Reflections of the North Adriatic Stone-Carving Workshops in Early Medieval Sisak
Abstract
The paper contributes to the interpretation of five fragments of early medieval sculpture and two capitals from the 5th century found around Sisak. Through the historical context and the analysis of the formal elements of early medieval sculpture, the authors discuss influences that came to the Pannonia Inferior from the cultural centres in the northern Adriatic, thus reflecting the specific circumstances in which Sisak is mentioned again after the late antique period in written sources of the early 9th century.
References
Ančić, M. (2000). U osvit novog doba. Karolinško carstvo i njegov jugoistočni obod. U: A. Milošević (ur.), Hrvati i Karolinzi – Rasprave i vrela (70–105). Split: MHAS.
Belošević, N. (2019). Predromanička kamena liturgijska skulptura na području Pulske biskupije (doktorska disertacija). Sveučilište u Zadru.
Bertoša, M. (2003). Istra od 6. do 15. stoljeća. U: F. Šanjek (ur.), Povijest Hrvata – srednji vijek (371–376). Zagreb: Školska knjiga.
Bratož, R. (1996). Ecclesia in gentibus: vprašanje preživetja krščanstva iz antične dobe v času slovansko–avarske naselitve na prostoru med Jadranom in Donavo. In: V. Rajšp (Ed.), Grafenauerjev zbornik (205–225). Ljubljana: Filozofska fakulteta UL, Založba ZRC, Slovenska akademija znanosti in umetnosti – Pedagoška akademija Maribor.
Brunšmid, J. (1910–1911). Kameni spomenici Hrvatskoga narodnoga muzeja u Zagrebu. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 11 (1), 63–144.
Brunšmid, J. (1912). Kameni spomenici Hrvatskoga narodnoga muzeja u Zagrebu. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 12 (1), 129–197.
Budak, N. (1994.) Sisak u ranom srednjem vijeku. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 27, 171–174.
Buturac, J. (1984). Popis župa Zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine. Starine, 59, 43–108.
Buzov, M. (1999). Sisačka biskupija u svjetlu pisanih izvora i arheoloških izvora (Prilog proučavanju arheološke topografije biskupskoga grada Siska). Tkalčić – Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 3, 245–271.
Buzov, M. (2004). Problem povijesnog kontinuiteta i diskontinuiteta u Sisciji. U: M. Pelc (ur.), Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (463–468). Zagreb: Institut za povijest umjetnosti.
Buzov, M. (2009). The Topography of Early Christian Siscia. Classica et Christiana, 4(2), 43–78.
Buzov, M. (2010). The Topography and the Archaeological Material of the Early Christian Period in Continental Croatia. Classica et Christiana, 5(2), 299–334.
Cvitanović, Đ. (1996). Župna crkva Uzvišenja Sv. Križa u Sisku i njene obnove (prije i poslije ratnih razaranja 1991. godine). Rad Instituta za povijest umjetnosti, 20, 133–141.
Delonga, V. (2000). Lobor. Crkva Majke Božje Gorske (II.13). U: A. Milošević (ur.), Hrvati i Karolinzi – Katalog (91–92). Split: MHAS.
Delonga, V. (2000). Nepoznato nalazište. Ulomak zabata oltarne ograde (II.60). U: A. Milošević (ur.), Hrvati i Karolinzi – Katalog (115–116). Split: MHAS.
Filipec, K. (2000). Lobor. Ulomak zabata oltarne ograde (II.14). U: A. Milošević (ur.), Hrvati i Karolinzi – Katalog (92). Split: MHAS.
Filipec, K. (2010). Arheološko-povijesni vodič po svetištu Majke Božje Gorske u Loboru. Zagreb: Župa sv. Ane.
Filipec, K. (2015). Donja Panonija od 9. do 11. stoljeća. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu.
Gaberscek, C. (1980). La scultura dell’alto Medioevo a Grado. Antichità Altoadriatiche, 17(2), 381–397.
Goss, V. P. (2007). Stotinu kamenčića izgubljenog raja. Romanička skulptura u muzejima i zbirkama između Save i Drave. Zagreb: AMZ.
Goss, V. P. (2020). Početci hrvatske umjetnosti. Zagreb: Ibis grafika.
Goss, V. P. (2021). Razmišljanja o ranokarolinškom Zagrebu. Starohrvatska prosvjeta, 3 (48), 103–124.
Gračanin, H. (2011). Južna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju (od konca 4. do konca 11. stoljeća). Zagreb: Plejada.
Gračanin, H. i Bilogrivić, G. (2014). Postrimski grad u južnoj Panoniji: primjer Siscije. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 32, 1–26.
Gračanin, H. i Pisk, S. (2015). Sjeverozapadna Hrvatska u ranome srednjem vijeku. U: Z. Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 – oko 1150) (345–366). Zagreb: Matica hrvatska.
Horvat, A. (1954). O Sisku u starohrvatsko doba na temelju pisanih izvora i arheoloških nalaza. Starohrvatska prosvjeta, III (3), 93–104.
Hoti, M. (1992). Sisak u antičkim izvorima. Opvscvla archæologica, 16, 133–163.
Hrvatski arheološki godišnjak [vebsajt]. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Dostupno na: https://min–kulture.gov.hr/eu–kultura/kulturna–bastina/izdavacka–djelatnost/hrvatski–arheoloski–godisnjak/8334>
Hudák, K. (2019). Methodological Introduction to the Pannonian Early Christian Church History – Through the Last Fifty Years of Pannonia (374–456). Pécs: University of Pécs, Center for Ecclesiastical Studies.
Jakšić, N. (1999). Reljefi Trogirske klesarske radionice iz crkve Sv. Marte u Bijaćima. Starohrvatska prosvjeta, 3 (26), 265–285.
Jakšić, N. (2000). Klesarstvo u službi evangelizacije. U: A. Milošević (ur.), Hrvati i Karolinzi – Rasprave i vrela (192–215). Split: MHAS.
Jeremić, M. (2004). Kultne građevine hrišćanskog Sirmijuma. U: M. Radmilović (ur.), Sirmium i na nebu i na zemlji (43–73). Sremska Mitrovica: Projekat Blago Sirmijuma.
Jerončić, T., Paro, A., Mesarić, M. (2018). Zaštitna arheološka istraživanja na poziciji Sisak – željeznički kolodvor u 2013. i 2014. godini. U: I. Drnić (ur.), Segestika i Siscia – od ruba imperija do provincijskog središta (173–197). Zagreb: AMZ.
Josipović, I. (2013). Predromanički reljefi na teritoriju Sklavinije Hrvatske između Zrmanje i Krke do kraja 9. stoljeća (doktorska disertacija). Sveučilište u Zadru.
Jurić, S. (2011). Katedrala Uzvišenja svetog Križa, U: D. Tepert i S. Jurić (ur.), Zbornik radova Antiquam fidem (303–321). Zagreb: Glas koncila.
Jurković, M. (2000). Novigrad. Ciborij biskupa Mauricija iz krstionice katedrale (I.41). U: A. Milošević (ur.), Hrvati i Karolinzi – Katalog (52–55). Split: MHAS.
Karaman, Lj. (1930). Iz kolijevke hrvatske prošlosti. Historijsko–umjetničke crtice o starohrvatskim spomenicima. Zagreb: Matica hrvatska.
Karaman, Lj. (1948). O umjetnosti srednjeg vijeka u Hrvatskoj i Slavoniji. Historijski zbornik, I (1–4), 103–127.
Karaman, Lj. (1952). O potrebi povezivanja rada arheologa, historičara umjetnosti i historičara. Historijski zbornik, V (1–2), 57–62.
Klaić, N. (1972). Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. Zagreb: Školska knjiga.
Klaić, N. (1975). Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga.
Kos, F. (1906). Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku II (l. 801–1000). Ljubljana: Lenova družba.
Lolić, T. (2022). Urbanism of Roman Siscia. Interpretation of Historical and Modern Maps, Drawings and Plans. Oxford: Archaeopress Roman archaeology.
Lolić, T. i Burmaz, J. (2020). Razmišljanja o kasnoantičkoj arhitekturi Siscije i mogućoj izgradnji kršćanske bazilike. U: M. Sanader, D. Tončinić, I. Kaić, V. Matijević (ur.), Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (321–335). Zagreb: Arheološki zavod Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Matejčić, I. i Mustač, S. (2014). Kiparstvo 1 – Od 4. do 13. stoljeća. Umjetnička baština istarske Crkve 1. Poreč: Arheološki muzej Istre.
Migotti, B. (2002). Early Christianity in Aquae Iasae (Varaždinske Toplice) und Iovia (Ludbreg) in Pannonia Savia. Zalai Múzeum, 11, 51–66.
Migotti, B. (2003). Olovni privjesci dvaju novih nalaza iz Siska. Godišnjak Gradskog muzeja u Sisku, III–IV, 99–115.
Migotti, B. (2011). Prostor ranokršćanske biskupije Siscije i njegova arheološka ostavština. U: D. Tepert i S. Jurić (ur.) Zbornik radova Antiquam fidem (37–68). Zagreb: Glas koncila.
Migotti, B. (2015). Early Christian Archaeology in Northern Croatia. The State of Research. In: R. J. Pillinger (Ed.), Neue Forschungen zum frühen Christentum in den Balkanländern (61–68). Wien: Austrian Academy of Sciences Press.
Milošević, A. (2000). Hrvati i Karolinzi – Rasprave i vrela. Split: MHAS.
Obad-Vučina, M. (2007). Katedrala Uznesenja Marijina u Puli. Pula: Zavičajna naklada „Žakan Juri“.
Póczy, K. (1980). Pannonian Cities. In: A. Lengyel & G. T. B. Radan (Eds.), The Archaeology of Roman Pannonia (239–274). Budapest: Akadémiai Kiadó.
Popović, I. (2013). Sirmium – carska rezidencija, panonska metropola i hrišćanska „Glava Ilirika”. U: B. Borić-Brešković (ur.), Konstantin Veliki i Milanski edikt 313. Rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije (102–117). Beograd: Narodni muzej.
Rački, F. (1877). Documenta historiae chroaticae periodum antiquam. Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol. 7. Zagrabiae: Academia scientarum et atrium Slavorum meridionalium.
Sekelj Ivančan, T. (2001) Neki arheološki primjeri zaposjedanja ruševina antičkih urbanih cjelina u sjevernoj Hrvatskoj tijekom srednjeg vijeka. Prilozi Instituta za arheologiju, 18, 189–212.
Simoni, K. (2000.) Sisak (II.40). U: A. Milošević (ur.), Hrvati i Karolinzi – Katalog (104). Split: MHAS.
Slukan Altić, M. (2004). Povijesni atlas gradova: Sisak. Sisak–Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Državni arhiv u Sisku.
Škunca, S. J. (2014). Prošlost Crkve u Istri. Pazin: Državni arhiv u Pazinu.
Šourek, D. (2011). Kapela svetog Kvirina u Sisku u kontekstu svečeva čašćenja u XVII. stoljeću. U: D. Tepert i S. Jurić (ur.), Zbornik radova Antiquam fidem (353–367). Zagreb: Glas koncila.
Vinski, Z. (1970). O postojanju radionica nakita starohrvatskog doba u Sisku. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 4 (1), 45–92.
Vuković, D. (1994). Siscija – vizija rimskoga grada u Panoniji. Sisak: Centar za kulturu „Vladimir Nazor“.
Zornija, M. (2014). Ranosrednjovjekovna skulptura na tlu Boke kotorske (doktorska disertacija). Sveučilište u Zagrebu.
The details about the publication policy, including copyright and licensing, are available at: