Contribution to phytocoenology and ecological relations of ragweed (Ambrosia artemisiiflia L.) in Canton Sarajevo
Abstract
Ragweed is neophyte which inhabits various cultures and ruderal habitats. That is reason why this paper is dedicated to phytocoenology and ecological relations of ragweed in a such habitat. The research was carried out in the area of former railway freight and custom terminal, in period from 2021 to 2023. Phytocoenological image was made and all the parameters were done: life form, phytocoenological affiliation, floral elements, indicator values and soil analysis. The aim of the paper is to present the places where ragweed occurs, as well as under what ecological conditions and with what other species.
This research yielded new data on the phytocoenology of ragweed, determined in the vegetation of the order Chenopodietalia. A total of 69 species from 23 families were indentified in the vegetation. The most numerous of Asteraceae family. Phytocoenologically, the largest number of species belongs to the order Chenopodietalia, and as far as the indicator values are concerned, the most numerous are representatives of tertiary vegetation.
Hemicryptophytes predominate in life forms, and concerning the floral elements, 40 different elements from 9 groups were noted. The most numeros group is Eurasian, and the most numerous individal floral elements are euras-smed and eurassubozean-smed.
References
području grada Sarajeva, Diplomski rad-PPF-UNSA, Sarajevo.
Beck, G., Malỳ, K. Bjelčić, Ž. (1983) Flora Bosnae et Hercegovinae-IV, 4, 68-69, Sarajevo.
Čekić, S., Kovačević, Z., Petrović, D. (2018) Vegetation of the class Stellarietea mediae in
the "Lijevče polje" area in the nothern Bosnia and Herzegovina, "IX Int. Sci. Agricult.
Symp. "Agrosym", 90-96.
Čičić, S. (1984) Geologija Bosne i Hercegovine, II, “Geoinženjering”, 22, Sarajevo.
Čičić, S. (2002) Geološka karta Bosne i Hercegovine 1:300.000-Tumač, Institut za geologiju
Građevinskog fakulteta u Sarajevu, pp. 84, Sarajevo.
Drešković, N. (2003) Klima Sarajeva, Magistarski rad, Geo. ods. PMF-UNSA, 166, Sarajevo.
Đug S., Drešković N., Hamzić A., Švrakić A. (2008) Prirodna baština Kantona Sarajevo,
Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, pp. 191, Sarajevo.
Kazinczi, G., Béres, I., Pathy, Z., Novák, R. (2008) Common ragweed (Ambrosia
artemisiifolia): A rewiew with special regards to the results in Hungary: II. Importance
and harmful effect, allergy, habitat, allelopathy and beneficial characteristics,
"Herbologia", Vol. 9, No. 1, 93-118.
Kovačević, Z. (2008) Korovska flora i vegetacija vinograda Bosne i Hercegovine, Doktorska
disertacija-PPF Univ. u Banja Luci, pp. 231, Banja Luka.
Kovačević, Z., Kelečević, B., Mitrić, S. (2015) Association of Cynodono-Sorghetum
halepensae (Laban 1974) Kojić 1979 in the vineyards of Bosnia and Herzegovina, "VI
Int. Sci. Agricult. Symp. "Agrosym"", 825-830.
Leru, P. M., Matei, D., Ianovici, N. (2015) Health impact of Ambrosia artemisiifolia
reflected by allergist practice in Romania, "Annals of West University of Timisoara",
ser. Biology, 18(1), 43-54.
Malỳ, K. (1940) Notizzen zur Flora von Bosnien-Hercegovina, GZMBiH, 23-24, Sarajevo.
Maslo, S. (2016) Preliminary list of invasive alien plant species (IAS) in Bosnia and
Herzegovina, "Herbologija", Vol. 16, No. 1, 1-14.
Memišević Hodžić, M., Mejrić, A., Sejdić, A., Omerović, S. (2015) Cadastre of ragweed's
sites in the Sarajevo Canton, "Herbologija", Vol. 15, No 2, 17-26.
Milosavljević, R. (1970) Proljetni i ljetni mrazevi u vegetacionom periodu, trajanje i
geografsko rasprostiranje u Bosni i Hercegovini, "Radovi PPF-a", XIX, br. 21, 3-16.
Mitrić, S. (2004) Proučavanje korova voćnjaka kao osnova za primjenu herbicida,
Magistarski rad-PPF. Univ. u Banja Luci, pp. 100, Banja Luka
Mujaković, Z., Matić, S., Numić, S. (2015) Širenje invazivnih vrsta k višim nadmorskim
visinama, "Međunarodni znanstveni simpozij-Blidinje 2015"-Zbornik radova-Sveučilište
u Mostaru, 133-139.
Nikolić, T., Mitić, B., Boršić, I. (2014) Flora Hrvatske invazivne biljke, "Alfa",296, Zagreb.
Oberdorfer, E. (2001) Pflanzensociologische Exkursionsflora-8., E. Ulmer, 1049, Stuttgart.
Ognjenović, J., Milčić-Matić, N., Smiljanić, K., Vučković, O., Burazer, L., Popović, N.,
Stanić-Vučinić, D., Ćirković-Veličković, T. (2013) Immunoproteomic charcterization of
Ambrosia artemisiifolia pollen allergens in canine atropic dermatitis, "Veterinary
Immunology and Immunopathology", 155 (1-2), 38-47,
Pavlović-Murarspahić, D. (1995) Biljne vrste i njihove zajednice kao indikatori
degradiranosti ekosistema u zoni klimatogene vegetacije hrasta kitnjaka i običnog graba
(Querco-Carpinetum illyircum Ht et al. 1974), P. M. F. u Kragujevcu, pp. 311,
Kragujevac.
Petronić, S., Milić, V. (2007) Ambrosia artemisifolia L.-stadijum, na području Pala, "IV
Simpozijum o zaštiti bilja u Bosni i Hercegovini-Zbornik sažetaka".
Pyšek, P., Richardson, D. M., Rejmanek, M., Webster, G. L., Williamson, M., Kirschner,
J. (2004) Alien plants in checklist and floras: towards better comunication between
taxonomists and ecologists, "Taxon", 53, 131-143.
Pyšek, P., Danihelka, J., Sádlo, J., Chrtek, J. Jr., Chutrý, M., Jarošík, V., Kaplan, Z.,
Krahulec, F., Moravcová, L., Pergl, J., Štajnerová, K., Tichý, L. (2012) Catalogue of
alien plants of the Chech Republic (2nd edition): checklist, update, taxonomic diversity
and invasion patterns, "Preslia", 84, 155-255.
Raunkiaer, C. (1937) Plant Life Forms, Claredon Press, pp. 104, Oxford.
Redžić S. (1988) Šumske fitocenoze i njihova staništa u uslovima totalnih sječa, God. Biol. inst.
Univ. 41, pp. 260, Sarajevo.
Redžić S. (1991) Singeneza vegetacije u ekosistemima vertikalnog profila planine Ozren kod
Sarajeva-doktorska disertacija, PMF-UNSA, pp. 120, Sarajevo
Redžić, S. (2009) Ambrozija invazivna i alergena biljka, "Fondeko", 29, 30-31, Sarajevo.
Richardson. D. M., Pyšek, P., Reymánek, M., Barbour, M. G., Panetta, F. D., West, C. J.
(2000) Naturalization and invasion of alien plants: concepts and definitions, "Diversity &
Distributions", 6, 93-107.
Sarajlić, N., Jogan, N. (2017) Alien flora of the city of Sarajevo, "Biologica Nyssana", 8(2),
129-136.
Sarajlić, N., Jogan, N., Murtić, S., Ranđelović, V. (2019) Spontaneous flora of the Vraca
Memorial Park (Sarajevo, Bosnia and Herzegovina), "Biologica Nyssana", 10(2), 138.
Slavnić, Ž. (1960) O useljavanju, širenju i odomačivanju nekih adventivnih biljaka u Bosni i
Hercegovini, God. biol. Inst. u Sarajevu, XIII, 1-2, 117-146.
Šilić, Č., Abadžić, S. (2000) Prilog poznavanju neofitske flore Bosne i Hercegovine,
Herbologija, Vol. 1, No. 1, 30.
Škorić, A., Filipovski, G., Ćirić, M. (1973) Klasifikacija tala Jugoslavije, Poljoprivredni i
Šumarski fakultet Univerziteta u Zagrebu, Zavod za pedologiju, pp. 63, Zagreb.
Šoljan, D., Muratović, E. (2000) Rasprostranjenost vrste Ambrosia artemisifolia L. na
području grada Sarajeva, Herbologija, Vol. 1, No. 1, 41-47.
Šoljan, D., Muratović, E. (2002) Rasprostranjenost vrste Ambrosia artemisifolia L. na
području BiH, Herbologija, Vol. 3, No. 1, 107-111.
Šoljan, D., Abadžić, S., Muratović, E. (2003) Neophytes in flora of Bosnia and
Herzegovina, "3rd International Balkan Botanical Congress", 197.
Šumatić, N. (1990) Korovska vegetacija sjeveroistočne Bosne, Naučni skup "Populacija,
vrsta, biocenoza"-Rezimei referata, 69.
Šumatić, N. (1997) Korovska flora i vegetacija Panonskog bazena Republike Srpske,
Doktorska disertacija, PMF.-Univ. u Banja Luci, pp. 150, Banja Luka.
Tanović, V. (1995) Flora antropogene pustinje grada Sarajeva, Diplomski rad, PMF-UNSA,
36, Sarajevo.
Tanović-Hadžiavdić, V., Šoljan, D. (2006) Urbana flora Sarajeva, GZM BiH (PN), NS 32,
125.
Vojniković, S. (2009) Crna lista flore, "Hrvatska misao", God. XIII., Br. 1/09 (50), nova
serija sv. 36, 86-95.
Web sites:
https/hirc.botanic.hr ("Flora Croatica database") accessed 23. 04. 2024.
www.theplantlist.org accessed 08. 02. 2024.
Maps:
Topographic map 1: 25 000 Sarajevo-525-2-4 (1986) Military Geographical Institute, Belgrade.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).