Prilog fitocenologiji i ekoloskim odnosima ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) u Kantonu Sarajevo
Sažetak
Ambrozija je stetan i opasan korov, To je neofita koja naseljava razne kulture i ruderalna stanista. Zbog toga je ovaj rad posvecen fitocenologiji i ekoloskim odnosima ambrozije na jednom takvom stanistu. Istrazivanje je obavljeno na podrucju nekadasnjeg zeljeznickog teretnog i carinskog terminala u periodu 2021 do 2023. Ovo podrucje je jedno od najopasnijih mjesta u Sarajevu po brojnosti i rasprostranjenosti ambrozije, i u blizini se nalaze trzni centri, kao i veci broj zgrada. Uraden je fitocenoloski snimak te su obradeni i svi ostali parametri: zivotna forma, fitocenoloska pripadnost, florni elementi, indikatorske vrijednosti i analiza zemljista. Cilj rada je predstaviti na kakvim se mjestima ambrozija javlja, sa kojim vrstama i pod kakvim ekoloskim uslovima.
Ovim istrazivanjem su dobijeni novi podaci o fitocenologiji ambrozije koja je utvrdjena u vegetaciji Chenopodietalia. U vegetaciji je utvrdjeno ukupno 69 vrsta iz 23 porodice. Najbrojnija je porodica Asteraceae. Fitocenoloski, najveci broj vrsta pripada redu Chenopodietalia, od indikatorskih vrijednosti predstavnici tercijarnih vrsta su najbrojniji. U zivotnim formama preovladavaju hemikriptofite, od flornih elemenata konstatovano je 40 razlicitih elemenata iz 9 skupina, najbrojnija skupina je eurasijska a najbrojniji pojedinacni florni elementi su euras-smed i eurassubozean-smed. Konstatovano je 6 neofita sa podrucja Sjeverna Amerike.
Reference
području grada Sarajeva, Diplomski rad-PPF-UNSA, Sarajevo.
Beck, G., Malỳ, K. Bjelčić, Ž. (1983) Flora Bosnae et Hercegovinae-IV, 4, 68-69, Sarajevo.
Čekić, S., Kovačević, Z., Petrović, D. (2018) Vegetation of the class Stellarietea mediae in
the "Lijevče polje" area in the nothern Bosnia and Herzegovina, "IX Int. Sci. Agricult.
Symp. "Agrosym", 90-96.
Čičić, S. (1984) Geologija Bosne i Hercegovine, II, “Geoinženjering”, 22, Sarajevo.
Čičić, S. (2002) Geološka karta Bosne i Hercegovine 1:300.000-Tumač, Institut za geologiju
Građevinskog fakulteta u Sarajevu, pp. 84, Sarajevo.
Drešković, N. (2003) Klima Sarajeva, Magistarski rad, Geo. ods. PMF-UNSA, 166, Sarajevo.
Đug S., Drešković N., Hamzić A., Švrakić A. (2008) Prirodna baština Kantona Sarajevo,
Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, pp. 191, Sarajevo.
Kazinczi, G., Béres, I., Pathy, Z., Novák, R. (2008) Common ragweed (Ambrosia
artemisiifolia): A rewiew with special regards to the results in Hungary: II. Importance
and harmful effect, allergy, habitat, allelopathy and beneficial characteristics,
"Herbologia", Vol. 9, No. 1, 93-118.
Kovačević, Z. (2008) Korovska flora i vegetacija vinograda Bosne i Hercegovine, Doktorska
disertacija-PPF Univ. u Banja Luci, pp. 231, Banja Luka.
Kovačević, Z., Kelečević, B., Mitrić, S. (2015) Association of Cynodono-Sorghetum
halepensae (Laban 1974) Kojić 1979 in the vineyards of Bosnia and Herzegovina, "VI
Int. Sci. Agricult. Symp. "Agrosym"", 825-830.
Leru, P. M., Matei, D., Ianovici, N. (2015) Health impact of Ambrosia artemisiifolia
reflected by allergist practice in Romania, "Annals of West University of Timisoara",
ser. Biology, 18(1), 43-54.
Malỳ, K. (1940) Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina, GZMBiH, 23-24, Sarajevo.
Maslo, S. (2016) Preliminary list of invasive alien plant species (IAS) in Bosnia and
Herzegovina, "Herbologija", Vol. 16, No. 1, 1-14.
Memišević Hodžić, M., Mejrić, A., Sejdić, A., Omerović, S. (2015) Cadastre of ragweed's
sites in the Sarajevo Canton, "Herbologija", Vol. 15, No 2, 17-26.
Milosavljević, R. (1970) Proljetni i ljetni mrazevi u vegetacionom periodu, trajanje i
geografsko rasprostiranje u Bosni i Hercegovini, "Radovi PPF-a", XIX, br. 21, 3-16.
Mitrić, S. (2004) Proučavanje korova voćnjaka kao osnova za primjenu herbicida,
Magistarski rad-PPF. Univ. u Banja Luci, pp. 100, Banja Luka
Mujaković, Z., Matić, S., Numić, S. (2015) Širenje invazivnih vrsta k višim nadmorskim
visinama, "Međunarodni znanstveni simpozij-Blidinje 2015"-Zbornik radova-Sveučilište
u Mostaru, 133-139.
Nikolić, T., Mitić, B., Boršić, I. (2014) Flora Hrvatske invazivne biljke, "Alfa",296, Zagreb.
Oberdorfer, E. (2001) Pflanzensociologische Exkursionsflora-8., E. Ulmer, 1049, Stuttgart.
Ognjenović, J., Milčić-Matić, N., Smiljanić, K., Vučković, O., Burazer, L., Popović, N.,
Stanić-Vučinić, D., Ćirković-Veličković, T. (2013) Immunoproteomic charcterization of
Ambrosia artemisiifolia pollen allergens in canine atropic dermatitis, "Veterinary
Immunology and Immunopathology", 155 (1-2), 38-47,
Pavlović-Murarspahić, D. (1995) Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori
degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba
(Querco-Carpinetum illyircum Ht et al. 1974), P. M. F. u Kragujevcu, pp. 311,
Kragujevac.
Petronić, S., Milić, V. (2007) Ambrosia artemisifolia L.-stadijum, na području Pala, "IV
Simpozijum o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini-Zbornik sažetaka".
Pyšek, P., Richardson, D. M., Rejmanek, M., Webster, G. L., Williamson, M., Kirschner,
J. (2004) Alien plants in checklist and floras: towards better comunication between
taxonomists and ecologists, "Taxon", 53, 131-143.
Pyšek, P., Danihelka, J., Sádlo, J., Chrtek, J. Jr., Chutrý, M., Jarošík, V., Kaplan, Z.,
Krahulec, F., Moravcová, L., Pergl, J., Štajnerová, K., Tichý, L. (2012) Catalogue of
alien plants of the Chech Republic (2nd edition): checklist, update, taxonomic diversity
and invasion patterns, "Preslia", 84, 155-255.
Raunkiaer, C. (1937) Plant Life Forms, Claredon Press, pp. 104, Oxford.
Redžić S. (1988) Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa, God. Biol. inst.
Univ. 41, pp. 260, Sarajevo.
Redžić S. (1991) Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod
Sarajeva-doktorska disertacija, PMF-UNSA, pp. 120, Sarajevo
Redžić, S. (2009) Ambrozija invazivna i alergena biljka, "Fondeko", 29, 30-31, Sarajevo.
Richardson. D. M., Pyšek, P., Reymánek, M., Barbour, M. G., Panetta, F. D., West, C. J.
(2000) Naturalization and invasion of alien plants: concepts and definitions, "Diversity &
Distributions", 6, 93-107.
Sarajlić, N., Jogan, N. (2017) Alien flora of the city of Sarajevo, "Biologica Nyssana", 8(2),
129-136.
Sarajlić, N., Jogan, N., Murtić, S., Ranđelović, V. (2019) Spontaneous flora of the Vraca
Memorial Park (Sarajevo, Bosnia and Herzegovina), "Biologica Nyssana", 10(2), 138.
Slavnić, Ž. (1960) O useljavanju, širenju i odomačivanju nekih adventivnih biljaka u Bosni i
Hercegovini, God. biol. Inst. u Sarajevu, XIII, 1-2, 117-146.
Šilić, Č., Abadžić, S. (2000) Prilog poznavanju neofitske flore Bosne i Hercegovine,
Herbologija, Vol. 1, No. 1, 30.
Škorić, A., Filipovski, G., Ćirić, M. (1973) Klasifikacija tala Jugoslavije, Poljoprivredni i
Šumarski fakultet Univerziteta u Zagrebu, Zavod za pedologiju, pp. 63, Zagreb.
Šoljan, D., Muratović, E. (2000) Rasprostranjenost vrste Ambrosia artemisifolia L. na
području grada Sarajeva, Herbologija, Vol. 1, No. 1, 41-47.
Šoljan, D., Muratović, E. (2002) Rasprostranjenost vrste Ambrosia artemisifolia L. na
području BiH, Herbologija, Vol. 3, No. 1, 107-111.
Šoljan, D., Abadžić, S., Muratović, E. (2003) Neophytes in flora of Bosnia and
Herzegovina, "3rd International Balkan Botanical Congress", 197.
Šumatić, N. (1990) Korovska vegetacija sjeveroistočne Bosne, Naučni skup "Populacija,
vrsta, biocenoza"-Rezimei referata, 69.
Šumatić, N. (1997) Korovska flora i vegetacija Panonskog bazena Republike Srpske,
Doktorska disertacija, PMF.-Univ. u Banja Luci, pp. 150, Banja Luka.
Tanović, V. (1995) Flora antropogene pustinje grada Sarajeva, Diplomski rad, PMF-UNSA,
36, Sarajevo.
Tanović-Hadžiavdić, V., Šoljan, D. (2006) Urbana flora Sarajeva, GZM BiH (PN), NS 32,
125.
Vojniković, S. (2009) Crna lista flore, "Hrvatska misao", God. XIII., Br. 1/09 (50), nova
serija sv. 36, 86-95.
Web sites:
https/hirc.botanic.hr ("Flora Croatica database") accessed 23. 04. 2024.
www.theplantlist.org accessed 08. 02. 2024.
Maps:
Topographic map 1: 25 000 Sarajevo-525-2-4 (1986) Military Geographical Institute, Belgrade.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).