STAVOVI ZDRAVSTVENIH RADNIKA O AKADEMSKOM OBRAZOVANJU MEDICINSKIH SESTARA U BOSNI I HERCEGOVINI

  • Ljubiša Kućurski JU Visoka medicinska škola Prijedor, Bosna i Hercegovina
  • Jelena Pavlović Medicinski fakultet Foča, Bosna i Hercegovina
  • Ljiljana Savić JU Visoka medicinska škola Prijedor, Bosna i Hercegovina
  • Marko Savić JZU Dom zdravlja Prijedor, Bosna i Hercegovina
  • Natalija Hadživuković Medicinski fakultet Foča, Bosna i Hercegovina
Ključne reči: sestrinstvo, obrazovanje, autonomija, kompetencije

Sažetak


Uvod/Cilj: Problemi sa kojima se suočava zdravstveni sektor u zemljama Balkana, ali i u u većini zemalja Evropske unije (naročito visoko razvijenim zemljama) je nedostatak fakultetski obrazovanih medicinskih sestara na tržištu rada. Cilj rada je bio da se ispitaju stavovi zdravstvenih radnika o značaju i mogućnostima akademskog obrazovanja medicinskih sestara.

Metode: Studija preseka je provedena na 233 zdravstvena radnika u periodu od 10.07.2019. do 31.08.2019. godine u Javnoj zdravstvenoj ustanovi (JZU) Dom zdravlja Zvornik, JZU Dom zdravlja Foča, JZU Opšta bolnica Zvornik, JZU Univerzitetska bolnica Foča. Svi ispitanici su popunili upitnik, koji je prethodno kulturološki adaptiran. U statističkoj analizi podataka korišćen je χ2.

Rezultati: Većina zdravstvenih radnika (73,8%) činile su žene. Žena je bilo nešto više u uzrastu do 50 godina, a muškaraca starijih od 50 godina. Lekara je bilo 41,3%, medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom (SSS) 42,2%, a medicinskih sestara sa višom (VŠS) i visokom stručnom spremom (VSS) 16,4%. Najveći procenat zdravstvenih radnika (91,4%) navodi da je upoznat sa mogućnostima sestrinskog obrazovanja, dok 69,5% ima stav da je za medicinske sestre dovoljno temeljno srednjoškolsko obrazovanje i specijalizacija. Svaki drugi zdravstveni radnik (50,2%), nezavisno od nivoa obrazovanja, navodi da ne postoji potreba za obrazovanjem medicinskih sestara na nivou doktorskih studija, a ¼ je suzdržana po ovom pitanju.Lekari i medicinske sestre sa SSS su značajno češće (χ2 =10,151; p=0,038) smatrali da ne postoji potreba za obrazovanjem medicinskih sestara na nivou doktorskih studija nego medicinske sestre sa VŠS i VSS. Najveći procenat zdravstvenih radnika (66,6%) ima stav da medicinska sestra ima jednak autoritet kao i ostali članovi tima, 86,3% se slaže sa tvrdnjom da će razvoj sestrinske profesije uticati na kvalitet zdravstvene zaštite, a 55,8% smatra da medicinske sestre imaju profesionalne kapacitete, znanja i iskustava za inovativna rešenja i upravljanje neminovnim promenama ka putu u savremeno sestrinstvo.

Zaključak: Kako bi se podigao ugled sestrinske profesije, neophodno je definisati obim posla i postaviti jasne granice između kompetencija medicinskih sestara različitog stepena obrazovanja na nivou cele Bosne i Hercegovine. U cilju daljeg razvoja sestrinske profesije neophodna je bolja promocija novih programa poslediplomske nastave.

Reference

1. Kičić M. E-zdravlje – savjetodavna uloga medicinskih sestara. Acta Med Croatica 2014; 68:65-9.

2. Zildžić M, Gavran L i saradnici. Zdravstvena njega u zajednici. Zenica 2014; 22-6.

3. Skela Savič B. Smer razvoja zdravstvene nege u budućnosti. Sestrinski žurnal 2014; 1(1):18-25. 

4. Matas NS. Očekivanja medicinskih sestara/tehničara tijekom studiranja u odnosu na status nakon zapošljavanja. Diplomski rad. Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, Sveučilište u Splitu: Split, 2016.

5. Blagojević D. Utvrđivanje profesionalnih vrednosti i preferencija u razvoju karijere medicinskih sestara i tehničara. Sestrinski žurnal 2014; 1(1):39-42.

6. Vidoša A, Marić N, Mlinar M. Stajališta zdravstvenih profesionalaca o ulozi medicinske sestre i promejnama u
sestrinstvu. Sestrinski glasnik 2011; 16(3):95-9.

7. Sušilović Ivana. Čimbenici koji utječu na nastavak obrazovanja sa srednjoškolskog na visokoškolsko obrazovanje medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Završni rad. Sveučilište u Splitu: Split; 2021.

8. Ružić I, Petrak O. Pitanje autoriteta u sestrinstvu. SG/NJ 2013; 18:119–26.

9. Jerčinović Mireela. Stavovi liječnika i medicinskih sestara/tehničara o međusobnoj suradnji na radnom mjestu. Diplomski rad. Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci: Rijeka; 2020.

10. Čukljek S, Karačić J, Ilić B. Čukljek S, Karačić J, Ilić B. Stavovi studenata 3. godine studija sestrinstva o sestrinstvu u Hrvatskoj danas. Zagreb: Zdravstveno veleučilište Zagreb; 2011. p. 169–71. Dostupno na: http://www.academia.edu/789622/Stavovi_studenata_treće_godine_studija_sestrinstva_o_sestrinstvu_u_Hrvatskoj_danas. 

Objavljeno
2022/07/09
Rubrika
Originalni rad