An Overview and Evaluation of Urban Villas in Sarajevo Built Between the World Wars

Lejla Kahrović Handžić; Ana Z. Nikezić; Marko S. Nikolić

doi:10.5937/zrffp55-54110

Lejla Kahrović Handžić University of Sarajevo, Faculty of Architecture, Department of Theory and History of Architecture and Preservation of Architectural Heritage, Sarajevo https://orcid.org/0000-0003-4531-0638
Ana Z. Nikezić University of Belgrade, Faculty of Architecture, Department of Architecture https://orcid.org/0000-0003-0158-731X
Marko S. Nikolić University of Belgrade, Faculty of Architecture, Department of History and Theory of Architecture and Art https://orcid.org/0000-0002-5630-0526

DOI: https://doi.org/10.5937/zrffp55-54110

Keywords: urban villa, modern architecture, evaluation, 20th-century architecture, heritage protection, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Abstract

The purpose of this paper is to provide an overview of the typology of the urban villas constructed in Sarajevo in the first half of the 20th century, which are considered worth preserving as part of Bosnia and Herzegovina’s significant architectural heritage from that period. An integral methodology for evaluating 20th-century architectural heritage was applied in the case of 43 urban villas identified through a comprehensive literature review. The findings are presented in a tabular overview of urban villas, accompanied by a description of the applied evaluation methodology, a verification of the level of authenticity and integrity of each villa, and recommendations for their protection and preservation.

Author Biography

Lejla Kahrović Handžić, University of Sarajevo, Faculty of Architecture, Department of Theory and History of Architecture and Preservation of Architectural Heritage, Sarajevo

Docent

References

BiH Commission / Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. (2003). Kriterij za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

BiH Commission / Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. (2009). Historijska građevina – Kuća Damić. http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Sarajevo_Damica%20kuca%20kompl%20BOS.pdf

Bublin, M. (2006). Sarajevo u historiji od neolitskog naselja do metropolisa. Sarajevo: Buybook.

Bunić, B. (1973). Obljetnica života arhitekte Mate Baylona. ARH – časopis za arhitekturu, urbanizam, primjenjenu umjetnost i industrijsko oblikovanje, 11 (17/18), 45–47.

Cohen, J. L. (2008). Le Corbusier Le Grand. London: Phaidon Press Limited.

Ćorović, A. (2022, November 24). Nacionalni spomenici BiH 20. stoljeća. Interview by L. Kahrović Handžić. In the premises of the Commission for the Preservation of National Monuments of BiH.

Ćorović, A. i Obralić, A. (2021). Razvoj graditeljske misli u Bosni i Hercegovini tokom prve polovine XX vijeka. Sarajevo: Dobra knjiga.

Čelić, Dž. (1988a). Graditelji Sarajeva. U: V. S. Đikić (ur.), Sarajevo (str. 361–370). Sarajevo: Radio Sarajevo.

Čelić, Dž. (1988b). Braća Kadić – pioniri savremene arhitekture u BiH. Sarajevo: Radio Sarajevo.

Donia, J. R. (2006). Sarajevo: biografija grada. Sarajevo: Institut za istoriju.

Duarte, M. (2014). Preserving the Legacy of the Modern Movement: Miremont-le-Crêt (1953–1957) in Geneva. Lisbon: Tecnico Lisboa.

Finci, J. (1964). Dvadeset godina stambene izgradnje Sarajeva. ARH – časopis za arhitekturu, urbanizam, primjenjenu umjetnost i industrijsko oblikovanje, 8, 4–6.

Grabrijan, D. (1984). The Bosnian Oriental Architecture in Sarajevo with Special Reference to Contemporary One. Ljubljana: DDU Univerzum.

Gropius, W. (1919). Bauhaus Manifesto: Programm des Staatlichen Bauhauses in Weimar. Weimar: Staatliche Bauhaus.

Kahrović Handžić, L. (2023). Integralna metodologija vrednovanja arhitektonskog nasleđa 20. veka, Studije slučaja urbanih vila prve polovine 20. veka u Sarajevu (neobjavljena doktorska disertacija). Arhitektonski fakultet, Beograd.

Kahrović Handžić, L., & Nikezić, A. (2023). Integral methodology for value assessment of the 20th century architectural heritage in Bosnia and Herzegovina. Facta Universitatis Series: Architecture and Civil Engineering, 21(1), 169–193. https://doi.org/10.2298/FUACE230405011K

Kahrović Handžić, L., & Dimitrijević, B. (2024). Criteria for evaluation of modern architecture in Bosnia and Herzegovina to support its preservation. Archnet-IJAR: International Journal of Architectural Research, Advance online publication. https://doi.org/10.1108/ARCH-06-2024-0244

Kulić, V., Mrduljaš, M., & Thaler, W. (2012). Modernism In-Between: The Mediatory Architecture of Socialist Yugoslavia. Berlin: Jovis Verlag GmbH.

Kurto, N. (1997). Sarajevo: MCDLXII–MCMXCII. Sarajevo: OKO.

Leko, D. (1957/1958). Adolf Loos: Arhitektura. Zbornik Arhitektonskog fakulteta, 4, 21–27.

Loos, A. (1952). Ornament and Crime. Zagreb: Mladost.

Maldini, S. (2004). Enciklopedija arhitekture. Beograd: Slobodan Maldini.

Marej, P. (2005). Arhitektura italijanske renesanse. Beograd: Građevinska knjiga.

Milošević, P. (1991a). Arhitekt Mate Baylon! Njegova arhitektura do početka Drugog svjetskog rata. ARH – časopis za arhitekturu, urbanizam i oblikovanje, 22, 60–62.

Milošević, P. (1991b). Said i Šekfa Jamaković. ARH – časopis za arhitekturu, urbanizam i oblikovanje, 23, 68–75.

Milošević, P. (1997). Arhitektura u Kraljevini Jugoslaviji: Sarajevo 1918–1941. Foča: Prosvjeta.

Milošević, P. (2001). Mate Bajlon, arhitekta 1903–1995. Beograd: Zadužbina Andrejević.

Mitrović, M. (1989). Naselje novinara Dobrinja II. AU Arhitektura I urbanizam: Časopis za arhitekturu, urbanizam, primjenjenu umjetnost i industrijsko oblikovanje, 94/95, 56–57.

Muftić, N. i Delale, R. (1989). Stambeno naselje „Đuro Đaković”. AU Arhitektura i urbanizam: Časopis za arhitekturu, urbanizam, primjenjenu umjetnost i industrijsko oblikovanje, 94/95, 94–97.

Neidhart, J. i Grabrijan, D. (1957). Arhitektura Bosne i put u savremeno. Ljubljana: Državna založba Slovenije.

Parliament of the Federation of BiH / Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. (2001). Zakon o provedbi odluka Komisije/Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Službene novine Federacije BiH, br. 2/02, 8/02, 27/02, 6/04 i 51/07.

Pliny. (1836). Naturalis Historia. In: H. G. Bohn (Ed.), The Natural History of Pliny (Vols. MDCCCLV–MDCCCLVII). London: Henry G. Bohn.

Risselada, M. (Ed.). (2008). Raumplan versus Plan Libre: Adolf Loos / Le Corbusier. Rotterdam: 010 Publishers.

Salihović, H. (2002). Arhitekt i umjetnost graditeljstva. Sarajevo: Arhitektonski fakultet u Sarajevu.

Salihović, H. (2010). Arhitektura: Stvaralačka sinteza tradicionalno–savremeno. Sarajevo: Arhitektonski fakultet u Sarajevu.

Salihović, E. (2018). Svjedočanstvo jednog vremena – Arhitekt Hamdija Salihović. Sarajevo: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Šabanović, H. (1982). Bosanski pašaluk. Sarajevo: Svjetlost.

Štraus, I. (Ed.). (1973). Studentski dom u Nedžarićima, Sarajevo. ARH – časopis za arhitekturu, urbanizam, primjenjenu umjetnost i industrijsko oblikovanje, 11 (17/18), 36–41.

Štraus, I. (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura 1945–1975. Sarajevo: Svjetlost OOUR izdavačka djelatnost.

Štraus, I. (1987). 15 godina bosanskohercegovačke arhitekture 1970/1985: Prilog za historiju arhitekture Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost.

Štraus, I. (1998). Arhitektura Bosne i Hercegovine 1945–1995. Sarajevo: OKO.

Štraus, I. (2010). 99 arhitekata sarajevskog kruga / 1930–1990. Sarajevo, Zagreb: TKD Šahinpašić / BTC Šahinpašić, Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Zlatar, B. (2006). Bosna i Hercegovina u okvirima Osmanskog carstva (1463–1593). U: J. R. Donia (ur.), Sarajevo: Biografija grada (str. 30–51). Sarajevo: Institut za istoriju.

Zvizdić, D. (2000). Položajne, prostorno-funkcionalne i oblikovno-izražajne postavke, odrednice i karakteristike gradske kuće osmansko-turskog perioda u BiH kao bazni elementi valorizacije njenih vrijednosti (odbranjen magistarski rad). Arhitektonski fakultet, Sarajevo.

Sugar, P. (1963). Industrialization of Bosnia-Herzegovina, 1878–1918. Seattle: University of Washington Press.