Records on the Road Stop in Dilunto
Abstract
The paper presents data on the location of the road stop in Dilunto, which was the part of the Narona (Vid near Metkovići) – Ad Zizo (Mosko/Ukšić) Roman road, today’s Stolac. The remains of ancient settlements, smaller buildings used for various economy-related purposes, stairs, fortifications with wide walls, the remains of city square, public buildings, and a cistern were found on the a forementioned road in Stolac (Zagrađe, Podgrađe, Njivice, Carine,Bačve-Kućište, Čairi, Veliki Svrdo). A huge number of smaller, movable remains, especially, ceramic, iron, bronze, glass, and silvero bjects, as well as different moulds, money, jewellery, and tools, were found together with immovable objects. Ancient Dilunto is located in the period between 1st and 4th century according to the oral and epigraph sources as well as archaeological materials (the remains of buildings, money, ceramics, bricks).
References
Самарџић, Г. (2014). Биљешке о миљоказима са југа Далмације. У: К.Марицки-Гађански (ур.), Антика и свремени свет – тумачење антике,Међународни међународни тематски зборник (357–371). Београд: Друштво за античке студије Србије.
Самарџић, Г. (2015). Источна Херцеговина у римско доба. Косовска Митровица: Филозофски факултет.
Шкриванић, Г. (1975). Југословенске земље на Појтингеровој табли. Београд: Monumenta cartographica Yugoslaviae I – античке карте, Историјски институт.
Alföldy, G.(1965). Bevolkerung und Gesellschaft in der romischen Provinz Dalmati-en. Mit einen Beitrag von Andras Mócsy. Budapest: Akademiai kiado.
Alföldy, G.(1969). Die Personnennamen in der romischen Provinz Dalmatia. Hei-delberg: Carl Winter Universitatsverlag.
Atanacković-Salčić, V. (1979). Antički Diluntum u svijetlu novih arheološkihistraživanja (Stolac i Trebimlja). Tribunia,5, 7–36.
Basler, Đ. (1972). Arhitektura kasnoantičko doba u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Veselin Masleša.
Beslagić, Š. (1971). Stećci: Kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša.
Bojanovski, I. (1969). Mogorjelo – rimsko Turres. GZM u Sarajevu, XXIV, 137–163.
Bojanovski, I. (1973). Rimska cesta Narona–Leusinijum kao primjer saobra-ćajnog kontinuiteta. Godišnjak ANUBiH, X, CBI knj. 8, 137–187.
Bojanovski, I. (1974). Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Saraje-vo: Posebno izdanje ANUBiH, Djela knj. XLVII, CBI knj. 2.
Bojanovski, I. (1975). Novi rimski miljokazi iz Ljubomira i Poljica kod Trebi-nja. Tribunia, 1, 53–64.
Bojanovski, I. (1977). Rimski natpisi iz doline Trebišnjice. Tribunia, 3, 67–98.
Bojanovski, I. (1978). Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunika-cija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji (II): Prethistorijska i rimska cestaNarona – Sarajevsko polje s limitrofnim naseljima. Godišnjak ANUBiH,XVII,CBI knj. 15, 51–125, T. I–VI + karta.
Bojanovski, I. (1980). Materijali, tehnike i strukture antičkog graditeljstva uunutrašnjosti provincije Dalmacije. U: M. Suić - M. Zaninović (ur.), Materijali,tehnike i strukturepreantičkog i antičkog graditeljstvana istočnom Jadranskom pro-storu (41–70) Centar za povijesne znanosti, Zagreb.
Bojanovski, I. (1983). Trebinje – rimski Asamo (Asamum) sa kratkim osvrtomna ager kolonije Epidaura. Tribunia, 7, 7–36.
Bojanovski, I. (1985). Ilirska plemena u istočnoj Hercegovini i njihov smeštaj.Tribunia, 9, 7–24.
Bojanovski, I. (1988). Bosna i Hercegovina u antičko doba. Sarajevo: ANUBIH Dje-la knj. LXVI, CBI knj. 6.
Wilkes, J. J. (1969). Dalmatia. London: University of Birmingham.Katičić, R. (1962). Die illyrischen Personennamen in ihren südöstilichen Ver-breitsgebiet. Živa antika, XII/1, 95–120.
Kraljević, G. (1978). Antički novci u Zemaljskom muzeju pronađeni na po-dručju Gacka, Bileće i Trebinja. Trbunia, 4, 155–158.
Marić, Z. (1973а). Ime, teritorija i etnička pripadnost plemena Daorsi. Godiš-njak ANUBIH, knj. X, CBI knj. 8, 109–135.
Marić, Z. (1973б). Arheološka istraživanja na gradini u Ošanićima kod Stoca1963. godine. GZM u Sarajevu (A) n.s.,XXVII–XXVIII, 175–235.
Marić, Z. (1973в). Novčići trećeg i drugog stoljeća stare ere sa gradine u Oša-nićima kod Stoca. GZM u Sarajevu,XXVII–XXVIII, 237–256.
Marić, Z. (1973г). Ornamentirane pojasne ploče sa Gradine u Ošanićima kodStoca. GZM u Sarajevu (A) n.s.,XXVII–XXVIII, 257–260.
Marić, Z. (1976а). Novootkrivena obloga pojasne ploče sa Gradine u Ošanići-ma kod Stoca. GZM u Sarajevu (A) n.s.,XXIX, 35–38.
Marić, Z. (1978). Depo pronađen u ilirskom gradu Daors. . . (2. st. pr. n. e.). GZMu Sarajevu (A) n.s. XXXIII, 23–114.
Marić, Z. (1979). Depo pronađen u ilirskom gradu Daors. . . (2. st. pr. n. e.), GZMu Sarajevu (A) n.s. XXXIII, 23–114.
Marić, Z. (1985). Helenizam i helenistička umjetnost u Hercegovini. U: N. Ta-sić (ur.), Sahranjivanje pokojnika sa aspekta ekonomskih i društvenih kretanja u praistoriji i antici (47–153). Beograd: Materijali SADJ XX.
Marić, Z. (1996). Rezultati istraživanja utvrđenog ilirskog grada kod Ošanićablizu Stoca (1890–1978), II dio. Hercegovina – Godišnjak za kulturno i povijesno nasljeđe, 2 (10), 7–33.
Papazoglu, F. (1967а). Politička organizacija Ilira u vrijeme njihove samostalnosti. Sarajevo: Simpozijum o Ilirima u antičko doba, ANUBiH, Posebno izdanje,knj. V, CBI knj. 2.
Papazoglu, F. (1967б). Porijeklo i razvoj ilirske države. Godišnjak ANUBiH, knj.V, CBI knj. 3, 123–144.
Papazoglu, F. (1969). Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Godiš-njak ANUBiH, knj. XXX, CBI knj. 1, 399–406.Patsch, C. (1900). Nove rimske epigrafske tečevine iz Bosne i Hercegovine.GZM u BiH, XII, 169–174.
Patsch, C. (1901). Daversi. RE, IV, 22–31.
Patsch, C. (1904). Arheološko epigrafska istraživanja o povijesti rimske pro-vincije Dalmacije. GZM u BiH, XVI, 33–59.
Patsch, C. (1922). Die Herzegovina einst und jetzt. Wien: Historische Wanderun-gen im Karst und an der Adria.
Pašalić, E. (1958). O hodološkim pitanjima u izučavanju antičke istorije (sa na-ročitim osvrtom na našu zemlju). Godišnjak Istorijskog društva BiH, IX, 139–175.
Pašalić, E. (1959). Römischen Strassen in Bosnien und der Herzegowina. Ar-chaeologia Iugoslavica, 3, 61–73.
Pašalić, E. (1960). Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo:Zemaljski muzej Sarajevo.
Pašalić, E. (1967). Problemi ekonomskog razvitka u unutrašnjosti rimske pro-vincije Dalmacije. Godišnjak , V, 111–129.
Paškvalin, V. (1976). Poklopac rimske kamene urne iz Trebimlje u Hercegovi-ni. Tribunia,2, 45–50.
Radimsky, V. (1891). Bišće polje kod Mostara. GZM u BiH, III, 159–192.
Sergejevski, D. (1934). Rimski spomenici iz BosneI. Spomenik SKA, LXXVII, 1–28.
Sergejevski, D. (1935). Iz rimske arheologije. GZM u BiH, XLVII, 17–22.
Sergejevski, D. (1948). Nove akvizicije odjeljenja klasične arheologije Zemaljskog muzeja. GZM u BiH, III, 167–187.
Sergejevski, D. (1962). Rimska cesta od Epidauruma do Anderbe. GZM u Sarajevu, XVII, 73–105.
Tomaschek, W. (1880). Die vorslawische Topographie der Bosna, Herzegowi-na, Crna Gora und der angrenzenden Gebiete, Mitteilungender kk geographi-schen Gesellschaft in Wien 23, Wien Heft 11, 497–528; Heft 12, 548–569.
Truhelka, Ć. (1892). Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine. GZM uBiH,IV, 350–365.
Fiala, F. (1893). Prilozi arheologiji Bosne i Hercegovine. GZM u BiH,V, 511–517.
Čović, B. (1964). Osnovne karakteristike materijalne kulture Ilira na njihovom centralnom području. U: A. Benac (ur.), Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba (95–134). Naučno društvo SRBosne i Hercegovine.
Šačić, A. (2011). Antički epigrafski spomenici istočne Hercegovine (odbranjen magistarski rad u rukopisu). Filozofski fakultet, Sarajevo.
Šačić, A. (2012). Kulturno-historijski razvoj ilirskog naroda naresa. Godišnjak,41, 97–112.
Škegro, А. (1997). Inscriptiones Latinae et Graecae Bosniae et Hercegovinae.Opuscula archaeologica, 21, 85–116-
The details about the publication policy, including copyright and licensing, are available at: