Notes on the Ancient Population from the Area of Dilunto (A Few Examples from the South of the Province Dalmatia)
Abstract
The paper presents data on the population from the south of the province Dalmatia (Dilunto / Stolac). The conquest of the Illyrians and the education in the province of Dalmatia led not only to territorial but to ethnic changes as well. As shown by the epigraph statues from the valley of the Bregava (Dilunto / Stolac), the locals, during the Roman rule, lived together with the Romans who came to the area (cives Romani). A stronger influence of the Roman culture and civilisation, as well as lifestyle, was mostly pronounced by the Italic peoples, as highly significant contributors. They brought with themselves all the achievements of the Roman civilisation, which influenced the locals in various ways. Epigraph statues, various archeological findings and oral sources shed light to a certain degree on all these facts in the south of the province Dalmatia.
References
Вулић, Н. (1926). Далматинско-паномски устанак од 6–9. г. по Хр. Глас СКА, CXXI, 55–72.
Самарџић, Г. (2020). Биљешке о путној станици и насељу Dilunto. Зборник радова Филозофског факултета у Приштини, L (2), 165–186.
Alföldy, G. (1964). Veteranendeduktionen in der Provinz Dalmatien. Historia, 13, 167–179.
Alföldy, G. (1965). Bevolkerung und Gesellschaft in der romischen Provinz Dalmatien. Budapest: Mit einen Beitrag von Andras Mócsy, Akademiai kiado.
Alföldy, G. (1969). Die Personnennamen in der romischen Provinz Dalmatia. Heidelberg: Carl Winter UNIVERSITATSVERLAG.
Betz, A. (1938). Untersuchungen zur Militargeschichte der romischen Provinz Dalmatien. Baden Bei – Wien: Abhandlungen des archaologisch–epigraphische Seminars der Universitat Wien, Neu Folge, III Heft, Rudolf M. Rohrer.
Bojanovski, I. (1962). Arheološki spomenici u dolini Trebišnjice. Naše starine, VIII, 11–13.
Bojanovski, I. (1969). Mogorjelo – rimsko Turres. GZM u Sarajevu, XXIV, 137–163.
Bojanovski, I. (1973). Rimska cesta Narona – Leusinijum kao primjer saobraćajnog kontinuiteta. Godišnjak ANUBiH, X, CBI knj. 8, 137–187.
Bojanovski, I. (1977). Rimski natpisi iz doline Trebišnjice. Tribunia, 3, 67–98.
Bojanovski, I. (1988). Bosna i Hercegovina u antičko doba. Sarajevo: ANUBIH Djela knj. LXVI, CBI knj. 6, ANUBIH.
Cons, H. (1882). La province romaine de Dalmatie. Paris: Présentée á la Faculté des Lettres de Paris.
Čače, S. (2003). Ime Dalmacije u 2 i 1 st. prije krista. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 40 (27), 29–48.
Imamović, E. (1977). Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Veselin Masleša.
Jagenteufel, A. (1958). Die statthalter der romischen Provinz Dalmatia von Augustus bis Diokletian. Wien: Schriften der Balkankommission Antiquarische Abteilung, XII, Osterreichische Akademie der Wissenschaften.
Marquardt, J. & Mommsen, T. (1894). Manuel des antiquites romaines. Paris.
Mesihović, S. (2010). Podjela provincije Ilirik. Pregled – časopis za društvena pitanja, LI (2), 87–100.
Mesihović, S. (2011). Rimski vuk i ilirska zmija – Poslednja borba. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu.
Mócsy, A. (1962). Pannonia. RE Suppl., IX, 547–744.
Novak, G. (1965). Questiones Epidauritanae. Rad JAZU, 339, 97–140.
Pavan, M. (1958). Ricerche sulla provincia romana di Dalmazia. Venecia: Memorie dell’ Istittuto veneto di scienze letere ad arti Venezia classe di scienze morali e lettere, Vol. XXXII.
Patsch, C. (1900). Nove rimske epigrafske tečevine iz Bosne i Hercegovine. GZM u BiH, XII, 169–193.
Pašalić, E. (1975). Quastiones de bella dalmatico pannonicoque. Sarajevo: Sabrano djelo.
Radimsky, V. (1891). Bišće polje kod Mostara. GZM u BiH, III, 159–192.
Reidinger, W. (1956). Die Stathalter des ungeteilten P. und Oberpannononiens. Antiquitas, I, 32–66.
Rendić-Miočević, D. (1989). Iliri i antički svijet. Split: Ilirološke studije.
Ritterling, E. (1924). Legio. RE, XII, 1541.
Sergejevski, D. (1935). Iz rimske arheologije. GZM u BiH, XLVII, 17–22.
Sergejevski, D. (1948). Rimska cesta na Nevesinjskom polju. GZM u BiH, III, 43–62.
Suić, M. (1991/1992). Liburnija i Liburni u vrijeme velikog ustanka u Iliriku od 6. do 9. god. poslije Krista. VAMZ, 3 sv. XXIV–XXV, 55–66.
Šačić, A. (2011). Antički epigrafski spomenici istočne Hercegovine (magistarski rad u rukopisu). Filozofski fakultet, Sarajevo.
Škegro, А. (1991). Antička ekonomika u Bosni i Hercegovini. Godišnjak istoričara Bosne i Hercegovine, XXIX, CBI knj. 27, 53–161.
Škegro, А. (1997). Inscriptiones Latinae et Graecae Bosniae et Hercegovinae. Opuscula archaeologic, 21, 85–116.
Škegro, А. (1999). Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.
Truhelka, Ć. (1892). Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine. GZM u BiH, IV, 350–365.
Wilkes, J. J. (1969). Dalmatia. London: University of Birmingham.
Zippel, G. (1877). Die romische Heerschaft in Illurien bis auf Augustus. Leipzig: ed. B. Teubner.
The details about the publication policy, including copyright and licensing, are available at: