KVALITET SPAVANJA, ZAMOR I POSPANOST KOD STUDENATA MEDICINSKOG FAKULTETA

  • Anja Baljak Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Republika Srbija
  • Aleksandra Nikolić Institut za epidemiologiju, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Republika Srbija https://orcid.org/0000-0002-6714-4274
  • Sandra Grujičić Institut za epidemiologiju, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Republika Srbija
Ključne reči: zamor, pospanost, kvalitet sna, studenti medicine, akademski uspeh

Sažetak


Uvod/Cilj: Studenti medicine su izloženi značajnom nivou pritiska zbog akademskih zahteva, usled čega dolazi do smanjenja kvaliteta spavanja, zamora i povećane dnevne pospanosti, što sve može uticati na efikasnost učenja, akademski uspeh, i motivaciju. Istraživanje je imalo za cilj da ispita prevalencije zamora, kvaliteta spavanja i dnevne pospanosti među studentima medicine, kao i njihovu međusobnu povezanost.

Metode: Studija je sprovedena u vidu studije preseka u toku decembra 2022. godine među 316 studenata treće godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, koji su studenti popunjavali na početku praktične nastave iz nastavnog predmeta Epidemiologija. Osim demografskih podataka, studenti su popunili upitnik o kvalitetu spavanja (Pittsbourgh Sleep Quality Index-PSQI), upitnik o zamoru (Fatigue Severity Scale-FSS), i skalu pospanosti (Epworth Sleepiness Scale -ESS). U statističkoj analizi podataka korišćene su metode deskriptivne statistike, χ2 test i Studentov t-test. Kao statistički značajna vrednost je korišćeno p < 0,05. Rezultati: U studiju je bilo uključeno 312 studenata treće godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 86 muškaraca (27,5%) i 226 žena (72,2%). Prosečan uzrast studenata bio je 21,37 godina. Više od polovine studenata (54,7%) imalo je loš kvalitet spavanja, svaki četvrti student imao je povišen zamor (27,6%), a skoro polovina studenata imala je povišene nivoe pospanosti (45,8%). Između muškaraca i žena nije bilo značajne razlike u kvalitetu sna i nivou zamora, ali su žene značajno češće imale više nivoe dnevne pospanosti (p=0,008). Studenti muškog pola koji su imali povišen zamor značajno češće su imali lošiji kvalitet sna u odnosu na studente normalnog nivoa zamora. Dok su studentkinje sa povišenim nivoom zamora značajno češće imale lošiji kvalitet sna i povišenu dnevnu pospanost.

Zaključak: Loš kvalitet sna, zamor i pospanost bili su učestali u populaciji studenata medicine. Više od polovine studenata (54,7%) imalo je loš kvalitet spavanja, svaki četvrti student imao je povišen zamor (27,6%), a skoro polovina studenata imala je povišene nivoe pospanosti (45,8%). Stoga je potrebno podsticati studente medicine na zdraviji način života i adekvatne obrasce spavanja još u ranijim godinama studija.

Reference

1. Lecic-Tosevski D, Draganic-Gajic S, Pejovic-Milovancevic M, Kostic M, Vukovic O. Mental health issues among medical students in serbia – challenges and perspectives. Psihijat dan. 2014; 46 (2): 173-186.

2. Tosevski DL, Milovancevic MP, Gajic SD. Personality and psychopathology of university students. Curr Opin Psychiatry. 2010; 23(1):48–52.

3. Zeng W, Chen R, Wang X, Zhang Q, Deng W. Prevalence of mental health problems among medical students in China. Medicine (Baltimore). 2019; 98(18):e15337. doi 10.1097/MD.0000000000015337

4. Ripp JA, Privitera MR, West CP, Leiter R, Logio L, Shapiro J, et al. Well-Being in Graduate Medical Education: A Call for Action. Acad Med. 2017; 92(7):914–7. doi: 10.1097/ ACM.0000000000001735

5. Mihailescu M, Neiterman E. A scoping review of the literature on the current mental health status of physicians and physicians-in-training in North America. BMC Public Health. 2019; 19(1):1363. doi: 10.1186/ s12889-019-7661-9

6. Kemp S, Hu W, Bishop J, Forrest K, Hudson JN, Wilson I, et al. Medical student wellbeing – a consensus statement from Australia and New Zealand. BMC Med Educ. 2019; 19(1):69. doi: 10.1186/s12909-019-1505-2

7. Backovi DV. Gender differences in academic stress and burnout among medical students in final years of education. Psychiatria Danubina. 2012; 24(2):175-181.

8. Vicentic S, Latas M, Barisic J, Matic M, Pantovic-Stefanovic M, Jovanovic A, et al. Burnout in medical students in Serbia: Preclinical and clinical differences. Engrami. 2015; 37(1):5–15.

9. IsHak W, Nikravesh R, Lederer S, Perry R, Ogunyemi D, Bernstein C. Burnout in medical students: a systematic review. The Clinical Teacher. 2013; 10(4):242–5. doi: 10.1111/tct.12014.

10. Li W, Chen J, Li M, Smith AP, Fan J. The effect of exercise on academic fatigue and sleep quality among university students. Front Psychol. 2022;13:1025280. doi: 10.3389/ fpsyg.2022.1025280

11. Ezati M, Keshavarz M, Barandouzi ZA, Montazeri A. The effect of regular aerobic exercise on sleep quality and fatigue among female student dormitory residents. BMC Sports Sci Med Rehabil. 2020 12:44. doi: 10.1186/ s13102-020-00190-z

12. Najafi Kalyani M, Jamshidi N, Salami J, Pourjam E. Investigation of the Relationship between Psychological Variables and Sleep Quality in Students of Medical Sciences. Depress Res Treat. 2017;2017:7143547. doi: 10.1155/2017/7143547

13. Fino E, Martoni M, Russo PM. Specific mindfulness traits protect against negative effects of trait anxiety on medical student wellbeing during high-pressure periods. Advin Health Sci Educ. 2021; 26(3):1095–111. doi: 10.1007/s10459-021-10039-w

14. Buysse DJ, Reynolds CF, Monk TH, Berman SR, Kupfer DJ. The Pittsburgh sleep quality index: A new instrument for psychiatric practice and research. Psychiatry Research. 1989 May;28(2):193–213. doi: 10.1016/0165- 1781(89)90047-4

15. Popević MB, Milovanović APS, Milovanović S, NagorniObradović L, Nešić D, Velaga M. Reliability and Validity of the Pittsburgh Sleep Quality Index-Serbian Translation. Eval Health Prof. 2018;41(1):67–81. doi: 10.1177/0163278716678906

16. The Fatigue Severity Scale: Application to Patients With Multiple Sclerosis and Systemic Lupus Erythematosus | JAMA Neurology | JAMA Network [Internet]. [cited 2023 Feb 18]. Available from: https://jamanetwork.com/ journals/jamaneurology/article-abstract/589466

17. Johns MW. A new method for measuring daytime sleepiness: the Epworth sleepiness scale. Sleep. 1991; 14(6):540-5. doi: 10.1093/sleep/14.6.540.

18. Kopitovic I, Trajanovic N, Prodic S, Drvenica MJ, Ilic M, Kuruc V, et al. The Serbian version of the Epworth Sleepiness Scale. Sleep Breath. 2011; 15(4):775–80. doi: 10.1007/s11325-010-0435-3.

19. Rao WW, Li W, Qi H, Hong L, Chen C, Li CY, et al. Sleep quality in medical students: a comprehensive metaanalysis of observational studies. Sleep Breath. 2020; 24(3):1151–65. doi: 10.1007/s11325-020-02020-5

20. Ancoli-Israel S, Kripke DF, Klauber MR, Mason WJ, Fell R, Kaplan O. Sleep-Disordered Breathing in Community-Dwelling Elderly. Sleep. 1991; 14(6):486–95. doi: 10.1093/sleep/14.6.486

21. Li L, Wang YY, Wang SB, Zhang L, Li L, Xu DD, et al. Prevalence of sleep disturbances in Chinese university students: a comprehensive meta-analysis. J Sleep Res. 2018; 27(3):e12648. doi: 10.1111/jsr.12648

22. Cao XL, Wang SB, Zhong BL, Zhang L, Ungvari GS, Ng CH, et al. The prevalence of insomnia in the general population in China: A meta-analysis. PLoS One. 2017; 12(2):e0170772. doi: 10.1371/journal.pone.0170772

23. Abdulghani HM, Alrowais NA, Bin-Saad NS, Al-Subaie NM, Haji AMA, Alhaqwi AI. Sleep disorder among medical students: Relationship to their academic performance. Medical Teacher. 2012; 34(sup1):S37–41. doi: 10.3109/0142159x.2012.656749

24. Sanches I, Teixeira F, Santos JMD, Ferreira AJ. Effects of Acute Sleep Deprivation Resulting from Night Shift Work on Young Doctors. Acta Med Port. 2015 Aug 31; 28(4):457–62. doi: 10.20344/amp.577

 

Objavljeno
2023/05/12
Rubrika
Originalni rad