Emocijsko čitanje priče "Među zverima" Mihajla Pantića
Sažetak
Cilj ovog rada je pokazati kako emocijsko i/ili terapijsko čitanje omogućuje čitateljima da postanu svjesni vlastitih emocija kroz interakciju s književnim tekstom, čime tekst postaje alatom za emocionalni rast i razvoj. Takvo se čitanje predstavlja kao drugačiji (novi) pristup čitanju književnog teksta, koji se razlikuje od estetski motiviranog ili isključivo zabavi usmjerenog čitanja. Naglasak se stavlja na pragmatične, biblioterapijske funkcije teksta, čime se ovaj pristup razlikuje od tradicionalne književne kritike, a otvara i neke nove mogućnosti u domeni teorije književnosti. Metoda se fokusira na emocije koje tekst pobuđuje kod čitatelja te koristi tehnike poput razumijevanja konceptualnih emocijskih metafora, simboličkog modeliranja i MED ciklusa, temeljenog na kognitivnoj psihoterapiji. Nadalje, rad ističe važnost promatranja emocija kao simbolički generaliziranih komunikacijskih medija koji povezuju sistem književnosti s psihološkim sistemom čitatelja. Svi su navedeni koncepti prikazani kroz biblioterapijsku analizu Pantićeve priče Među zverima, koja je odabrana zbog svoje prikladnosti za terapijsko čitanje s obzirom na jasne veze između misli, emocija i životnih odluka glavne junakinje—što je, ujedno, i smisao terapijskog čitanja. Osim toga, rad u zasebnom poglavlju iznosi ključne osobine potrebne voditelju emocijskog (terapijskog) čitanja kako bi proces bio funkcionalan i etički.
Reference
Agus, C. (2013). Conceptual metaphor related to emotion. Jurnal Pendidikan Bahasa dan Sastra, 13(2), 204–214. https://doi.org/10.17509/bs_jpbsp.v13i2.292
Baraldi, C., Corsi, G., & Esposito, E. (2021). Unlocking Luhmann: A Keyword Introduction to Systems Theory. Bielfeld: Bielfeld University Press. https://doi.org/10.14361/9783839456743
Bruneau, L. (2014). The process of therapeutic reading: Opening doors for counselor development. Journal of Creativity in Mental Health, 9, 1–20. https://doi.org/10.1080/15401383.2014.892864
Ciompi, L. (2004). Ein blinder Fleck bei Niklas Luhmann? Soziale Wirkungen von Emotionen aus Sicht der fraktalen Affektlogik. Soziale Systeme, 10(1), 21–49. https://doi.org/10.1515/sosys-2004-0103
Dryden, W., & Neenan, M. (2004). Rational Emotive Behavioural Counselling in Action. London: SAGE Publications.
Drymonitis, A. (2023). Live coding poetry: The narrative of code in a hybrid musical/poetic context. Organised Sound, 28(2), 241–252. https://doi.org/10.1017/S1355771823000493
Duan, C., Knox, S., & Hill, C. E. (2018). Advice giving in psychotherapy. In: E. L. MacGeorge & L. M. Van Swol (Eds.). The Oxford Handbook of Advice (pp. 175–196). Oxford: Oxford University Press. https://doi.org/10.1093/oxfordhb/9780190630188.013.11
Eco, U. (1990). Interpretation and Overinterpretation. Cambridge: Clare Hall, Cambridge University.
Gavins, J., & Steen, G. (Eds.). (2003). Cognitive Poetics in Practice. London: Routledge. https://doi.org/10.4324/9780203417737
Grant, S. (2008). Emotion, cognition and feeling. Synthesis Philosophica, 45(1), 53–71.
Hajdarević, D. i Periša, A. (2015). Znanje i gledanje u konceptualnoj metafori. Croatica et Slavica Iadertina, 11(2), 285–309. https://doi.org/10.15291/csi.768
Hogan, P. C. (2011). What emotions are. In: P. C. Hogan, What Literature Teaches Us about Emotion (pp. 40–75). Cambridge University Press. https://doi.org/10.1017/CBO9780511976773.003
Kövecses, Z. (2000). Metaphor and Emotion: Language, Culture, and Body in Human Feeling. Cambridge: Cambridge University Press.
Lacan, J. (1977). Écrits: A Selection. London: Tavistock Publications.
Lakoff, G. J., & Johnson, M. (1980). Metaphors We Live by. Chicago: The University of Chicago Press.
Lawley, J., & Tompkins, P. (2000). Metaphors in Mind. Transformation Through Symbolic Modelling. London: The Developing Company Press.
Lehrer, J. (2008). Proust was a Neuroscientist. Boston, Massachusetts: Houghton Mifflin Harcourt.
Luhmann, N. (1984). Soziale Systeme. Grundriß einer allgemeinen Theorie. Frankfurt: Suhrkamp.
Mazza, N. (2003). Poetry Therapy: Theory and Practice. New York: Routledge. https://doi.org/10.4324/9781003022640
Onega, S., & Landa, J. A. G. (1996). Naratology: An Introduction. London: Routledge. https://doi.org/10.4324/9781315843018
Pantić, M. (2005). Ako je to ljubav. Beograd: Stubovi kulture.
Piskač, D., & Marinčić, M. (2024). Čustveno življenje metafor: biblioterapevtska perspektiva. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. https://doi.org/10.4312/9789612973667
Riese, J. (2011). Functions, communication, and perception of emotions in Luhmannian theory: Emotions as reflection resources of social systems. Soziale Systeme, 17(1), 53–72. https://doi.org/10.1515/sosys-2011-0104
Sanders, D., & Wills, F. (2005). Cognitive Therapy: An Introduction. London: SAGE Publications. https://doi.org/10.4135/9781446279762
Sproles, K. (2019). Reflective Reading and the Power of Narrative: Producing the Reader. London, New York: Routledge. https://doi.org/10.4324/9780429467370
Stenner, P. (2004). Is autopoietic systems theory alexithymic? Luhmann and the socio-psychology of emotions. Soziale Systeme, 10(1), 159–185. https://doi.org/10.1515/sosys-2004-0109
Wright, E. (2003). Psychoanalytic Criticism, Theory in Practice. New York: Routledge. https://doi.org/10.4324/9781315016054
Žunkovič, I. (2022). Zgodbe, ki nas pišejo: izmišljene zgodbe, kako jih beremo in kako nas spremenjajo. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. https://doi.org/10.4312/9789617128253
Detalji u vezi sa uređivačkom politikom, uključujući i autorska prava, dostupni su na sajtu SCIndeks.
http://scindeks.ceon.rs/journalDetails.aspx?issn=0354-3293
