koristi se Papanikolau test (Papa test). Motivacioni faktori i stavovi žena o benefitu Papanikolau skrining testa mogu uticati na stopu participacije u njemu. Cilj istraživanja je bio da se ispita da li postoji veza između stavova žena o benefitu skrininga i motivacionih faktora sa njihovim učešćem u Papanikolau skrining testuKGM.

Metode: Ovom studijom preseka bilo je obuhvaćeno300 žena uzrasta od 21 do 69 godina, koje su došle na ginekološki pregled u Ginekološko-akušersku kliniku „Narodni front“u Beogradu, u periodu od juna do decembra 2015. godine. Od svih ispitanica prikupljeni su podaci o njihovim demografskim karakteristikam, razlogu dolaska na kliniku, koliko su se često podvrgavale skriningu (Papanikolau testu), kao i podaci o njihovim stavovima o benefitu skrininga imotivaciji za podvrgavanje Papanikolau skrining testu korišćenjem jednog dela upitnika pod nazivom CPC-28 upitnik (na španskom, Creencias, Papanicolaou, Cancer - 28).

Rezultati: Od 300 žena koje su učestvovale u istraživanju, 37,3% žena je redovno participiralo u Papanikolau testu, 43,7% neredovno, a 19,0% nikada. Žene koje su redovno participirale u skriningu su značajno više verovale da je važno da se redovno radi Papa test da bi znale da su zdrave (F=13,59; p˂0,001) i da je Papa test najbolji način da se utvrdi rani stadijum KGM (F=12,29; p˂0,001) u odnosu na žene koje su neredovno i koje nikada nisu participirale u skriningu. Žene koje su neredovno ili nikada nisu učestvovale u skrining programu značajno bi više bile motivisane na skrining ukoliko bi neko u njihovoj porodici ili okolini oboleo od KGM (F=5,11; p=0,007), a žene koje su redovno učestvovale u skriningu značajno bi više bile motivisane preporukom od strane ginekologa (F=5,58; p=0,004) i željom da brinu o svom zdravlju (F=6,93; p=0,001). Visok stepen motivacije je značajano bio povezan sa donošenjem odluke žena da redovno participiraju u skriningu (χ2=13,05; p=0,001) u odnosu na žene koje su neredovno ili koje nikada nisu učestvovale u skriningu.

Zaključak:U okviru ovog istraživanjauočeno je da se tek svaka treća ispitanica redovno podvrgavala Papanikolau skrining testu, što je daleko niže od postavljenih nacionalnih ciljeva da najmanje 75% ciljne populacije žena uzrasta od 25 do 64 godina treba da bude obuhvaćeno organizovanim skriningom. Neophodno je podizanje svesti žena o značaju Papanikolau skrininga za rano otkrivanje KGM, kao i o svim drugim preventivnim merama, a posebno o značaju HPV vakcine.

Reference

The European Network of Cancer Registries ENCR,2016.

Oranratanaphan S, Amatyakul P, Iramaneerat K, Srithipayawan S. Knowledge, attitudes and practices about the Pap smear among medical workers in Naresuan University Hospital, Thailand. Asian Pac J Cancer Prev 2010; 11:1727-30.

The National Program of Organized Screening for Cervical Cancer. The National professional committee for the prevention and control of cervical cancer, 2013.

Matejić B, Vuković D, Pekmezović T, Kesić V, Marković M. Determinants of preventive health behavior in relation to cervical cancer screening among the female population of Belgrade. Health Educ Res 2011; 26(2):201-211.

Glanz K, Rimer BK, Lewis FM. Health behavior and health education: theory, research, and practice. (3rd ed) New Jersey: Jossey-Bass, 2002.

Muhammad Hoque, C M Ibekwe, Busi Ntuli-Ngcobo.Screening and Perceived Severity of Cervical Cancer amongWomen Attending Mahalapye District Hospital, Botswana. APJPH2009;10(6):1095-1100.

Urrutia MT, Araya A, Rivera S, Viviani P, Villarroel L. A predictive model for the quality of sexual life in hysterectomized women. Revista Médica de Chile 2007; 135(3):317-325.

Leyva M, Byrd T, Tarwater P. Attitudes towards cervical cancer screening: A study of beliefs among women in Mexico. CJHP 2006; 4(2):13-24.

Jirojwong S, Maclennan R, Manderson L. Health beliefs and Pap smears among Thai women in Brisbane, Australia. APJPH 2001; 13(1):20-23.

Holroyd E, Taylor Piliae R. E, Twinn SF. Investigating Hong Kong's Filipino domestic workers' healthcare behavior, knowledge, beliefs and attitudes towards cervical cancer and cervical screening. Women Health 2003; 38(1):69-82.

Moreland S, Engelman K, Greiner K. A, Mayo M. S. Papanicolaou testing among Native American and Hispanic populations. Ethnicity & Disease 2006; 16(1):223-227.

Byrel TL, Peterson SK, Chavez R. Cervical cancer screening beliefs among young Hispanic women. Prev Med 2004; 38:192-197.

Seow A, Wong ML, Smith WCS, Lee HP. Beliefs and attitudes as determinants of cervical cancer screening: a community-based study in Singapore. Prev Med1995; 24:134-41.

Fernandez Esquer M. E., Cardenas Turanza M. Cervical cancer screening among Latinas recently immigrated to the United States. Prev Med 2004; 38:529-535.

Taylor V. M, Jackson J. C, Tu S. P, Yasui Y, Schwartz S. M, Kuniyuki A. Cervical cancer screening among Chinese Americans. Cancer Detec Prev 2002; 26(2):139-145.

Eunice E. Lee, Fogg L, Menon U. Knowledge and Beliefs Related to Cervical Cancer and Screening Among Korean American WomenWest J Nurs Res 2008; 30(8): 960–974.

Armstrong N, Eborall H. Resistance through risk: Women and cervical cancer screening. Health Risk and Society 2005; 7(2):161-176.

Hakama M, Pokhrel A, Malila N, Hakulinen T. Sensitivity, effect and overdiagnosis in screening for cancers with detectable pre-invasive phase. Int J Cancer 2015; 136: 928-935.

Objavljeno
2021/10/15
Rubrika
Originalni rad