Notes on Medical Practice  in Southern Dalmatia (Testimonies from the Eastern Adriatic Coast and its Hinterland)

Gligor M. Samardžić

doi:10.5937/zrffp54-51525

Gligor M. Samardžić University of Priština in Kosovska Mitrovica, Faculty of Philosophy, Department of History https://orcid.org/0000-0001-7166-2042

DOI: https://doi.org/10.5937/zrffp54-51525

Keywords: epigraphic evidence, archaeological finds, physician, healing, southern Dalmatia province

Abstract

This paper presents testimonies of ancient medical practices in the southern part of the province of Dalmatia. Epigraphic records and archaeological discoveries reveal the presence of physicians and their healthcare practices among the population of southern Dalmatia during Roman rule. Evidence from inscriptions that detail patient care from that era, alongside a limited number of physical artefacts related to medical practice, supports the existence of this tradition. These discoveries hold great historical significance, providing clearer insight and understanding of medical practices in ancient southern Dalmatia.

References

Africa, T. W. (1968). Science and the State in Greece and Rome. New York: John Wiley & Sons.

Atanacković-Salčić, A. (1979). Antički Diluntum u svetlu novih arheoloških istraživanja (Stolac i Trebimlja). Tribunia, 5, 7–36.

Bojanovski, I. (1988). Bosna i Hercegovina u antičko doba. Sarajevo: ANUBIH Djela knj. LXVI, CBI knj. 6, ANUBIH.

Busuladžić, А. (2015). Rimski medicinski, veterinarski i farmaceutski instrumenti, kozmetička i ženska lična oprema iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Godišnjak, 44, 169–231. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-44.62

Cambi, N. (1987). Prilozi poznavanju antičke medicine u Dalmaciji. Acta historiae medicinae, stomatologiae, medicinae veterinariae, 5–21, sl. 9, 10, 11.

Cekić, Đ. (2002). Istorija medicine. Hipokrat, Apollinem medicum et Aesculapium, 1, 1–6. Čremošnik, I. (1976). Rimsko naselje na Paniku kod Bileće. GZM u Sarajevu, XXIX, 41–164.

Donati, M. (1931/1939). Chirurgia. Enciclopedia Italiana. Florence: USES.

Eijk, P. Ј. van der. (2005). Medicine and Philosophy in Classical Antiquity: Doctors and Philosophers on Nature, Soul, Health and Disease. London: Cambridge University Press.

Gabričević, B. (1955). Prilog poznavanju antičke farmacije. Farmaceutski glasnik, 11, 359–362.

Giunio, K. A., & Alihodžić, T. (2010). Ars medica et pharmaceutica. Rimski medicinsko-farmaceutski instrumenti iz fundusa Arheološkog muzeja Zadar. Zadar: Arheološki muzej Zadar.

Glesinger, L. (1978). Povijest medicine. Zagreb: Školska knjiga.

Gregl, Z. (1982). Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske I. AMZ, XV, 175–210.

Harris, W. (2018). Pain and medicine in the classical world. Columbia Studies in the Classical Tradition – Pain and Pleasure in Classical Times, 44, 55–82.

Ivčević, S. (1999). Antički medicinsko-farmaceutski instrumenti iz Arheološkog muzeja u Splitu. VAHD, 90–91, 101–160.

Jovanović, A. (1978). Nakit u rimskoj Dardaniji. Beograd: Savez arheoloških društava Jugoslavije.

Kraljević, G. (1976). Nalazi novca na Paniku u Dračevoj strani. GZМ u Sarajevu, XXIX, 165–167.

Kraljević, G. (1978). Antički novci u Zemaljskom muzeju, pronađeni na području Gacka, Bileće i Trebinja. Tribunia, 4, 155–158.

Kriletić, B. (2020). Ljekovito bilje u antici (neobjavljeni master rad). Filozofski fakultet, Zagreb.

Leksikografski zavod. (1970). Povijest medicine. U: A. Šercer & M. D. Grmenek, Medicinska enciklopedija, knjiga 5 (II izdanje) (str. 354–394). Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.

Magner, N. L. (2005). A History of Medicine. New York: Taylor and Francis.

Martinović, Ј. J. (2008). Natpisi crnogorskog primorja, 1–57 [rukopis].

Mesihović, S. (2015). Orbis Romanvs: udžbenik za historiju klasične rimske civilizacije. Sarajevo: Autorsko izdanje.

Mócsy, A. (1959). Die Bevölkerung von Panonnien bis zu den Markomanenkreig. Budapest: Ungarischen Akademie der Wissenschaften.

Nikolanci, M. (1980). Iris Illyrica. Izdanje Hrvatskog arheološkog društva, 5, 155–160.

Nutton, V. (2004). Ancient Medicine. New York: Routledge.

Pareti, L. (1967). Znanost–Rim–medicina. U: P. Brezzi & L. Petech (ur.), Historija čovječanstva: kultura i naučni razvoj. Stari svijet, sv. II (str. 126–131). Zagreb: Naprijed.

Petro, Di. P. (1980). La medicina nel mondo. Faenza: Società Torricelliana di Scienze e Lettere di Faenza.

Radimsky, V. (1894). Gomile u Bilećkom kotaru u Hercegovini. GZМ u BiH, VI, 97–103.

Samama, E. (2003). Les médecins dans le monde grec: Sources épigraphiques sur la naissance d’un corps médical. Paris: Librairie Droz.

Stanojević, V. (1962). Istorija medicine. Beograd: Medicinska knjiga.

Stipčević, A. (1991). Iliri. Zagreb: Školska knjiga.

Vučevac-Bajt, V. (2012). Povijest veterinarstva. Zagreb: Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Zderas, O. (1900). Plinius i narodna medicina u Dalmaciji. Vjesnik Hrvatskog arheološkoga društva, IV, 211–214.

Андријашевић, М. (2020). О подношењу бола у антици, Phlogiston, 28, 65–80.

Крунић, С. (1992). Римски медицински и фармацеутски инструменти из Сингидунума и околине. Београд: Музеј града Београда.

Самарџић, Г. (2015). Источна Херцеговина у римско доба. Косовска Митровица: Филозофски факултет.

Самарџић, Г. и Стаменковић, С. (2013). Налази новца Константина Великог и његових синова у Музеју Херцеговине у Требињу. У: Д. Бојовић (ур.), Свети Цар Константин и хришћанство (стр. 515–526). Ниш: Филозофски факултет.